KAMATE I DALJE VISOKE

Za stan uzmeš 50.000, a vratiš 96.000 eura

Kamate za stambene kredite u bankama u Crnoj Gori iznose od 7,5 do 8,5 odsto, dok u razvijenim zemljama Evropske unije iznose i oko dva odsto
0 komentar(a)
Ažurirano: 30.09.2014. 16:43h

Kamate za stambene kredite u bankama u Crnoj Gori iznose od 7,5 do 8,5 odsto, dok u razvijenim zemljama Evropske unije iznose i oko dva odsto.

Iz banaka kažu da su te razlike tržišne jer su u Crnoj Gori skuplji izvori novca, veće kamate na štednju i postoji veći stepen rizika da kredit neće biti vraćen što im povećava trošak. Navode i da su kamate u Crnoj Gori sada nešto niže nego prije koju godinu, kada su bile i 9-10 odsto.

Iz Centralne banke dvije godine preporučuju da se izmjenama zakona o obligacionim odnosima ograniče iznosi kamata, ali još nema precizne najave da li će to i kada biti urađeno.

I ove sadašnje stope ne zavise samo od banke do banke, već od iznosa kredita, perioda otplate, a najvećim dijelom od boniteta klijenta i firme u kojoj radi. Osim uslova da plata treba da bude najmanje duplo veća od iznosa rate, banke traže i garanciju hipotekom na nekretninu koja mora biti vrijednija od iznosa kredita.

Sve banke traže učešće od 10 pa i do 50 odsto.

U Hipo Alpe Adria banci nude stambene kredite od 15.000 pa na više uz ročnost od pet do 25 godina i kamatu od 7,51 odsto i tromjesečni euribor (cijena novca na evropskom tržištu).

“Postoji i mogućnost sudužništva sa članom porodice i u tom slučaju mjesečna rata ne smije prelaziti 50 odsto zajedničkih neto prihoda. Procijenjena vrijednost hipoteke mora biti najmanje 1,4 puta veća od iznosa kredita”, naveli su u ovoj banci.

Nijesu precizirali da li se u narednom periodu može očekivati pad kamata.

“Kamatna stopa odražava više faktora gdje je rizik jedna od komponenti, jer visina kamate zavisi od boniteta zajmotražioca i njegovog poslodavca, dužine roka otplate kredita, troška pasivne kamate na izvore sredstava, troškova likvidnosti... Svi ovi faktori i pojedinačni rejtinzi značajno se razlikuju među klijentima i državama”, rekli su u Hipo banci.

Crnogorska komercijalna banka (CKB) odobrava kredite od 5 do 150.000 sa rokom otplate do 25 godina. Kažu da su smanjili kamate u odnosu na prethodni period i da stalno poboljšavaju uslove za klijente.

“U zemljama EU niže kamatne stope na depozite i niži očekivani gubici predstavljaju glavne faktore relativno nižih kamata”, rekli su u CKB-u.

Iz NLB Montenegrobanke su kazali da su za odobravanje stambenih kredita ključni uslovi bonitet klijenta i njegovog poslodavca.

"Banka vodi aktivno cjenovnu politiku i prilagođava se uslovima tržišta. Prosječana kamatna stopa na kredite je ispod prosjeka na tržištu i u tom dijelu smo konkurentni. Odlučili smo da od oktobra do kraja godine ponudimo povoljne uslove na sve vrste kredita, pa i na stambene", rekli su u NLB Montengorbanci.

Objašnjavaju da su kamate na stambene kredite veće nego u zemljama EU zato što na njihovo formiranje utiče više faktora.

"Neki od tih parametara u Crnoj Gori, kakvi su kreditni rejting zemlje, stopa inflacije ili vrijednost sredstava obezbjeđenja naplate potraživanja, značajno, ali u negativnom smislu, odstupaju od onih u EU što neminovno utiče na konačnu visinu kamatne stope", smatraju u NLB Montenegrobanci.

Osim kamate, naknade, osiguranja...

Osim kamate, klijent plaća i administrativne troškove, provizuju za odobrenje koja iznosi 1,5 odsto kredita, polisu osiguranja, troškove procjene... Naknada za mjenicu košta dva eura, upit za kreditni biro tri eura, a list nepokretnosti pet eura.

CKB je na primjeru kredita 35.000 eura sa rokom otplate od 180 mjeseci navela efektivnu kamatnu stopu od 7,44 odsto sa uračunatim administrativnim troškovima. Naveli su da na taj iznos polisa osiguranja nekretnine iznosi 200 eura, a troškovi procjene 50 eura.

Sama rata za ovaj primjer je 311 eura, a ukupno se vraća 56 hiljada. Banke traže i životno osiguranje klijenta u korist banke, a iznos zavisi od paketa usluga.

Iz građevinskih kompanija već godinama ponavljaju da su bankarske kamate i o pštinske naknade za komunalije glavni problem što su stanovi nedostupni za veliki broj građana. Komunalije, koje u konačnoj cijeni stana utiču prosječno oko 15 odsto trebalo bi da budu ukinute 2016. godine.

Sa prosjekom jedva stančić

Građanin koji živi od prosječne zarade od 480 eura, s obzirom na to da mu rata može biti najviše polovinu tog iznosa ili 240 eura, mogao bi uzeti najviše 30 hiljada eura na 20 godina.

Na 25 godina mogao bi uzeti 35.000 i da mu pola plate ode na ratu.

Sa tim iznosom mogao bi u Podgorici da kupi mali stan od 30-ak kvadrata, osim ako ne bi imao neko svoje veće učešće, a narednih 20 ili 25 godina bi živio sa pola plate.

Galerija