Crna Gora skoro dvije i po godine nije zatvorila nijedno pregovaračko poglavlje sa Evropskom unijom.
Vlada će, uprkos tome, sljedeće godine članovima Pregovaračke grupe podijeli više od 110.000 eura.
Mada svih 15 članova Pregovaračke grupe imaju osnovna primanja koja se na mjesečnom nivou kreću od 1.000 pa do nepune 4.000 eura, to nije jedini način na koji je Vlada odlučila da ih pomogne. Skoro polovina od njih je u posljednje četiri godine od Vlade dobila stanove ili stambene kredite pod povoljnim uslovima.
Crna Gora pretposljednje poglavlje otvorila je u prije godinu, zatvorila u junu 2017. godine.
Neki od članova Pregovaračke grupe zaudženi su i za po četiri pregovaračka poglavlja.
Tako pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja Ljiljana Simović zadužena je za dva - 2 (Sloboda kretanja radnika) i 19 (Socijalna politika i zapošljavanje).
Simovićeva je u februaru ove godine dobila 40.000 eura stambenog kredita pod povoljnim uslovima.
Prema njenom imovinskom kartonu, osim osnovne plate koja je prošle godine iznosila nekih 1.115 eura mjesečno, u posljednja četiri mjeseca je od rente prihodovala po 1.500 eura.
Deset hiljada eura manje od Vlade dobila je pomoćnica ministra pravde Marijana Laković Drašković, koja je zadužena za ključna poglavlja za pregovarački proces - 23 i 24. Tih 30.000 eura kredita pod povoljnim uslovima vraća u ratama od 30,7 eura.
Njena osnovna plata iznosila je prošle godine 1.060 eura, a svakog mjeseca primala je i po 135 eura kao članica Upravnog odbora Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu.
Pored toga, članstvo u Komisiji za izbor i razrješenje sudskih vještaka veći dio prošle godine donosio joj je po nepunih 385 eura, a predsjedavanje Komisijom za tumače za engleski jezik i Komisijom za ispit za javne izvršitelje po malo više od 190 eura mjesečno. Pomoćnica ministarke ekonomije Biljana Jakić, zadužena je za četiri poglavlja 1 (Sloboda kretanja robe), 7 (Pravo intelektualne svojine), 8 (Konkurentnost) i 28 (Zaštita potrošača i zdravlja). Konkurentnost je jedino poglavlje koje je Crnoj Gori preostalo da otvori.
Jakićeva je u januaru prošle godine dobila 20.000 eura stambenog kredita pod povoljnim uslovima.
Ratu od 36,7 eura vraća od plate od 1.134 eura. Kao članica vladine Komisije za kontrolu državne pomoći je u prvih sedam mjeseci prošle godine dobijala još po 250 eura.
Takođe 20.000 eura pod povoljnim uslovima dobio je i drugi pomoćnik ministarke ekonomije Goran Nikolić, koji je zadužen za poglavlja 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 6 (privredno pravo) i 20 (Preduzetništvo i industrijska politika). Kredit vraća u ratama od 70 eura.
Osim osnovne plate od nepunih 1.100 eura, 100 eura mjesečno primao je cijele prošle godine kao član vladinog Socijalnog savjeta, a 2.242 eura dobio je u decembru na ime konsultantske usluge. Pet hiljada eura manje dobila je od stambenog kredita pod povoljnim uslovima državna sekretarka Ministarstva saobraćaja i pomorstva Angelina Živković. Kredit vraća u ratama od 27,8 eura mjesečno.
Vlasnica je dva stana i polovine kuće. Njena osnovna plata iznosi nepunih 1.330 eura.
Živkovićeva vodi poglavlja 14 (Saobraćajna politika) i 21 (Trans-evropske mreže).
Jedini među njima koji nije dobio stan ili kredit u mandatu premijera Duška Markovića već njegovog prethodnika je državni sekretar Ministarstva finansija Nemanja Katnić, zadužen je za poglavlja 16 (Porezi) i 29 (Carinska unija).
Katnić od kraja 2015. godine otplaćuje stambeni kredit od 40.000 eura pod povoljnim uslovima, koji vaća u ratama od 73,5 eura mjesečno.
Njegova osnovna plata iznosi 1.266 eura mjesečno.
Jedini koji je dobio stan je ambasador Zoran Janković, koji vodi poglavlje 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika).
U februaru ove godine dobio je stan od 75 metara kvadratnih od Vlade. Od marta plaća kredit od 18.362 eura u ratama od 76,5 eura. Prije dobijanja stana od države, porodica Janković je u svom vlasništvu već imala dva stana od 70 i 72 i poslovni prosotor od 45 metara kvadratnih.
Njegova osnovna plata prošle godine, dok je bio državni sekretar, iznosila je 1.563, a još 900 eura mjesečno ubirao je od rente. Za poglavlja 10 (Informatičko društvo i mediji), 25 (Nauka i istraživanje) i 26 (Obrazovanje i kultura) zadužen je Anđelko Lojpur sa Ekonomskog fakulteta. Od ova tri, poglavlja 25 i 26 su privremeno zatvorena.
Njegovi mjesečni prihodi prošle godine prelazili su 2.300 eura mjesečno, od čega skoro 1.300 sa fakulteta.
Kao predsjednik Odbora direktora Luke Bar primao je oko 705 eura, 170 sa Instituta sertifikovanih računovođa, a iz Računovođa d.o.o. još nepunih 150 eura.
Pomoćnica minista poljoprivrede i ruralnog razvoja Radana Damjanović je zadužena za poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor) i 13 (Ribarstvo).
Njena prosječna plata iznosila je prošle godine nepunih 1.050 eura mjesečno.
Zamjenica glavnog pregovarača Ivana Glišević Đurović na čelu je poglavlja 22 (Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata).
Njena prosječna plata iznosila je prošle godine 1.170 eura.
Za najskuplje poglavlje - 27 (Životna sredina i klimatske promjene) - zadužen je državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Saša Radulović.
Njegova mjesečna primanja su prošle godine iznosila 1.360 eura. Državni sekretar Ministarstva ekonomije, Nikola Vujović, zadužen je za poglavlje 15 (Energetika).
Njegova osnovna pata iznosila je prošle godine 1.254 eura. Pomoćnik ministra finansija Bojan Paunović, zadužen je za poglavlja 5 (Javne nabavke), 32 (Finansijski nadzor) i 33 (Finansijske i budžetske odredbe),
Njegova osnovna plata iznosila je prošle godine 1.002 eura. Za četiri poglavlja zadužen je viceguverner Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris.
To su 4 (Sloboda kretanja kapitala), 9 (Finansijske usluge), 17 (Ekonomska i monetarna unija) i 18 (Statistika).
Njegova osnovna plata je prošle godine u prosjeku iznosila oko 3.900 eura.
Sa Ekonomskog fakulteta njegovi mjesečni prihodi su skoro 220 eura, a sa Univerziteta u Beogradu u prosjeku 1.612 eura. Samo od povraćaja poreza prošle godine je dobio 6.657 eura. Goran Šćepanović iz Ministarstva ekonomije zadužen je za poglavlje 30 (Vanjski odnosi), koje je privremeno zatvoreno. Šćepanoviću je na sjednici Vlade od 20. septembra 2018. konstatovana ostavka na mjestu direktora Direktorata za multilateralnu i regionalnu trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom u Ministarstvu ekonomije. “Očekuje se imenovanje novog pregovarača za poglavlje 30, a zbog planiranja troškova ukupan broj pregovarača uzet u razmatranje je 15,” stoji u odluci Vlade.
Pregovaračka grupa je zadužena za stručni i tehnički nivo pregovora s institucijama i državama članicama EU, po svim poglavljima pregovora. Pregovaračka grupa razmatra i utvrđuje predloge pregovaračkih pozicija i za svoj rad odgovara Vladi. Sastav Pregovaračke grupe čine glavni pregovarač, zamjenici glavnog pregovarača i članovi Pregovaračke grupe zaduženi za pojedina poglavlja.
Članove Pregovaračke grupe zadužene za pojedina poglavlja imenuje i razrješava Vlada, na predlog glavnog pregovarača.
Oni pružaju stručnu podršku glavnom pregovaraču u pregovorima, učestvuju u pregovorima po nalogu glavnog pregovarača, koordiniraju rad radnih grupa za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima i izrađuju predloge pregovaračkih pozicija.
Sošić: Čemu baš sada naknade, kada je većina pregovaračkih pozicija izrađena
Predstavnik “Instituta alternativa” Marko Sošić napominje da članovi Pregovaračke grupe pripadaju visokom rukovodnom kadru čija je osnovna zarada uvećana Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, a povećanje je tada pravdano namjerom da se ukinu ili drastično ograniče dodatašnja dodatna primanja po osnovu članstva u radnim tijelima.
“Usvajanjem zahtjeva Pregovaračke grupe, Vlada obesmišljava tadašnje opravdanje povećanja zarada rukovodnog kadra i opet uvodi značajne dodatke na njhovu osnovnu zaradu. Mnogi od članova Pregovaračke grupe su u isto vrijeme članovi drugih radnih tijela za koje takođe dobijaju posebne naknade. Dalje, dodatak se u ovom slučaju daje za poslove čije je stvarno opterećenje teško izračunati, kao ni podatak da li se ovi posebno plaćeni poslovi obavljaju u okviru redovno plaćenog radnog vremena”, kazao je Sošić za “Vijesti”.
U zahtjevu je traženo da svim članovima pripadne naknada u istoj visini, iako, napominje Sošić, ima šest članova koji su pregovarači za tri ili četiri poglavlja istovremeno, dok ostali pregovaraju za jedno ili dva poglavlja.
Analizirajući njihove kartone, ali i zaključke Vlade, istraživač javnih politika IA napominje da pregovarači u prethodnim godinama nisu tražili naknade.
“Postavlja se pitanje zašto se upravo sada traže naknade. Kakav se povećani obim posla očekuje u narednom periodu, a koji nije u skladu sa dosadašnjim poslovima Pregovaračke grupe koji nisu zahtijevali ovu naknadu — posebno imajući u vidu da je većina pregovaračkih pozicija izrađena, što je bio ključni zadatak Pregovaračke grupe. Stoga se postavlja pitanje kako se mjeri opterećenje članova, koliko je bilo sjednica godišnje u dosadašnjem periodu, a koliko puta su članovi delegirali svoje zamjene za ove sjednice i kakav ih posao očekuje u budućnosti kada će svakog mjeseca dobijati po gotovo 650 eura uz osnovnu zaradu.” iz Organizacije KOD napominju da među članovima ima onih koji su ostvarili mnoge privilegije osim visokih mjesečnih primanja. “Osnovno je pitanje, zašto ti ljudi nisu spremni da pruže doprinos državi bez nadoknade? Ovo pitanje je važno iz razloga jer neki od njih redovno govore o patriotizmu prilikom svojih javnih istupanja. Bilo bi u redu da pokažu na ličnom primjeru da ih više zanima šta mogu da učine za zemlju, a ne šta zemlja može da učini za njih”, kazao je za “Vijesti” Mirza Krnić.
Bonus video:
