VOLI POKREĆE INVESTICIJE U AGRARU

Uvoz hrane je nedopustivo veliki

Proizvodnja hrane je polje velikog potencijalnog uspjeha i razvoja, kazao je Bokan
107 pregleda 0 komentar(a)
voće, povrće, piće, Foto: Shutterstock.com
voće, povrće, piće, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 05.01.2016. 18:55h

Proizvodnja hrane veoma bitna za našu ekonomiju, kao i za kvalitet snabdijevanja tržišta, jer smatram da roba koja se trenutno plasira na tržištu nije roba prve kategorije. Mi crnogorski privrednici ne treba da tražimo opravdanje u nekome, već moramo biti ti koji će pokrenuti proizvodnju hrane u Crnoj Gori, kazao je u intervjuu "Vijestima" vlasnik kompanije Voli Dragan Bokan, najavljujući investicije u proizvodnju domaće hrane i njen plasman u Crnoj Gori, ali i inostranstvu.

  • Na nedavnoj konferenciji Privredne komore i Saveza ekonomista saopštili ste da imate ideje o povećanju proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Crnoj Gori kako bi se smanjio uvoz hrane. Dokle se stiglo sa tom idejom i da li postoje konkretni planovi?

Kao kompanija koja je lider u trgovačkoj djelatnosti Crne Gore, svjesni smo ograničenja našeg rasta uslovljenog formatima malog tržišta. Budući da smo kompanija koja poslovanju pristupa sa krajnjom ozbiljnošću, uvijek smo usmjereni ka tome kako povećati ili održati profit. Tako da smatram, na osnovu dvadeset godina iskustva poslovanja u uslužnim djelatnostima, da sve ima manje prostora za investicije u toj privrednoj grani. Iz tog razloga, mi u kompaniji ozbiljno razmišljamo da veći dio profita reinvestiramo u proizvodnju.

  • Da li smatrate da je prevelik uvoz hrane od milion eura dnevno, koji sada imamo? Šta to uvozimo što možemo sami proizvesti?

Smatramo da ima mnogo toga. Proizvodnja voća i povrća bi u značajnoj mjeri smanjila uvoz. Konkretno- plantaže mandarina, pomorandži, ozbiljnije povećanje proizvodnje sezonskog povrća. Crna Gora je bogom dana za proizvodnju povrća u staklenicima. Konkretno, mislim na staklenike između 6 i 10 hektara, koji bi uvoz proizvoda koji se uzgajaju u tim uslovima sveli na minimum. Mislim da u Crnoj Gori imamo veliki potencijal kada su u pitanju investicije u plantaže jabuka. Obišao sam regionalne i evropske proizvođače i mogu slobodno reći da sam sve uvjereniji u to.

Uvoz hrane ovog obima je zaista nedopustiv. Ne treba zaboraviti ni proizvodnju mesa i mlijeka. Ono na šta bi stavio akcenat je proizvodnja “baby beaf” mesa (visoko kvalitetna vrsta mesa od teladi hranjene kvalitetnom hranom u posebnom režimu), imajući u vidu da u svijetu za taj proizvod vlada veća potražnja od ponude.

  • Na koji način planirate da te proizvode ponudite tržištu? Da li je u planu samo domaće tržište i turistička privreda ili se može očekivati i izvoz?

Mišljenja sam da smanjenje uvoza u Crnoj Gori najviše zavisi od spremnosti privrednika i njihovog investiranja u narednom periodu. Svakako da to ne može bez snažnog uključivanja velikih kompanija i Ministarstva poljoprivrede. U startu se to ne može razdvojiti. Smatram da naša kompanija kao najveća trgovačka kompanija ne bi imala problem plasmana i u pojedinim periodima godine jedan dio bi se morao plasirati van Crne Gore, što kao partner velikih trgovačkih kompanija u regiji, smatram izvodljivim.

Mislim da je proizvodnja hrane veoma bitna za našu ekonomiju, kao i za kvalitet snabdijevanja tržišta, jer smatram da roba koja se trenutno plasira na tržištu nije roba prve kategorije. Mi crnogorski privrednici ne treba da tražimo opravdanje u nekome, već moramo biti ti koji će pokrenuti proizvodnju hrane u Crnoj Gori.

Kompanija Voli je 2014. godine otvorila Otkupni centar u Matagužima i na osnovu poslovanja ovog profitnog centra možemo izvući neke zaključke. Tokom 2014. i 2015. godine, zbog nedostatka proizvoda u otkupu ili nekonkurentnosti istih, uvezeno je preko 10.500 tona. Radi se o voću i povrću koje se inače uzgaja u Crnoj Gori.

Zbog povećanja obima posla u ovoj godini u iznosu od 43% u odnosu na prethodnu godinu, od domaćih proizvođača je otkupljeno 35% više, što ipak nije bilo dovoljno da isprati uvećane potrebe tržišta, tako da je uvoz porastao za 59%. Ove brojke dovoljno slikovito govore. Ali, one su ujedno i početna tačka sa koje krećemo u susret izazovu kakav je crnogorska poljoprivredna proizvodnja i plasman. Kao ozbiljan poslovni čovjek znam da to nije lako, a kao čovjek koji je navikao da se uspješno suočava sa preprekama, znam da je to polje velikog potencijalnog uspjeha i razvoja.

Potrebne veće parcele, pregovaraju o gradnji staklenika

  • Koju vrstu proizvodnje planirate da pokrenete, da li bi bilo riječi o uzgoju stoke, povrća, voća, proizvodnji mlijeka,... ili pokretanju fabrika za preradu poljoprivrednih proizvoda?

Analizirajući pravac puta kojim ide naša firma kada je proizvodnja u pitanju, smatramo da Ministarstvo poljoprivrede treba da uloži napor da objedini što veće parcele, spremne da se kupe ili zakupe duži niz godina, a i dugoročnost da bude prilagođena isplativosti investiranja. Nešto u čemu bi mogli najbrže reagovati je investicija u staklenicima. U kontaktu smo sa velikim kompanijama koje se bave staklenicima iz Izraela i Holandije.

Mislim da za dosta kompanija ima prostora da investiraju kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori. I da jedino investicije u proizvodnju hrane mogu napraviti kontinuiran profit. Svakako, moramo biti ozbiljni i pripremiti se za profesionalno servisiranje turističkih objekata koje se realizuju u Crnoj Gori.

Preporučujemo za Vas