Insitut Alternativa uputio je oštru kritiku Anketnom odboru Skupštine Crne Gore koji je zatvorio za javnost sjednicu.
U saopštenju se navodi da "nema pravnog utemeljenja za takvu odluku jer je Poslovnikom Skupštine određeno da je "rad Skupštine i njenih odbora javan" i da sjednica odbora može biti zatvorena za javnost samo u slučaju kada se razmatra akt ili materijal koji je pod oznakom "tajno"".
"A to apsolutno nije slučaj jer članovi Anketnog odbora nemaju ovlašćenja da razmatraju tajne podatke. Kriterijum za zatvaranje sjednice Anketnog odbora ne smije biti procjena da je rasprava "opterećujuća za javnost". Takvim postupkom narušava se jedan od osnovnih principa demokratije, princip transparentnosti, i dobra praksa koju su do sada imala radna tijela Skupštine", navodi se u saopštenju.
Podsjeća se da je sjednica Anketnog odbora za prikupljanje informacija o korupciji u privatizaciji Crnogorskog Telekoma treća sjednica koja se održava iza zatvorenih vrata.
"Anketni odbor je razmatrao Predlog Zakona o parlamentarnoj istrazi i Predlog izmjena i dopuna Zakona o tajnosti podataka, i nije bilo niti jednog razloga da se ne održi rasprava na otvorenoj sjednici kako bi javnost znala kakve su stavove predstavnici naroda zauzeli po pitanju jačanja ovog kontrolnog mehanizma. U konačnom, zatvaranje sjednice je protivno i duhu samog Predloga Zakona o parlamentarnoj istrazi koji se razmatrao danas - kojim se propisuje i afirmiše javnost rada anketnog odbora", zaključuje se u saopštenju Instituta Alternativa.
O istrazi o korupciji u privatizaciji Telekoma iza zatvorenih vrata
Sjednica Anketnog odbora za prikupljanje informacija o korupciji u privatizaciji Crnogorskog Telekoma danas će biti zatvorena za javnost, jer će na njoj biti utanačene izmjene Zakona o tajnosti podataka i predloga zakona o parlamentarnoj istrazi, saopštio je “Vijestima” predsjednik tog skupštinskog tijela Andrija Mandić.
“Očekujemo da ćemo završiti posao u vezi sa izmjenom zakonskih odredbi koje imaju za cilj obezbjeđenje uspješnosti rada Anketnog odbora. Odlučili smo da sjednica bude zatvorena da ne bismo opterećivali javnost tim detaljima, a nakon nje ćemo izdati saopštenje za medije", rekao je Mandić.
On je kazao da rad Anketnog odbora zavisi od tih zakona, jer u protivnom neće imati uvid u dokumenta koja su neophodna za zaključivanje u slučaju korupcije prilikom privatizacije nekadašnjeg Telekoma Crna Gora, što su utvrdile američke finansijske i pravosudne vlasti.
Američka Komisija za hartije od vrijednosti tvrdi da je Mađar Telekom isplatio 7,35 miliona eura za podmićivanje najmanje dva visoka predstavnika Vlade u upravi Telekoma, kao i “sestru najvišeg vladinog zvaničnika koja se bavi advokaturom”
Na pitanje da li postoji potrebna većina za donošenje novog i izmjenu postojećeg zakona, Mandić je odgovorio potvrdno.
"Imamo većinu jer je sa nama i članica vladajuće koalicije zahvaljujući kojoj je i formiran Anketni odbor, Socijaldemokratska partija (SDP), dok je veća članica vladajuće koalicije, DPS, i dalje protiv. Očekujemo podršku i Bošnjačke stranke”, naveo je Mandić.
On je ocijenio da je Anketni odbor “pionir u parlamentarnoj istrazi”.
“Izmjene zakonskih rješenja u dijelu tajnosti podataka obezbijediće uslove i ovom, ali i svim drugim anketnim odborima koje Skupština bude formirala u budućnosti”, kazao je Mandić.
Anketni odbor za ispitivanje korupcije u privatizaciji Telekoma formiran je 9. marta, na osnovu odluke Skupštine. Mandić je na toj prvoj sjednici predložio tekst zakona o parlamentarnoj istrazi, ali su predstavnici vladajućih partija ocijenili da neki njegovi djelovi nijesu pravno valjani pa je izjašnjavanje izostalo. Dogovoreno je da se u pregovorima svih članova Anketnog odbora razmotri novi zakon koji bi preciznije regulisao institut parlamentarne istrage.
Trenutna ovlašćenja Anketnog odbora definisana su Poslovnikom Skupštine. To tijelo ima pravo da traži od državnih organa i pojedinih organizacija podatke, isprave i obavještenja, uzima izjave od pojedinaca, ali nemaju šira ovlašćenja niti pravo uvida u povjerljiva dokumenta, recimo, policije ili tužilaštva.
Privatizacija Telekoma Crna Gora izbila je ponovo u centar pažnje crnogorske, ali i inostrane javnosti, nakon što su američke vlasti na kraju 2011. godine objavile optužnicu protiv tri bivša direktora Mađar Telekoma (većinskog vlasnika Crnogorskog Telekoma), zbog korupcije prilikom te privatizacije.
Američke vlasti i Dojče Telekom, kao većinski vlasnik Mađar Telekoma, sa druge strane, postigli su sporazum o poravnanju, prema kojem će njemačka kompanija platiti 95 miliona dolara u zamjenu za obustavljanje daljeg postupka protiv ove dvije firme.
Podmićeni
Američka Komisija za hartije od vrijednosti tvrdi da je Mađar Telekom isplatio 7,35 miliona eura za podmićivanje najmanje dva visoka predstavnika Vlade u upravi Telekoma, kao i “sestru najvišeg vladinog zvaničnika koja se bavi advokaturom”.
Cilj korupcije bio je, kako stoji u optužnici, kupovina super-većinskog paketa akcija Telekoma Crna Gora, što je Mađar Telekomu omogućilo potpunu kontrolu nad monopolskim preduzećem, a samim tim i nad praktično cijelim telekomunikacionim tržištem Crne Gore.
Galerija
Bonus video:
