Hypo Alpe Adria: Nismo uznemiravali klijente

"Nijesu istinite tvrdnje da Hypo Alpe Adria banka vrši ikakav pritisak na klijente, pogotovo ih ne uznemirava, kako se to zlonamjerno tvrdi u saopštenju"
4 komentar(a)
Ažurirano: 08.11.2013. 13:46h

Hypo Alpe Adria banka (HAAB) demantovala je danas informacije o navodnom pritisku i uznemiravanju klijenata koji su uzeli kredite u švajcarskoj valuti ocijenivši da takva, neutemeljena saopštenja, predstavljaju svojevrstan pritisak na sud, prije nego što je postupak počeo."Nijesu istinite tvrdnje da Hypo Alpe Adria banka vrši ikakav pritisak na klijente, pogotovo ih ne uznemirava, kako se to zlonamjerno tvrdi u saopštenju. Sa klijentima koji su u kašnjenju postoji regularna poslovna komunikacija, u skladu sa procedurama", objasnili su iz banke reagujući na navode Centra za zaštitu potrošača (CEZAP). Iz HAAB su saopštili da su klijenti koji su uzeli kredite u švajcarskoj valuti i imali informacije o tome kako eventualne promjene kursa mogu uticati na iznos njihovog duga."Banka, ni u jednom momentu nije mijenjala niti korigovala inicijalno ugovorene kamatne stope, a na kurs valute, koji je eksterni faktor, nikako nije mogla uticati. Posljednje tvrdnje da banka nije snižavala ukupne kamatne stope sa padom Libora, apsolutno ne odgovaraju istini", navedeno je u reagovanju.

Iz HAAB su kazali da se danas na pomenute ugovore obračuvana kamata po formuli 4,1% +3M Libor, a 3M Libor izosi svega 0,021 odsto, tako da će narednih mjeseci kamatna stopa koja će se obračunavati iznositi 4,12 odsto. "U 2007. godini, kada je na primjer isti kredit odobren, obračuvana je kamatna stopa po istoj formuli od 4,1% + (tadašnjih) 2,1 % za Libor, znači oko 6,2 odsto", podsjećaju iz HAAB. Banka, kako dodaju, dosljedno obračunava ugovorenu kamatnu stopu od 4,1 odsto plus tromjesečni Libor, pa su tvdnje da banka zakida ikoga na kamatnim stopama zlonamjerne i netačne, jer su kamatne stope za ranije uzete kredite u švajcarskim francima danas oko 4,1 odsto. »Dakle, vezano za bilo kakve tvrdnje o navodnom kršenju zakona ili ugovora, ponavljamo - HAAB je u svakom momentu postupala u skladu sa zakonom i poštovala sve stavke ugovora, što će se i sudski dokazati«, poručili su iz banke. Za vrijeme trajanja ugovora o kreditu, banka, kako kažu njeni predstavnici, nikada nije korigovala inicijalno ugovorenih kamatnih stopa, niti ičim ugrozila prava klijenata. Na eksterne faktore, međutim, banka ne može da utiče. "Konačno, banka je uvijek usmjerena na rješavanje problema, prati kretanje kursa i spremna je, u određenom trenutku u dogovoru sa klijentom, da sugeriše klijentima konverziju. Klijenti, shodno odredbama ugovora, naravno, mogu u svakom momentu obaviti konverziju svog duga iz CHF valute u eure. Neka od rješenja su, dakle, reprogrami uz produženje roka otplate kredita, što je klijentima više puta nuđeno", kazali su iz HAAB. Tu je, kako su dodali i konverzija duga iz švajcarskih franaka u eure, što je klijentima uvijek bilo garantovano."Međutim, konstantni neutemeljeni medijski navodi uoči sudskog ročišta predstavljaju samo način pritiska, na koji banka ne želi da reaguje", poručili su iz HAAB.,

Ćalasan: Hypo Alpe Adria da prestane da uznemirava klijente

Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) poručio je Hypo Alpe Adria banci (HAAB) da prestane da uznemirava njihove klijente i da umjesto toga pripremi odgovore ne pitanja koja će doći na red u sudskom postupku. Dragomir Ćalasan, član advokatskog tima CEZAP-a, odnosno klijenata koji smatraju da su oštećeni jer su uzeli stambene kredite sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima, rekao je da se sudski proces približava, pa je očigledna velika nervoza kod banke i njenih zaštitnika.„Dovoljno će biti da banka odgovori kako je formirala visinu kamatne stope. Ako je Libor rastao banka je povećavala kamatnu stopu, ali zašto banka nije smanjivala kamatnu stopu kada je Libor padao?“, pitao je Ćalasan. On je agenciji Mina-business kazao da je to jedno od mnogih pitanja koje postavljaju u CEZAP-u i da im ne preostaje ništa drugo nego da argumenitima razobliče špekulativne radnje „kredibilne banke“.

U CEZAP-u se pitaju šta će biti kada taj postupak počne i kada se budu pojavljivali svjedoci, kao i kada se otkriju svi nelegalni tokovi novca.„Šta će biti kada sudu prezentiramo šta je ta banka radila u okruženju i kada sud bude imao uvid u presude iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine (BiH) i drugih zemalja u okruženju?“, pitao je Ćalasan. U CEZAP-u se pitaju i kako će banka na sudu objasniti ukupno ponašanje, kada su u toj nevladinoj organizaciji upoznati sa svim radnjama koje je banka preduzimala.„Sve je dokumentovano, svi javni nastupi njenih ovlašćenih službenika, sve lažne reklame u sredstima informisanja i svi ugovori koji su potpisivani, sve radnje koje je banka preduzimala u cilju prikrivanja te prevare. Ne treba zaboraviti da novac ostavlja tragove, kao zvjerka u snijegu“, poručio je Ćalasan. CEZAP je 17. maja podnio tužbu podgoričkom Osnovnom sudu protiv HAAB u ime oštećenih klijenata, koji su podigli stambene kredite sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima. Tužba je podnijeta u saradnji sa advokatskom kancelarijom Velimirović.Iz CEZAP-a su ranije saopštili da je HAAB od majke banke iz Austrije dobila eure koje je dala klijentima, kojima nijesu ponuđeni švajcarski franci. Švajcarski franak, kako su naveli, formalno nije ni ušao u Crnu Goru, a valutna klauzula je postala plod špekulativnog ponašanja HAAB. Banka je, prema tvrdnjama iz CEZAP-a, htjela da se probije na tržište Crne Gore i privuče klijente nudeći najnižu kamatnu stopu od 5,45 odsto na godišnjem nivou. Iz banke su ranije objasnili da je kamatna stopa po kojoj su odobravali namjenske stambene kredite u švajcarskim francima 2007. i 2008. godine bila ubjedljivo najpovoljnija na tržištu. Iz HAAB-a su kazali da su u svakom momentu postupali u skladu sa zakonom, poštujući sve stavke ugovora. Oni su kazali i da banka ne može da utiče na eksterne faktore, kao i da tvrdnje da je švajcarski franak samo fiktivno bio vezan za valutu koja ni u jednom momentu nije ušla u Crnu Goru, niti u bankarski sistem, apsolutno ne odgovaraju istini.

Galerija

Bonus video: