SASTANAK POSP-A

Šarančić: CG se suočava sa brojnim izazovima koji prijete da ugroze održivost javnih finansija

Kako je naveo, dodatno otežavajuću okolnost za fiskalnu stabilnost i ekonomski razvoj države predstavlja tzv. neformalni sektor ili popularna siva ekonomija
51 pregleda 1 komentar(a)
SNP logo, Foto: Printscreen
SNP logo, Foto: Printscreen
Ažurirano: 17.12.2015. 12:58h

Poslanik Socijalističke narodne partije Crne Gore Danko Šarančić ocijenio je da se Crna Gora, zbog brojnih propusta i poteza u prošlosti kada je ekonomska politika u pitanju, i dalje suočava sa brojnim izazovima koji prijete da ugroze održivost javnih finansija i funkcionisanje ekonomskog sistema u cjelini.

On je to kazao u Strazburu, gdje se održava XI sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), na sesiji posvećenoj fiskalnoj politici.

„Dalji napredak Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu u evropskoj porodici biće ocjenjivan prema konkretnim dostignućima u pojedinim sektorima i prema stepenu efikasnosti implamentacije zakona, nacionalnih strategija i akcionih planova, ali i prema stepenu funkcionalnosti tržišne ekonomije i spsobnostima da se, kao mali sistem i mala država, suočimo sa konkurentnim pritiskom i silama ogromnog tržišta EU, čiji dio treba da postanemo“, istakao je Šarančić.

Konkretno, naveo je on, ono na šta su SNP i ostali opozicioni subjekti konstantno upozoravali, jeste relativno visok deficit javnih finansija u periodu 2015-2018. godina.

„Bili smo u pravu i kada smo ukazivali da se mora dublje, svestranije i detaljnije analizirati opravdanost izgradnje dijela autoputa u ovom trenutku, jer će nastavak investicije dovesti do većeg deficita i većeg nivoa javnog duga i on će, jasno je, biti u narednom periodu iznad limita definisanog Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Podaci govore da će ukupan državni dug na kraju 2015. godine iznositi 57,5% BDP-a, a ukupan javni dug Crne Gore, koji uključuje i dug lokalnih samouprava, na kraju ove godine iznosiće 63,3% procijenjenog BDP-a. Ovi procenti su zabrinjavajući“, kazao je Šarančić.

S druge strane, naglasio je on, moramo imati u vidu i izuzetno visok nivo poreskog duga, koji prema podacima Poreske uprave iznosi oko 530 miliona eura, a po nekim drugim izvorima, ova cifra je i znatno veća.

„Na tzv. crnoj listi 200 najvećih poreskih dužnika i dalje je na prvom mjestu DKP sa 33.5 miliona eura, a zaštitom javnog interesa prilikom prodaje ove kompanije bavi se i Anketni odbor Skupštine Crne Gore, formiran na predlog SNP-a“, ukazao je Šarančić.

Prema njegovim riječima, uvećavanje javnog duga, visok nivo nenaplativog i teže naplativog poreskog duga uz konstantno rastući i rizičan pritisak na javne finansije od strane penzijskog i zdravstvenog sistema mogu ugroziti stabilnost i održivost ekonomskih reformi koje treba da se sprovedu, shodno programu ekonomskih reformi koji je Crna Gora dostavila u januaru ove godine.

„Imamo, nažalost, veoma nepovoljne demografske trendove, visoku nezaposlenost i ubrzan rast broja penzionera, što predstavlja visok rizik za održivost penzionog i zdravstvenog sistema i bez značajne reorganizacije javnog sektora u cjelini, kao i povećanja njegove efikasnosti neće biti moguće obezbijediti stabilnost javnih finansija“, kazao je Šarančić.

Kako je naveo, dodatno otežavajuću okolnost za fiskalnu stabilnost i ekonomski razvoj države predstavlja tzv. neformalni sektor ili popularna siva ekonomija.

„Iako nema preciznih podataka, neke procjene govore da se njen obim u Crnoj Gori kreće između 23 i 30 % BDP-a. Međunarodne kompanije, u značajnoj mjeri doprinose ukupnoj evaziji poreskih obaveza, zahvaljujući sistemu trasfernih cijena, što predstavlja dodatni problem. Vlada, Centralna banka i Poreska uprava, kroz zakonodavnu aktivnost, jačanje pojedinih ovlašćenja, osnaživanje administartivnih i tehničkih kapaciteta kao i primjenu upustava OECD-a moraju znatno više doprinositi naplati poreskih potraživanja, kako na nacionalnom, tako i na globalnom planu“, kazao je Šarančić.

Nažalost, istakao je on, Poreska uprava Crne Gore nije u stanju da postojećim modelom naplate i raspoloživim ljudskim resursima obezbijedi efikasnost naplate poreskog duga i to je činjenica koja nas sve dodatno zabrinjava.

„Na kraju, fiskalna politika mora biti posvećenija i smanjivanju postojećih, ogromnih regionalnih razlika u pogledu ekonomske razvijenosti koje su apsolutno nedopustive“, zaključio je Šarančić.