Vlada je odlučila da građane zaduži još 100 miliona eura. Time će, kako je saopšteno, uspjeti da ovu godinu završi sa ukupnim zaduženjem od 248,5 miliona eura što je u nivou zakonskog limita od 250 miliona.
Novac će se obezbijediti kroz emitovanje euroobveznica (80 miliona) i kreditima kod Erste banke (15 miliona) i Sosijete Ženeral Montenegro banke (pet miliona).
"Kreditni aranžmani sa Erste i Sosijete bankom obezbijeđeni su pod istim uslovima, sa rokom otplate od 45 mjeseci, uključujući devet mjeseci grejs perioda i kamatnu stopu koju čini šestomjesečni euribor (cijena novca na evropskom tržištu) uz marginu od 5,75 odsto. Rok otplate za euroobveznica biće tri godine sa kamatom koju čini tromjesečni euribor i margina od 5,95 odsto", obavijestilo je Ministarstvo finansija.
Prema računici iz bankarskog sektora, ukupna kamata na kredite od 20 miliona kod ove dvije banke iznosila bi oko 2,5 miliona, a na 80 miliona obveznica oko 9,5 miliona. Izvor “Vijesti” je rekao da potencijalnu opasnost na rast iznosa za kamate predstavlja sadašnji nizak nivo euribora.
Iz Ministarstvo finansija su priznali da je kamata nešto veća nego što su očekivali jer je, nakon što je kreditna agencija Standard i Purs snizila kreditni rejting države, došlo je do blagog uvećanja cijene zaduživanja.
"Ipak je ostvarena cijena značajno niža u odnosu na prethodne dvije emisije euroobveznica (kamatna stopa od 7,87 odsto u 2010. i od 7,25 odsto u 2011. godini), kao i u odnosu na cijene zaduživanja zemalja iz regiona sa istim kreditnim rejtingom", objasnili su iz Ministarstvu finansija.
Oko dvije trećine novac od ovog zaduženja, kako navodi Ministarstvo, iskoristiće se za vraćanje ranijih dugova, a trećina za budžetsku potrošnju.
"U dosadašnjem toku godine, sklopljeni su kreditni aranžmani u iznosu od 148,5 miliona, od čega je najveći dio od 102,5 miliona, utrošen za pokriće garancija za KAP koje su predstavljale nepredviđeni izdatak", istakli su iz Ministarstva finansija.
Da nije bilo oko 100 miliona eura vanrednog prihoda, koji je praktično pokrio trošak za KAP, zaduženje bi bilo veće.
Poreski obveznici vraćaju oko 113,5 miliona eura kredita KAP-a sa kamatama.
Nastavak zamrzavanja penzija
Vlada je utvrdila dopune zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojima je definisano da penzije ostanu zamrznute i naredne godine.
Izvršna vlast se na taj potez, kao je saopšteno iz Vladinog biroa, odlučila kako bi se "shodno mogućnostima budžeta i realnih izvora finansiranja, obezbijedilo redovno finansiranje prava utvrđenih tim zakonom".
Prema podacima o smanjenju plata za 10 mjeseci i inflaciji, da ostaje primjena iste formule, penzije bi naredne godine bile manje za 0,1 odsto. Penzije su zamrznute od januara ove godine čime je izbjegnuto njihovo povećanje za 3,3 odsto.
Ušteda po tom osnovu u budžetu biće 12 miliona eura. Vlada je usvojila analizu penzijskog sistema koja je pokazala da se broj penzionera u periodu od osam godina (2003-2011) povećao za 16,43 odsto.
Analizom je predloženo da se razmotri mogućnost izmjene načina obračuna penzija, ali ne i kako bi to moglo da izgleda, kao i da se analiziraju propisi za beneficirani staž, posebne naknade, prijevremeno penzionisanje..., kako bi penzioni sistem bio održiv.
Bonus video:
