Keković: Milioni ljudi u modernom ropstvu

Svi društveno neodgovorni poslodavci bi trebalo da se, smatra Keković, ugledaju na one koji poštuju prava radnika
103 pregleda 11 komentar(a)
Srđa Keković, Foto: Boris Pejović
Srđa Keković, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 07.10.2016. 13:09h

Crnogorske institucije trebalo bi da promovišu principe dostojanstvenog rada sankcionisanjem društveno neodgovornih poslodavaca, čime će se zaposlenima obezbijediti život van modernog ropstva koji im nameću multinacionalne kompanije, saopštio je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković. On je kazao da model globalnog lanca snabdijevanja ili multinacionalne kompanije dominiraju u svijetu, podstičući nejednakost i ekspolataciju, pri čemu je neophodno da nadležne institucije omoguće zaposlenima da ne žive u siromaštvu. „Posljedica toga je da se milioni ljudi nalazi u modernom rostvu. Mnogi od njih imaju nesigurne ugovore o radu, a veliki broj ne radi u dostojanstvenim uslovima na radnom mjestu, niti im je obezbijeđena zdrava radna sredina“, rekao je Keković na konferenciji za novinare povodom Dana dostojanstvenog rada. On je dodao da veliki broj radnika u Crnoj Gori rade prekovremeno, pri čemu su neplaćeni, a u mnogim slučajevima, kako tvrdi, zaposleni nemaju ni adekvatnu zaštitu na radu. „Zahvaljujem svim društveno odgovornim crnogorskim poslodavcima koji poštuju dostojanstvo ličnosti i radnika i koji sa njima zaključuju stabilne ugovore o radu“, poručio je Keković. Sa druge strane, svi društveno neodgovorni poslodavci bi trebalo da se, kako smatra, ugledaju na one koji poštuju prava radnika. Predsjedink Sindikata banaka, Lidija Pejović, kazala je da dostojanstveni rad u okviru bankarskog sektora ne postoji, iako se radi o najprofitabilnijoj djelatnosti u Crnoj Gori. „Nepostojanje dostojanstvenog rada se prevashodno odnosi na nesigurne ugovore o radu, jer je u posljednje vrijeme veoma teško dobiti u bankarskom sektoru ugovor na neodređeno vrijeme. Takođe, imamo problem stalnog pada zarada“, navela je Pejović. Prema njenim riječima, niske zarade u bankarskom sektoru su za svaku osudu, jer se one zarad ekstra profita stalno smanjuju. „U bankarskom sektoru je prisutan i problem socijalnog dijaloga. Granski kolektivni ugovor je prije skoro dvije godine opozvan, tako da je dalji socijalni dijalog veoma teško uspostaviti“, rekla je Pejović. Ona je dodala da se sva stečena prava ukidaju, pri čemu se radnici tretiraju kao roba. „Poslodavci se ponašaju tako da zaposlenog uvijek mogu zamijeniti za nekog ko može da radi za manju platu“, kazala je Pejović. Ona je navela da bi spajanje banaka u Crnoj Gori mogo stvoriti monopol na tržištu i da bi to građani osjetili kroz povećane kamate, naknade i ostale usluge koje banke pružaju. „Doći će i do velike ponude u bankarskom sektoru, što će rezultirati padom cijene rada“, reka je Pejović. Ona smatra da je sve prisutniji problem sindikalnog organizovanja zaposlenih, dok su nadležne institucije prije svega fokusirane na sticanje kapitala, a ne na građane. „Dok god u centru pažnje institucija bude kaital, a ne čovjek, problemi u okviru radnog odnosa će se nastaviti“, poručila je Pejović. Predsjednik Sindikata nikšićkog Tosčelika, Pero Kadović, kazao je da poslodavci i svejtski investitori imaju veliki broj prava, što maksimalno iskorišatavaju. „Ako je iko izgubio dostojanstvo, to smo mi radnici. Država i institucije ne vode računa o crnogorskim radnicima“, rekao je Kadović. On je naveo da je uvijek potencirao da se zakon poštuje i da bude za sve jednak. "Međutim u Crnoj Gori je potrebno da se za sopstvena prava boriš kako bi se zakoni poštovali“, ocijenio je Kadović. On je podsjetio da je oko 60 mladih radnika dobilo rješenje o stalnom radu u Željezari, nakon mnogo borbe za to pravo. Predsjednik Sindikata mojkovačke fabrike oružja Tara, Marinko Medojević, kazao je da se u tom preduzeću konstantno krše prava radnika, pri čemu su uslovi za rad nedostojanstveni. „Ostao sam bez posla zbog borbe za sopstvena prava, koja je trajala više od četiri godine“, rekao je Medojević. On je naveo da su se njegovi zahtjevi odnosili na uplatu poreza i doprinosa u iznosu od dva miliona EUR, poštovanje zaštite na radu i potisivanje kolektivnog ugovora. „Na moje instistiranje da se potpiše kolektivni ugovor i da se uplate porezi i doprinosi, medžment je zajedno sa vlasnicima počeo da me šikanira, progoni i na kraju su me istjerali sa posla. Stvorili su svoj sindikat koji je po mjeri poslodavca, ne žele da potipišu kolektivni ugovor, niti da uplate poreze i doprinose, pa su počeli da ukidaju i ugovore na neodređeno“, kazao je Medojević. On tvrdi i da su izbori za sindikat fabrike organizovani nestatutarno i pod pritiskom menadžmenta.

Bonus video: