U predlogu izmjena Zakona o akcizama koje je Vlada juče usvojila, nakon mišljenja Evropske komisije, više nema člana kojim je bilo predviđeno da akciza na motorno gorivo koje se koristi prilikom izgradnje autoputa iznosi 169 umjesto 350 eura na hiljadu litara.
Nema više ni predloga o povećanju akciza za industrijske i komercijalne svrhe (proizvodnja, prevoz) sa 169 na 350 eura na hiljadu litara, kao i povećanja ove dažbine za gaziranu vodu sa zaslađivačima i aromama sa deset na 10,5 eura po hektolitru.
Vlada je ove predloge povukla sa dnevnog reda na sjednici krajem juna ove godine jer nije dobila mišljenje Evropske komisije.
"Mišljenje Evropske komisije se u postupku pristupanja uvijek traži kada je riječ o propisima za koje je obavezno usklađivanje. Zakon će se ponovo razmatrati nakon dostavljanja mišljenja Evropske komisije", saopšteno je "Vijestima" tada iz Ministarstva finansija.
Usvojenom izmjenom sa kraja prošle godine bilo je predviđeno da kineski investitor za autoput i njegovi podizvođači plate punu cijenu goriva, a da im se razlika naknadno vrati. Vlada je izmjenama iz juna željela da oni odmah plate umanjenu cijenu.
Ostala je norma da akciza za prirodni plin bude nula, kao i da za poljoprivrednu, šumarsku i mehanizaciju na skijalištima ostaje pravo na povraćaj akcize, ali se uvodi kontrolna kartica za korisnike.
Vlada je juče usvojila projekcije makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja za period od ove do 2018. godine prema kojima će u tom periodu ekonomija prosječno rasti po stopi od 3,8 odsto. Za isti period se očekuje i blago povećanje cijena zbog značajnije investicione aktivnosti koju Vlada očekuje.
Pomoćnik ministra finansija Ana Krsmanović kazala je da će taj dokument služiti za pripremu budžeta za narednu godinu, te da se rast ekonomske aktivnosti planira na osnovu visokog priliva stranih direktnih investicija uz kontinuirano sprovođenje strukturnih reformi.
Prema podacima Ministarstva finansija, ekonomija je za prvih šest mjeseci ove godine porasla 3,6 odsto, dok do kraja godine procjenjuju rast od 4,3 odsto.
Krsmanovićeva je navela da su za osam mjeseci prihodi budžeta bili 839,8 miliona što je za 17,8 miliona više u odnosu na uporedni godišnji period.
„Rashodi za osam mjeseci ove godine su bili 934,8 miliona i uvećani su 47,4 miliona usljed povećanja rashoda za kamate zbog prijevremene otplate duga i obaveza iz prethodnih godina”, kazala je Krsmanovićeva.
Ministarstvo je procijenilo da će do kraja godine prihodi u odnosu na planirane biti veći za 12,6 miliona, dok će rashodi biti na nivou planiranih.
Deficit je procijenjen na 223 miliona eura na kraju godine (6,2 odsto BDP-a) i niži je u odnosu na plan za 12,6 miliona zbog povećanja prihoda.
Javni dug, koji uključuje i dug opština od 140 miliona, na kraju ove godine iznosiće, prema projekcijama izvršne vlasti, 2,29 milijardi ili 63,3 odsto procijenjenog BDP-a.
Bonus video:
