Vladi je stigao račun od 115 miliona eura za gradnju prve faze petlje Smokovac, elektro i vodovodne mrežu za autoput, koje je tim bivšeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića “zaboravio” da stavi u ugovor o gradnji prioritetne dionice autoputa Podgorica - Mateševo.
Izvor “Vijesti” iz Ministarstva saobraćaja i projektnog tima potvrdio je da je glavni izvođač kineska kompanija CRBC poslala ponudu za ove “dodatne” radove, ali navodi da je procjena vladinog tima da ovi radovi ne mogu koštati više od 60 do 70 miliona eura, zbog čega će pregovarati kako bi se došlo do realne cijene.
Državnu kasu i građane će izgradnja ove dionice autoputa zbog toga koštati nekoliko destina miliona više, jer ugovorom o izgradnji autoputa između Vlade i Kineza nije predviđena obaveza snabdijevanja autoputa i objekata uz njega električnom energijom i vodom, kao ni izgradnja prva faze petlje Smokovac, odnosno priključnog puta na autoput iz pravca Podgorice.
„Tačno je da ugovorom nije ugovoreno konačno napajanje strujom, napajanje vodom objekata autoputa i sela i priključni put na Smokovcu. Mi moramo ići dalje, ne možemo strijeljati nekog za to. U ugovoru postoji stavka od 10 odsto troškova za nepredviđene i naknadne radove i sigurno da taj procenat nećemo preći. Postoji određena kalkulacija Kineza, ali u Ministarstvu saobraćaja postoji tim inžinjera i međunarodni inžinjer koji če utvrditi realne cijene. Postoji tržište, postoje domaći podizvođači, drugi strani izvođači, iako je opet najvjerovatnije da sa Kinezima dođemo do realne cijene“, rekao je sagovornik “Vijesti” iz Vlade.
“Vijesti” su u septembru prošle godine objavile da je CRBC odbio da gradi priključenje na autuput - prvu fazu petlje Smokovac jer ona nije predviđena ugovorom koji je potpisao Brajović, kao i da bi to dodatno moglo koštati državu 30 miliona eura. Za petlju još nije obavljena ni eksproprijacija, pa će njena izgradnja kao i završetak ostalih “nepredviđenih” radova odložiti otvaranje autoputa, koje je bilo predviđeno u maju naredne godine, za kraj 2019.
Priključak na autoput iz pravca Podgorice, prva faza petlje Smokovac, predviđa saobraćajnicu sa četiri trake koja se nastavlja na bulevar na Zlatici, izdiže desetak metara od tla i skreće lijevo iznad bivšeg stadiona FK Kom. Saobraćajnica zatim kao nadvožnjak prelazi željezničku prugu i skreće desno prema Morači gdje će se graditi veliki plato sa naplatnim rampama, a zatim i veliki most preko Morače. Ova dionica duga je svega oko kilometar i po, ali se skoro sva sastoji od nadvožnjaka i mosta zbog čega je veoma skupa. Druga faze petlje Smokovac predviđa i dva priključenja za nastavak autoputa koji će ići oko Podgorice, kao i na moguće pruključenje Jadransko-jonske ceste, ali će se to vjerovatno raditi u drugoj i trećoj fazi.
Ugovorom je bilo “zaboravljeno” da cijela 42 kilometra dionice, kao i objekti na njoj, moraju imati elektro i vodovodnu mrežu. Obaveza će biti i da se djelimično izmijene dalekovodi za snabdijevanje strujom sela u blizini autoputa. Izvor “Vijesti” iz tima koji sada prati gradnju autoputa, rekao je da su mnogi od ovih radova mogli za državu biti jeftiniji da su bili dio osnovnog ugovora i da su planirani tada, jer će sada biti potrebne i djelimične izmjene na postojećim objektima i vraćanje na ono što je već završeno.
Tako će sada ono što je trebalo da budu osnovni radovi na dionici autoputa, kao što je priključak na njega i elektro i vodovodna mreža, biti dogovoreno aneksom ugovora kao “nepredviđeni i naknadni radovi”.
Ponuda za izgradnju autoputa CRBC-u je zvanično predata u februaru 2013, ali je mijenjana aneksima dva puta. Ugovor o izgradnji potpisao je Brajović u februaru 2014, a radovi su zvanično počeli tek u maju 2015. Početak glavnih radova kasnio je skoro godinu jer je kineska strana dobila nepotpune podatake za izradu projekta.
