Podgrijali bismo inflaciju

Lazović: Povećanja stope PDV-a bi bio uzaludan posao, a izazvao bi opšti rast cijena

"... ozbiljno ću razmisliti da li da budem u izvršnoj vlasti koja se odluči na takav potez..."
11 komentar(a)
Ažurirano: 02.01.2013. 08:15h

Namjera Vlade je da nastavi sa restriktivnom politikom budžetske potrošnje, a trudiće se da, očuvanjem postojećeg nivoa osnovnih poreskih stopa i odgovarajućim prelaznim rješenjima za prevazilaženje negativnih efekata krize, minimalno ugrozi poslovni ambijent. Budžetom za 2013. godinu nije ukalkulisano povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV).

To je rekao potpredsjednik Vlade Vujica Lazović u razgovoru za “Vijesti”, odgovarajući na pitanje da li je Vlada ostavila prostor za povećanje PDV-a u 2013.

On je naglasio da će, ukoliko realizacija budžeta ne bude u skladu sa očekivanjima, Vlada morati da sprovede dodatne mjere konsolidacije, ali da je u fokusu prihodna strana budžeta.

"Jedna od najvažnijih aktivnosti u tom segmentu će svakako biti intenziviranje aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije. To naročito u oblastima koje su prepoznate kao najrizičnije - promet akciznih proizvoda, evidencija prometa u maloprodaji, tržište rada i neregistrovana pravna i fizička lica. No, ako pogledate okvirno sturkturu budžeta i vidite da nam za penzije, kao i za plate u javnom sektoru ukupno treba oko 800 miliona eura, onda bi povećanje PDV-a bio uzaludni posao, jer bi porasle cijene, a sa time i potreba povećanja plata”, kazao je Lazović.

To bi u krajnjem dovelo, dodaje on, do iste kupovne moći samo bi brojke u budžetu na prihodnoj i rashodnoj strani bile na većem nivou i imali bismo podgrijanu inflaciju zbog opšteg rasta cijena.

"Generalno nijesam za tu mjeru i ozbiljno ću razmisliti da li da budem u izvršnoj vlasti koja se odluči na takav potez, jer bi u konačnom glavni teret pao na sve potrošače - građane Crne Gore”, naveo je Lazović.

On je naveo da je Vlada uspjela da u periodu najveće krize zadrži poreske stope PDV-a, poreza na dobit i dohodak “i u tom dijelu očuva standard najšireg dijela stanovništva”.

Na pitanje koliko će dalje zaduživanje biti opasno po stabilnost ekonomije, odgovorio je sa „veoma opasno”, navodeći da je država uspjela da u periodu budžetskog viška od 2006. do 2008. da prijevremeno vrati dio duga Svjetskoj banci i po osnovu restitucije

Na pitanje koliko će dalje zaduživanje biti opasno po stabilnost ekonomije, odgovorio je sa „veoma opasno”, navodeći da je država uspjela da u periodu budžetskog viška od 2006. do 2008. da prijevremeno vrati dio duga Svjetskoj banci i po osnovu restitucije.

Period brzog povećanja državnog duga, istakao je on, počinje 2008. godine, odnosno od prvog udara finansijske krize i traje, prije svega zbog relativno visokog budžetskog deficita u godinama ekonomske krize, koji je dominantno finansiran zaduživanjem, a ne prihodima od privatizacija i donacijama kao u prethodnom periodu.

Na pitanje šta smatra “manjim zlom”: povećanje PDV-a ili nastavak zaduživanja po, čini se, sve većim kamatama, Lazović odgovara da ne treba odbaciti mogućnost i “najvećeg dobra”, odnosno, ekonomskog rasta.

"Jer, ako do toga ne dođe u srednjoročnom pa i kratkoročnom periodu, teško da se na ovom nivou javne potrošnje može uspostaviti makrofiskalna stabilnost. Povećanje PDV-a nije predviđeno budžetom, a kada je u pitanju zaduživanje, moje mišljenje je da ono ne mora apriori biti negativno. Smatram da je tu potrebno dobro izvagati njegove efekte i isto, u što je moguće većoj mjeri, usmjeriti u produktivne svrhe”, smatra Lazović.

Trenutni javni dug, prema njegovim riječima, nije kritičan, ali je zabrinjavajuća tendencija njegovog konstantnog rasta.

“Zbog toga smo i predložili zakonsko limitiranje duga i definisanje odgovarajućih fiskalnih pravila. Takođe, ne bih se složio sa vašom konstatacijom oko zaduživanja po sve većim kamatnim stopama jer takav zaključak podrazumijeva malo dublju i sveobuhvatniju analizu, imajući prije svega u vidu kontekst dešavanja na tržištu kapitala”, dodao je Lazović.

Struktura duga, smatra on, “ne može se ocijeniti kao nepovoljna ni sa aspekta valutnog, kao i rizika promjenljivosti varijabilnih kamatnih stopa, kao ni sa aspekta ročnosti”.

"Crna Gora spada u grupu umjereno zaduženih zemalja. Dug je ispod mastritskih kriterijuma i prosječnog nivoa duga u državama eurozone”, zaključio je Lazović.

Ne misli da je optimistična procjena o rastu ekonomije

Na pitanje da li je procjena Vlade o rastu BDP-a od 2,5 odsto u 2013. optimistična, kako je nedavno ocijenila i Svjetska banka, Lazović kaže da je to realna prognoza.

„Projektovana stopa od 2,5 odsto je rađena po konzervativnom scenariju i niža od potencijane stope rasta. Takva projekcija se bazira na blagom rastu kredita od 2,2 odsto i učešću investicija od 10 odsto u BDP-u. To znači da smo veoma bili oprezni u projektovanju tih dviju komponenti potrošne strane BDP-a koje predstavljaju preduslov ekonomskog rasta u Crnoj Gori”, rekao je Lazović.

Rast duga za 174 miliona eura

Deficit je, prema riječima Lazovića, rezultat konstantnog rasta mandatornih rashoda i smanjenja budžetskih prihoda u kriznim godinama.

Na pitanje šta smatra “manjim zlom”: povećanje PDV-a ili nastavak zaduživanja po, čini se, sve većim kamatama, Lazović odgovara da ne treba odbaciti mogućnost i “najvećeg dobra”, odnosno, ekonomskog rasta

On je dodao da, iako je došlo do naglog rasta državnog duga, crnogorski dug je i dalje niži od zemalja u okruženju i EU, čiji prosječan dug iznosi 90 odsto BDP-a. Podsjeća da je plan da državni dug u 2013. godini iznosi 1,9 milijardi eura, ili 54,5 odsto procijenjenog BDP-a.

“U toku 2013. godine, predviđen je porast duga za nekih 174 miliona eura u odnosu na 2012. Na porast duga, u toku 2013. godine najviše će uticati dodatno zaduženje za potrebe finansiranja deficita budžeta, servisiranje obaveza i stvaranje fiskalne rezerve”, rekao je Lazović.

Dodaje i da je Nacrtom zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji se nalazi na javnoj raspravi do 31. januara 2013, definisano da državni dug u dugom roku mora biti smanjen na nivo ispod 30 odsto BDP-a. Kada govorimo o dugu i zaduživanju, kazao je Lazović, rast duga je uslovljen dijelom zbog zaduživanja usljed očuvanja ekonomske i makroekonomske stabilnosti, a dijelom zbog pada BDP-a.

“Povećanje duga bilo je neizbježna negativna posljedica pogoršanih ekonomskih i fiskalnih performansi, a ne rezultat autonomne odluke. Sa ovim izazovom suočile su se skoro sve države Evrope, a ne samo Crna Gora.

Ukupan iznos državnih garancija je oko 375 miliona eura, što je oko 11 odsto BDP-a. Najveći dio garancija odnosi se na KAP i javna preduzeća i na infrastrukturne projekte.

Galerija

Preporučujemo za Vas