Nabavka novih naslova u Narodnoj biblioteci “Stevan Samardžić” u Pljevljima, među kojima su i knjige o Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću, pravosnažno osuđenim za najteže ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini, otvorila je pitanje da li knjigama koje se bave ratnim zločincima, a pojedine i iz perspektive njihovih branilaca i simpatizera, treba da bude mjesto na policama javne biblioteke i gdje je granica između slobode čitanja i institucionalne promocije spornih istorijskih tumačenja.
Umjesto odgovora na pitanja o tome ko je predložio nabavku spornih naslova, direktorica Bojana Đačić redakciji “Vijesti” proslijedila je objavu Narodne biblioteke Pljevlja sa društvenih mreža.
U toj objavi navodi se: “Na police naše biblioteke stigli su novi naslovi. Uvažavajući predloge naših korisnika i čitalaca, naš književni fond obogaćen je novim izdanjima iz oblasti društvenih i humanističkih nauka, kao i književnoumjetničkim djelima.”
Na nabavku tih knjiga “Vijestima” je ukazao čitalac, koji smatra da je ona sporna i da javna ustanova kulture ne bi smjela da postane prostor za rehabilitaciju osuđenih ratnih zločinaca i relativizaciju njihovih zločina.
“Biblioteka finansirana novcem građana ne može biti ideološki servis bilo koje političke ili nacionalne opcije. Njena odgovornost je da čitaocima omogući znanje, provjerljive činjenice i kritičko promišljanje, a posebno da o najtežim događajima iz naše bliske prošlosti ne govori selektivno. Zato je sasvim legitimno pitanje da li je direktorica, predstavljajući ove naslove kao nova izdanja kojima se bibliotečki fond obogaćuje, vodila računa o profesionalnoj odgovornosti ustanove na čijem je čelu”, zaključuje čitalac koji je insistirao na anonimnosti.
Među naslovima se nalaze “Ni svetac ni zločinac” Miša Vujovića, “General Mladić i Vojska Republike Srpske”, Bojana B. Dimitrijevića i “Radovan - kako je izbio rat”, Marka Sladojevića.
Knjiga “Ni svetac ni zločinac” Miša Vujovića predstavljena kao ratno svjedočanstvo o Ratku Mladiću, komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, tokom ratova devedesetih. Prema opisu izdavača, riječ je o publicistici i dokumentarnoj prozi, zasnovanoj na autorovim susretima sa Mladićem i njegovim viđenjem rata. Već sam naslov, koji Mladića postavlja između sveca i zločinca, otvara pitanje načina na koji se čitaocu predstavlja ličnost pravosnažno osuđena za genocid i druge ratne zločine.
Knjiga Bojana B. Dimitrijevića je obimna monografija od 525 strana koja obrađuje životni put Ratka Mladića i rat u Bosni i Hercegovini. Prema izdavačkom opisu, autor se oslanja na arhivsku dokumentaciju iz Beograda, Banjaluke, Zagreba i Haga. Knjiga je objavljena u saradnji sa Institutom za savremenu istoriju u Beogradu.
Knjiga Marka Sladojevića bavi se Radovanom Karadžićem i njegovom ulogom u ratu u Bosni i Hercegovini. Posebno je važno da je autor bio pravni savjetnik Karadžića pred Haškim tribunalom. U knjizi analizira njegove govore, intervjue, telefonske razgovore, pisma i dokumenta iz perioda od 1990. do 1996. godine.
Posebnu težinu ovom slučaju daje činjenica da se Narodna biblioteka “Stevan Samardžić” već duže vrijeme nalazi u centru javnih polemika zbog načina upravljanja ustanovom i odnosa rukovodstva prema zaposlenima.
Bojana Đačić je u javnosti prvi put šire prepoznata 2021. godine, kada je imenovana za vršiteljku dužnosti direktorice Osnovne škole “Ristan Pavlović” u Pljevljima, ali je sa te funkcije razriješena svega dva dana kasnije. To se dogodilo nakon što su u javnost dospjele fotografije na kojima nosi kapu sa kokardom, kao i objave sa društvenih mreža koje su izazvale burne reakcije zbog navodnog šovinističkog sadržaja. Đačić je tada negirala da stoji iza spornog Tviter profila.
U junu 2023. imenovana je za vršiteljku dužnosti direktorice Narodne biblioteke, a u aprilu 2024. dobila je saglasnost lokalnog parlamenta za izbor u punom mandatu, uprkos protivljenju dijela zaposlenih.
Zaposleni su tokom 2024. organizovali proteste, optužujući rukovodstvo za mobing, nepoštovanje stručnih referenci i nezakonitosti u radu. Sukobi su nastavljeni i naredne godine. U januaru 2025. godine uručеn je otkaz višoj bibliotekarki Mariji Knežević, što je izazvalo novo reagovanje sindikalne organizacije.
Sindikat je u februaru 2026. podnio krivičnu prijavu protiv Đačić i više drugih lica zbog sumnje da joj je omogućeno obavljanje funkcije i primanje zarade bez zaključenog ugovora o radu.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
