"NOVA RJEŠENJA U SKLADU SA ODLUKOM USTAVNOG SUDA"

Isti recept za oduzimanje imovine građanima, zaštitniku prava sad sve potaman

Vlada i DPS spremili isti recept za oduzimanje imovine građanima kao i 2015. kada za tu namjeru nije bilo većinske podrške u parlamentu
67 pregleda 0 komentar(a)
Šućko Baković, Foto: Boris Pejovic
Šućko Baković, Foto: Boris Pejovic
Ažurirano: 12.01.2019. 23:08h

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković, koji je 2015. godine ocijenio da su tada predložene izmjene Zakona o eksproprijaciji suprotne Ustavu i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, tvrdi da je novi predlog zakona u bitnom unaprijeđen i u suštini je zadovoljio standarde iz odluke Ustavnog suda iz 2001. i 2002. godine.

Sjednica parlamenta na kojoj će se naći izmjene Zakona o eksproprijaciji danas počinje, a izvjesno je da će taj akt biti usvojen jer će dobiti podršku manje članice vladajuće koaliciji Socijaldemokrata. 

“Prema mišljenju Zaštitnika na raniji tekst predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji, a što je i stav Ustavnog suda (U br.14/2001 od 12. 02. 2002. godine - “Sl. list RCG”, br.12/02) lišavanje prava svojine na nepokretnosti ili ograničavanje toga prava je neodvojivo povezano sa utvrđivanjem i isplatom pripadajuće naknade, odnosno ekvivalenta utvrđenom u odgovarajućem postupku.

Takođe, utvrđivanje i isplata naknade mora prethoditi prenosu prava svojine ili se mora izvršiti najkasnije istovremeno sa prenosom tog prava.

Tekst predloga koji je sada u skupštinskoj proceduri, u bitnom je unaprijeđen i u suštini je zadovoljio standarde iz odluke Ustavnog suda”, stav je Zaštitnika koji je juče dostavljen “Vijestima”.

Suština izmjena je da država može po hitnom postupku oduzeti privatnu imovinu i ući u njen posjed uz isplatu naknade za koju Vladina komisija odredi da je pravična.

Ako vlasnik privatne imovine nije zadovoljan naknadom, može se žaliti sudu, ali žalba ne odlaže rješenje da država uzme imovinu.

Postojeće zakonsko rješenje je da država ne može ulaziti u posjed privatne imovine ako je vlasnik sudu izjavio žalbu zbog naknade koja mu je namijenjena za tu imovinu.

Novim predlogom Vlada, preko DPS-a, hoće da progura istovjetno rješenje koje je pripremila 2015, ali joj tada nije pošlo za rukom jer nije imala potrebnu većinu u parlamentu.

U mišljenju iz 2015. godine Baković je istakao da tadašnjim predlogom zakona, građaninu kome se uzima imovina nije omogućeno da nezavisan i nepristrasan organ (sud) odlučuje o njegovim pravima i interesima.

“Vijesti” iz više izvora saznaju da se novo rješenje predlaže kako bi se građanima koji imaju imovinu na budućoj trasi autoputa po hitnom postupku uzela imovina, a ujedno na ovakav način se otvara mogućnost da se uzima i vrijedna zemlja na primorju.

Stav Zaštitnika u vezi sa novim predlogom je da je “ zakon i u ostalim odredbama usklađen sa novim Zakonom o upravnom postupku, posebno u dijelu određenih odstupanja koja su u skladu sa načelima postupka, u cilju zaštite javnog interesa ali i prava stranke”.

“Zakonom se skraćuje postupak eksproprijacije, jer se sada pravična naknada za eksproprisanu nepokretnost utvrđuje u samom postupku eksproprijacije kod Uprave za nekretnine (po predlogu nadležne komisije) prije donošenja rješenja o eksproprijaciji i sastavni je dio toga rješenja.

Stranka/bivši vlasnik ima pravo da učestvuje u postupku utvrđivanja vrijednosti i postupku eksproprijacije od samog početka.

Pravna zaštita stranke/aka obezbijeđena je pravom na podnošenje žalbe nadležnom drugostepenom organu - Ministarstvu finansija, koja ima odložno dejstvo.

Sudska zaštita obezbijeđena je u upravnom sporu.

Eksproprijacija se može sprovesti, odnosno korisnik eksproprijacije stiče pravo da stupi u posjed eksproprisane nepokretnosti danom pravosnažnosti rješenja i isplate pravične naknade, uz izuzetak koji je u skladu sa Zakonom u upravnom postupku kada se radi o hitnosti, ali ni tada prije izvršnosti rješenja.

Napominjemo da je pravosnažno ono rješenje koje se više ne može pobijati u upravnom sporu, odnosno drugom sudskom postupku”, piše u stavu dostavljenom “Vijestima”.

Kako se navodi u postupku utvrđivanja vrijednosti, vlasnik ima mogućnost da učestvuje u postupku, u radu Komisije i zaštiti svoja prava, te da je radi sigurnosti zaštite prava vlasnika nepokretnosti, kada se radi o hitnosti, zadržana odredba da ako korisnik eksproprisane nepokretnosti preda nepokretnost prije pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji (ne i prije izvršnosti - pri čemu su sredstva u visini pravične naknade isplaćena ili deponovana kod Ministarstva finansija), a predlog za eksproprijaciju bude u daljem postupku pravosnažno odbijen, korisnik eksproprijacije je dužan da vlasniku vrati nepokretnost i nadoknadi štetu.

SD zadovoljan novim rješenjima, URA tvrdi da se krši Ustav

Iz manje članice vladajuće koalicije SD-a “Vijestima” juče nije direktno odgovoreno na pitanje da li će podržati novi predlog, ali se to može pretpostaviti s obzirom da kažu da su zadovoljni novim rješenjima.

Naglašavaju da su “tendenciozni i nedobronamjerni navodi “da predlog sadrži ista rješenja kao predlog zakona iz 2015. godine, kao i da se privatna imovina vlasnicima oduzima na zahtjev investitora”.

“Jasno je zakonom definisano da se eksproprijacija može vršiti samo za potrebe države, opštine, državnog fonda i privrednog društva koja su u većinskom vlasništvu države.

Tačno je da procjenu imovine vrši komisija koju obrazuje nadležni organ uprave, ali troškove njenog rada snosi isključivo korisnik eksproprijacije, a ne investitor jer on ne može biti korisnik eksproprijacije” kazali su u SD-u.

Objasnili su da novim izmjenama i dopunama je u značajnoj mjeri pojačan sastav Komisije, u čijem radu će sada učestvovati najmanje tri sudska vještaka odgovarajuće struke, a sve sa ciljem da se dodatno poboljša proces određivanja pravične naknade, što je i bio jedan od zahtjeva SD-a.

Dodaju i da je pravilnikom Ministarstva finansija o metodologiji za procjenu vrijednosti imovine unaprijeđen kvalitet procjene i ne ostavlja se prostor za subjektivnost procjenitelja (sudskog vještaka).

Iz SD-a su kazali da je kroz komunikaciju sa predlagačem dogovoreno je da se briše amandman da su postupci eksproprijacije hitni.

Predstavnici Građanskog pokreta URA Miloš Konatar i Dejan Mijović juče su novinarima kazali da su izmjene zakona o eksproprijaciji kontroverzne i kriminalne, kao i da se njima se briše pravo svojine, Ustav i Evropska konvencija.

Konatar je kazao da pravičnu naknadu po novom prijedlogu utvrđuje ‘Vladina komisija’, iako je potpuno jasno da pravičnu naknadu može utvrditi jedino sud, dok je Mijović rekao da očekuju da će se Delegacija EU u Podgorici narednih dana odlučno usprotiviti.

Novi predlog zakona formalno je predložila grupa poslanika DPS-a, a zapravo ga je pisalo Ministarstvo finansija, što se vidi iz obrazloženja zakona gdje piše “shodno navedenom, Ministarstvo finansija pripremilo je predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o eksproprijaciji”, a što su poslanici DPS-a i autori iz Ministarstva finansija koji su im ga dostavili zaboravili da izbrišu.

Dodatno je paradoksalna situacija da je Vlada na posljednjoj sjednici usvojila “mišljenje na predlog zakona grupe poslanika DPS-a” koje je isto pisalo Ministarstvo finansija.

Završni čin nasrtaja na privatnu imovinu

Iz organizacije Matice Boke su kazali da ekspresno brz povratak otpisanih izmjena i dopuna zakona o eksproprijaciji predstavlja završni čin napora Vlade da protivustavnim zakonskim rješenjima „strateškim investitorima“ otvori put za konačni nasrtaj na privatnu imovinu građana.

“Manipulativan odnos prema definisanju ‘javnog interesa’ po mjeri investitora, formiranje Vladine ‘prijeke’ komisije koja treba da odredi iznos ‘pravične’ naknade građanima po hitnom postupku i iznad svega uvrštavanje u dnevni red Skupštine bez javne rasprave, dovoljno govore o čemu se radi”, saopštila je juče Matica Boke.

Kako su istakli, ne treba imati previše mašte pa zamisliti “šta i nas i zaleđe na trasi autoputa, Buljarici ili Velikoj ulcinjskoj plaži ili Valdanosu, Jazu, Luštici, očekuje kad zakon o eksproprijaciji ukine preostale „biznis barijere“ .