Ova dionica, prema ugovoru, košta 809 miliona eura za 41 kilometar, a 85 odsto se plaća od kredita kineske Eksim banke od 944 miliona dolara.
Tadašnji propust bio je i ugovaranja iznosa kredita u dolarima bez osiguranja od kreditnog rizika. U trenutku uzimanja kredita u oktobru 2014. godine on je vrijedio 743 miliona eura, a sada je 806 miliona eura. Analiza Fideliti konsaltinga pokazuje da bi za 10 godina Crna Gora, prema grubim procjenama, mogla platiti 153 miliona eura samo za troškove hedžinga po osnovu zajma za autoput Bar - Boljare. Krajem 2014. godine, kada je ugovoren kredit, trošak hedžinga je mogao biti šest puta niži nego danas.
Nova Vlada i ministar nijesu znali šta je sve “zaboravljeno”
Kada je prije pet godine potpisivan ugovor o gradnji Ministarstvo saobraćaja je tada objavilo informator o projektu, a među objektima koji će biti građeni u okviru ove prioritetne faze nabrojana je i petlja Smokovac. U Vladi su do septembra prošle godine, novi ministar i premijer, smatrali da je obaveza CRBC da projektuje i gradi prva fazu petlje Smokovac. To su i saopštavali u prvim izjavama nakon što je kineski partner odbio da je gradi.
“Nesporno je da je ugovorena izrada projekta te petlje, ali da postoje različita tumačenja da li iz ugovora proizlazi i obaveza kineske kompanije CRBC da izrade petlju. Tu se CRBC ne slaže s nama, misle da to nije predviđeno, mi mislimo da jeste”, kazao je Marković.
Marković je naglasio da ukoliko CRBC bude uporan da to nije njihova obaveza, postoji međunarodna komisija koja će se baviti time. Ako ni to ne bude dalo rješenje, kako je istakao Marković, ići će se na arbitražu. Premijer je, međutim, uvjeren da će se ipak “dogovoriti”, jer se već sada stvaraju pretpostavke da se sa završetkom prve prioritetne deonice nastave radovi na sljedećoj dionici Mateševo - Andrijevica i Andrijevica - Boljari
Ministar saobraćaja Osman Nurković je tada kazao da je “dilema da li je petlja ugovorena obaveza ili ne”.
“Na tom pitanju radi komisija koju sam formirao i uskoro ćemo sjesti sa izvođačem. Ukoliko se ne dogovorimo moguća je arbitraža”, kazao je Nurković.
On je naveo da je problem nastao zbog nedefinisanosti ugovora, ali da vjeruje u dogovor.
“Sporni dio produžava ugovorenu dionicu za kilometar i po, pa će sa petljom iznositi 42,5 kilometara”, kazao je Nurković.
On je naveo da ovaj problem neće biti kamen spoticanja.
“Ako se utvrdi da ovo nije obaveza investitora, mi ćemo naći novac iz budžeta i platiti. Nećemo dozvoliti da to uspori ukupnu dinamiku i otvaranje autoputa”, kazao je Nurković.
Povećaće javni dug za 1,5 do 2,6 odsto BDP-a
Za Vladu je nova muka kako narednih dana da nađe dodatni novac kako bi platila ove “nepredviđene i naknadne radove”. U budžetu nema novca, tako da ostaje jedino da se kroz novo zaduženje obezbijedi novac kako bi krajem godine autoput uopšte bio u funkciji.
Ukoliko konačna cijena bude u okviru sadašnje procjene crnogorske strane od 60 do 70 miliona eura, ovi “naknadni” radovi će povećati državni dug za 1,5 odsto procjene ovogodišnjeg BDP-a, a ukoliko ostane cijena CRBC-a od 115 miliona biće potrebno 2,6 odsto BDP-a.
Državni dug sada je tri milijarde eura ili 70 odsto BDP-a. U strategiji upravljanja javnim dugom, sa početka ove godine, predviđeno da će državni dug na kraju ove godine iznositi 2,96 milijardi eura (67,5 odsto BDP-a), kao i da će zbog mjera sanacionog plana naredne godine pasti na 2,87 milijardi (62,8 odsto BDP-a).
Galerija
Bonus video:
