"Lipovo" u rukama utjerivača dugova iz Luksemburga

Na imovini bivše fabrike više hipoteka, što komplikuje moguće pokretanje proizvodnje
10677 pregleda 7 komentar(a)
Knežević i Simović zajedno na svečanom početku izgradnje fabrike Lipovo, Foto: Arhiva Vijesti
Knežević i Simović zajedno na svečanom početku izgradnje fabrike Lipovo, Foto: Arhiva Vijesti

Zemljište i zgrada fabrike vode “Lipovo” kod Kolašina nalazi se u rukama kompanije APS Delta iz Luksemburga, specijalizovane za takozvano “utjerivanje dugova”, odnosno naplatu potraživanja u ime stvarnih dužnika.

Ova činjenica kao i više hipoteka i zabilježbi upisanih na nekretnine će otežati pokretanje proizvodnje u ovoj fabrici, koja je do pokretanje stečaja u februaru prošle godine bila dio Atlas grupe Duška Kneževića.

U listu nepokretnosti za 27 hiljada kvadrata zemljišta i fabričke hale sa pomoćnim objektima od ukupno 2.500 kvadrata, navedeno je da je firma APS Delta iz Luksemburga 25. januara ove godine stavila založno pravo - hipoteku sa zabranom otuđenje i opterećenja po ugovoru o hipoteci od 19. oktobra 2007. godine i rokom dospjeća od 30. juna 2011. u korist APS Delta Luksemburg. Nije navedeno na koga se odnosi ovaj dug, odnosno u ime koga sada žele naplatiti potraživanje i koliko ono iznosi.

Takođe, hipoteku sa pravom vansudske prodaje nepokretnosti od jula 2016. godine ima “Heta Asset Resolutin”, kompanija koja je preuzela potraživanja od nekadašnje Hypo banke. Knežević je ranije kazao da je u ovu fabriku investirao 12 miliona eura i da je kredit uzeo od Hypo banke.

Ministar poljoprivrede Milutin Simović je prije tri dana kazao da je oprema fabrike pred uvođenje stečaja u “Lipovu” prenijeta u vlasništvo Atlas banke, iako se taj podatak ne može naći u registru zaloga.

On je naveo da se zbog toga u stečajnoj masi nalazi samo devet vozila, da dugove ne mogu naplatiti ni država, ni radnici.

Ministar je kazao da je “preliminarni stav države” da ne prihvati plan reorganizacije koji je ponudio Knežević, „jer je to gubljenje vremena“. Nije objasnio kako je to “preliminarni stav države” kada o tome treba da odluči sudska vlast. Stečajni sudija još nije ni zakazao sjednicu na kojoj će povjerioci odlučivati o planu reorganizacije.

Proizvodnja je prekinuta prije tri godine, a bez posla je ostalo 30-tak radnika. Proizvodnja bi mogla biti nastavljena kroz dva scenarija. Prvi da se odobri reorganizacija i Atlas grupa uplati skoro 600 hiljada eura, koliko je vještak procijenio da je potrebno, uz validne bankarske garancije.

Taj scenario je malo vjerovatan jer bi Poreska uprava, koja je sada u ratu sa Kneževićem, kao najznačajni povjerilac morala da da saglasnost, a teško i da bi Atlas grupa mogla da obezbijedi taj novac jer je većina njihovih sredstava blokirana u Atlas i IBM banci.

Drugi scenario je da neko drugi od Hete i APS Delte kupi nekretnine, a od Atlas banke opremu, pa da sa tom imovinom osnuje novu firmu koja bi pokrenula proizvodnju. To bi značilo da dugovi ostaju na staroj firmi koja skoro da nema stečajnu masu ni imovinu, pa bi država i zaposleni možda mogli naplatiti samo mali dio svojih potraživanja.

Uoči uvođenja stečaja, oprema za proizvodnju, procijenjene vrijednosti 1,69 miliona eura prenijeta je na Atlas banku, kako bi se pokrile obaveze Jadranskog sajma iz Budve, druge firme iz Atlas grupacije.

Vlasnik zemljišta i zgrade fabrike, prema izvodu iz katastra, jeste kompanija Atlas invest, na koju se vodi i udio od 40 odsto u firmi “Lipovo” koja je vlasnik fabrike. Na zemljište i zgradu fabrike postoji više hipoteka, a nijedna nije Atlas banke. Račun “Lipova” je u skoro neprestanoj blokadi od kraja 2014. godine. Veza između “Lipova” i Jadranskog sajma je Goran Sito Rakočević, koji je bio u upravi Jadranskog sajma od septembra 2011. do maja 2016. godine, a direktor fabrike vode “Lipovo” od marta 2013. do aprila 2014. godine.

U prepirci sa Kneževićem, Simović je kazao da je jedina istina da se deset godina nije gledao sa Kneževiće, kao i da ni tada “nije vjerovao ni u Kneževića ni u njegove poslovne poduhvate”.

Međutim, upravo je Simović kao tadašnji ministar poljoprivrede, zajedno sa Kneževićem i tadašnjim gradonačelnikom Miletom Bulatovićem, 2005. godine položio kamen temeljac za buduću fabriku vode, nakon što mu je potpisao koncesiju za korišćenje izvorišta.

Simović nije govorio u ime Poreske uprave

Iz Poreske uprave su juče “Vijestima” saopštili da im kao povjeriocu još nije dostavljen Plan reorgranizacije, koji je predložio Atlas Invest i da samim tim nijesu ni donijeli odluku o njegovom prihvatanju ili odbijanju na osnovu nakon “pažljive analize sa aspekta održivosti i ekonomske opravdanosti takvog dokumenta”.

Na pitanje da li je ministar Simović govorio u njihovo ime kada je rekao da država neće prihvatiti plan Kneževića za oporavak fabrike, iz Poreske su kazali da je “Simović u izjavi komentarisao postupke vlasnika i povezanih lica kod poreskog obveznika Fabrika vode ‘Lipovo’ u stečaju prije iniciranja stečajnog postupka”.

“U istoj nijesu iznijeti bilo kakvi stavovi Poreske uprave, koja u stečajnom postupku kao jedan od povjerilaca zastupa državni interes, vezane za Plan reorganizacije, sa kojim, kako je već navedeno, ova institucija još uvijek nije ni upoznata”, naveli su iz PU.

Bonus video: