ISTRAŽIVANJE DEFACTO AGENCIJE

Građani smatraju da je korupcije najviše u zdravstvu

Najveći broj ispitanika smatra da je korupcija ostala na istom nivou kao i prošle godine (45,8 odsto)
61 pregleda 0 komentar(a)
ljekar, korupcija, Foto: Shutterstock
ljekar, korupcija, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 28.12.2016. 15:50h

Crnogorski građani smatraju da je korupcija najzastupljenija u zdravstvu, policiji i državnoj upravi, a najmanje u sportu, kulturi i u medijima, pokazalo je istraživanje agencije Defacto. Kako je saopšteno iz Agencije za sprječavanje korupcije, cilj istraživanja javnog mnjenja sprovedenog u decembru bio je utvrditi percepciju, informisanost, stavove i iskustva građana o korupciji u Crnoj Gori. U rezultatima istraživanja navodi se da je u percepciji građana Crne Gore korupcija najzastupljenija u zdravstvu. „To je stav koji dijeli 23 odsto građana. Svaki osmi ispitanik kaže da je korupcija najzastupljenija u policiji (12,7 odsto). Poslije policije, po mišljenju građana, korupcija je najzastupljenija u državnoj upravi (8,9 odsto), sudstvu (8,1 odsto) i političkim partijama (osam odsto). Građani smatraju da je korupcija najmanje zastupljena u sportu (0,3 odsto), kulturi (0,7 odsto) i medijima (2,4 odsto)“, pokazuje istraživanje. Kako se navodi, osnovni uzroci pojave/prisutnosti korupcije koje primjećuju crnogorski građani su nedostatak građanske svijesti i odgovornosti o štetnosti korupcije (21 odsto), niska primanja službenika u državnim/opštinskim službama (18,3 odsto), nepotizam kao oblik korupcije (15,8 odsto).

Osnovni uzroci pojave/prisutnosti korupcije koje primjećuju crnogorski građani su nedostatak građanske svijesti i odgovornosti o štetnosti korupcije (21 odsto), niska primanja službenika u državnim/opštinskim službama (18,3 odsto), nepotizam kao oblik korupcije (15,8 odsto)

Najveći broj ispitanika smatra da je korupcija ostala na istom nivou kao i prošle godine (45,8 odsto). „Svega je 11,7 odsto građana koji smatraju da je korupcija djelimično porasla u odnosu na prethodnu godinu, dok broj onih koji tvrde da je korupcija značajno porasla iznosi 4,7 odsto. Najveći broj ispitanika (73,5 odsto) smatra da su u koruptivnim radnjama krivično odgovorni i ono lice koje daje mito, kao i ono lice koje prima mito“, navodi se u rezultataima istraživanja. Najveći broj ispitanika (76,8 odsto) nije nikada bio uslovljen od bilo kog službenika zahtjevom za davanjem poklona/novca, prilikom ostvarivanja svojih prava kod državnih ili organa lokalne samouprave. „Svaki šesti ispitanik je bio uslovljen od nekog službenika zahtjevom za davanjem poklona/novca, a to su uglavnom: građani muškog pola, razlike u starosti nisu značajne, imaju završenu srednju školu, nezaposleni su ili rade u privatnoj kompaniji, žive na sjeveru Crne Gore“, pokazuje istraživanje. Najveći je broj onih (75,3 odsto) koji tvrde da nikada nijesu ponudili neku vrstu poklona/novca kako bi ostvarili pravo koje im po zakonu pripada, a svaki šesti ispitanik priznaje da je veoma često ili ponekad ponudio mito. „U odnosu na lično iskustvo, očekivano je veći broj onih koji tvrde da su čuli da je neko iz njihove neposredne okoline bio uslovljen od nekog službenika zahtjevom za davanjem poklona/novca, prilikom ostvarivanja svojih prava. Čak 40,2 odsto (kumulativno, veoma često i ponekad) građana tvrdi da je nekome iz njihove neposredne okoline traženo „dodatno plaćanje“ za izvršene usluge“, pokazalo je istraživanje.

Kako se navodi, može se reći da je dva i po puta veći broj onih koji tvrde da se ova situacija prije desila nekog drugom, nego njima samima. Oni koji kažu da se traženje mita dešavalo veoma često ili ponekad nekome iz njihove neposredne okoline, uglavnom spadaju u kategoriju srednje obrazovanih, između 25 i 44 godine, ispitanika iz sjevernog regiona. „U najvećem procentu građani Crne Gore smatraju da nikada nije u redu dati novac službeniku u javnom sektoru kako bi se ostvarila prava koja im zakonom pripadaju (87,7 odsto), dati poklon službeniku u javnom sektoru kako bi se ostvarila neka prava koja im zakonom pripadaju (80,1 odsto%), učiniti uslugu službeniku u javnom sektoru kako bi se ostvarili prava koja im zakonom pripadaju (76 odsto)“, pokazuju rezultatai istraživanja. Svaki treći građanin Crne Gore smatra da korupciju može prijaviti Agenciji za sprječavanje korupcije, bilo direktnim kontaktom, bilo putem pošte/telefona/faksa ili email-a. Gotovo trećina ispitanika (28,9 odsto) smatra da korupciju mogu prijaviti Upravi policije. Procenat onih koji nijesu upoznati sa time kako mogu prijaviti korupciju je i dalje značajan – 28,3 odsto. Najveći broj građana Crne Gore se o načinima prijave korupcije informiše putem televizije (34,1 odsto), a pored TV-a, najefikasniji način informisanja o načinima prijave korupcije su novine (15,7 odsto). Na trećem mjestu ispitanici izdvajaju informisanje putem interneta (15 odsto). Najveći broj građana Crne Gore (80 odsto) kaže da u posljednjih 12 mjeseci nije prijavilo korupciju, jer za tim nije bilo potrebe. Svaki deseti građanin nije prijavio, iako je bio svjedok korupcije. „Više je građana koji kažu da ne bi prijavili korupciju (43,4 odsto) u poređenju sa onima koji kažu da bi prijavili (38 odsto)“. „Najveći procenat građana korupciju bi prijavili Agenciji za sprječavanje korupcije (27,4 odsto). Nakon toga, građani bi korupciju prijavili Upravi policije (25,1 odsto), zatim slijede mediji (13,9 odsto%), tužilaštvo (11,6 odsto), nevladine organizacije (10,9 odsto) i sudstvo (osam odsto)“, pokazuju rezultatai.

Najveći procenat građana korupciju bi prijavili Agenciji za sprječavanje korupcije (27,4 odsto). Nakon toga, građani bi korupciju prijavili Upravi policije (25,1 odsto), zatim slijede mediji (13,9 odsto%), tužilaštvo (11,6 odsto), nevladine organizacije (10,9 odsto) i sudstvo (osam odsto)

Taj poredak je u skladu sa odgovorima koje su građani dali na pitanje „da li ste upoznati s tim na koje sve načine možete prijaviti korupciju“ gdje je najviši procenat biralo Agenciju za sprječavanje korupcije (32,3 odsto), pa zatim Upravu policije (28,9 odsto). Građani bi u najvećoj mjeri korupciji prijavili putem telefona/faxa (35,4 odsto). Na drugom mjestu je nesposredni kontakt sa nadležnim institucijama (27,7 odsto), dok je na trećem mjestu kutija za žalbe ili putem pošte (12,1 odsto). „Glavni razlog zbog kojeg građani Crne Gore ne bi prijavili korupciju je nedostatak povjerenja da će nadležni organi postupiti po prijavi (24,3 odsto%). Gotovo svaki četvrti ispitanik nije siguran/a da bi se korupcija mogla dokazati (23,1 odsto). Svaki peti građanin nema povjerenja da će prijava ostati anonimna (20,2 odsto)“, pokazalo je istraživanje. Da su napori nadležnih institucija u borbi protiv korupcije bili uspješni/efikasni smatra gotovo 40 odsto građana (pet odsto – uspješni; 34,7 odsto – djelimično uspješni). Približno je jednak broj onih koji smatraju da su napori državnih institucija u borbi protiv korupcije bili neuspješni – 40,8 odsto- „Najveći broj građana smatra da je korupcija u državnoj upravi ostala na istom nivou na kojem je bila prije godinu dana (46,8 odsto). Sa druge strane 10,5 odsto smatra da je korupcija u državnoj upravi djelimično porasla, a 4,1 odsto da je značajno porasla. Gotovo četvrtina tvrdi da je korupcija u državnoj upravi, u poređenju sa prethodnom godinom, značajno ili djelimično smanjena (kumulativni zbir odgovora, 23,2 odsto)“, kaže se u rezultataima istraživanja. Po pitanju borbe protiv korupcije u Crnoj Gori, građani u najvećoj mjeri očekuju veći broj prijavljenih slučajeva i istraga (20,6 odsto), povećanje nivoa svijesti javnosti o ovoj pojavi (19,9 odsto), povećanje broja pravosnažnih presuda (18,9 odsto). Više od 70 odsto građana je čulo za ASK, dok je skoro trećina odgovorila suprotno. Od onih koji su čuli za Agenciju, 86,1 odsto njih tvrdi da zna čime se Agencija bavi. „Kada izdvojimo one koji su odgovorili da znaju čime se bavi ASK, vidimo da je značajan procenat ispitanika dalo tačne odgovore. Tako je tačno odgovorilo da se Agencija bavi prevencijom ili edukacijom u borbi protiv korupcije 54,4 odsto ispitanika, da se bavi sprečavanjem sukoba interesa 26,6 odsto ispitanika, da se bavi zaštitom zviždača 17,9 odsto ispitanika i da kontroliše finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja 22,6 odsto ispitanika“, pokazuje istraživanje.

Kada je u pitanju povjerenje u rad Agencije, gotovo dvije trećine građana (kumulativni zbir odgovora „imam veliko povjerenje“, „imam povjerenje“, „imam nešto malo povjerenja“ (65,4 odsto) tvrdi da ima povjerenja, dok svaki četvrti kaže da nema povjerenja u rad ASK. Netačan odgovor da Agencija krivično goni slučajeve korupcije dalo je 40,3 odsto ispitanika i da Agencija disciplinski kažnjava otkrivene slučajeve korupcije 30 odsto ispitanika. Ukupno 69,6 odsto građana (kumulativni zbir odgovora „dala je veliki doprinos“, „dala je doprinos“ i „dala je mali doprinos“), procjenjuje da je ASK dala doprinos sveukupnoj borbi protiv korupcije u Crnoj Gori. „Iz grafika možemo vidjeti da su ispitanici bili skloniji odabiru umjerenjih opcija, pa tako imamo situaciju da nešto više od četvrtine, doprinos ASK ocjenjuje malim, dok svega šestina smatra da ovo tijelo nije doprinijelo u sveukupnoj borbi protiv korupcije“, pokazuje istraživanje. Svaki drugi građanin Crne Gore je čuo za kampanju „Ni centa za mito“. Građani koji su čuli za tu kampanju, u najvećem broju navode TV (TV spot i drugo) kao izvor informisanosti (80,3 odsto). Više od 70 odsto građana smatra da ovakve kampanje ohrabruju građane u suprotstavljanju korupciji, dok svaki treći misli suprotno. Direktor Agencije, Sreten Radonjić, rekao je da su rezultati istraživanja ohrabrujući za Agenciju i predstavljaju konkretnu potvrdu uspješne i dosljedne realizacije svih nadležnosti u prvoj godini rada. „Istovremeno, pozitivni rezultati predstavljaju i snažan podstrek za nastavak dosljednog sprovođenja svih zakonskih obaveza, kao i obaveza iz strateških antikorupcijskih dokumenata“, rekao je Radonjić. On je ocijenio da je dobrim rezultatima istraživanja doprinio uspješan odgovor Agencije na velike izazove koji su je čekali u primjeni novih antikorupcijskih zakona u prvoj godini rada, a u uslovima izgradnje i zaokruživanja kadrovskih i informaciono – tehničkih kapaciteta. „To je svakako i rezultat dosljedne primjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, posebno tokom parlamentarnih izbora u oktobru, gdje je Agencija maksimalno iskoristila ovlašćenja koja su joj dodijeljena ovim propisom i pokrenula 66 prekršajnih postupaka protiv političkih subjekata po različitim osnovima“, naveo je Radonjić. Agencija je, prema njegovim riječima, doprinijela podizanju nivoa transparentnosti izbornog procesa, kao i prevenciji eventualnih zloupotreba javnih resursa u predizborne svrhe. „Rezultati istraživanja potvrđuju i uspješnost Agencije u primjeni svih ostalih ovlašćenja datih kroz zakone koji regulišu sprječavanje sukoba interesa i prijavljivanje imovine, postupanje po prijavama zviždača, jačanje integriteta i etike u organima vlasti“, kazao je Radonjić. On je podsjetio da je, nakon što je Agencija donijela odluke i dala mišljenja u vezi sprječavanja sukoba interesa javnih funkcionera, 69 javnih funkcionera podnijelo ostavke na javne funkcije. „Kada su u pitanju planovi integriteta, Agencija je dala 63 preporuke na nacrte dostavljenih planova u cilju njihovog unapređenja, obavila preko 400 konsultacija sa organima vlasti povodom izrade planova integriteta, a nadležnim sudovima podnijela 56 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka protiv organa vlasti koji nijesu donijeli plan integriteta“, rekao je Radonjić. On je dodao da je izrečeno sedam opomena, dvije oslobađajuće presude i novčane kazne u iznosu preko devet hiljada EUR. „Agencija je nedvosmisleno pružila snažan doprinos rastu transparentnosti u radu državnih institucija, javnih funkcionera i političkih subjekata“, rekao je Radonjić. Prema riječima Radonjića, cilj Agencije je jasan i nepromijenjen – dosljedno sprovođenje svih zakonskih obaveza, dalje jačanje nivoa javne svijesti o problemu korupcije, podizanje transparentnosti rada javnog i privatnog sektora, sa ciljem smanjenja rizika od pojave korupcije i sve boljih rezultata u sljedećim istraživanjima. „Vjerujemo da će takav pristup Agencije, ali i svih drugih nadležnih organa, doprinijeti daljem napretku naše države u borbi protiv korupcije i efikasnom ispunjavanju svih obaveza i zadataka u ovoj oblasti na putu evropskih integracija“, zaključio je Radonjić.

Preporučujemo za Vas