Analiza Centralne banke Crne Gore (CBCG) o dužničko-povjerilačkim odnosima 50 najvećih dužnika pokazala je da bi se kroz prebijanje dugovanja (multilateralnu kompenzaciju) moglo regulisati svega 860, 5 hiljada eura od 133,8 miliona eura koliko iznosi ukupna blokada tih dužnika, tako da taj model za rješavanje problema dugovanja ne bi bio isplativ u crnogorskoj ekonomiji.
Analiza je pokazala da ne postoji visoka međusobna zaduženost tih kompanija, jer u većini slučajeva ne postoji direktna poslovna povezanost osim u slučaju tri kompanije.
"Na osnovu podataka napravljenih sa presjekom na kraju jula 2010. godine nivo međusobnih potraživanja 50 kompanija sa najvećim iznosima duga po osnovu kojih je izvršena blokada računa iznosi devet miliona eura odnosno 6,8 odsto vrijednosti njihove ukupne blokade od 133,89 miliona eura.
Imajući u vidu da je vrijednost ukupnih sredstava po osnovu kojih je izvršena blokada računa na nivou sistema na kraju jula 2011. godine iznosila 321,82 miliona to znači da ukupni iznos međusobnih potraživanja 50 najvećih kompanija iznosi 2,8 odsto ukupne vrijednosti duga", kazali su u CBCG.
Prema analizi, koncentracija neizmirenih međusobnih dugovanja se odnosi na tri povezane kompanije od kojih dvije kompanije duguju trećoj 7,9 miliona, dok se na ostale kompanije odnosi svega milion eura.
Najveći povjerioci su banke koje od 50 najvećih dužnika potražuju 60,85 odsto ukupnog duga od 133,8 miliona eura, drugu grupu neisplaćenih povjerilaca čine preduzeća i fizička lica sa učešćem od 28,18 miliona, a treću država sa 21,12 miliona.
"Rizik poslovanja druge grupe je niži od onih kompanija koje duguju privatnom sektoru, bankama i državi"
"Dugovanja prema državi se odnose na neisplaćene poreze na dodatu vrijednost, doprinose za zdravstveno osiguranje fizičkih lica koja su u radnom odnosu, a koji pada na teret poslodavca, doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje za zaposlene na teret poslodavca iz privrede, porez na nepokretnosti, porez na dobit rezidentnog pravnog lica... Ostatak od 3,1 milion su neizmirene naknade prema CBCG", rekli su u CBCG.
U Centralnoj banci su objasnili da se 50 najvećih dužnika može svrstati u dvije grupe od kojih prvu čine one koje imaju široku listu dužnika od države, velikog broja kompanija i banaka, dok drugu grupu čine one kompanije koje duguju jednom velikom broju povjerilaca cjelokupnu vrijednost blokade (na primjer, komercijalnim bankama).
"Rizik poslovanja druge grupe je niži od onih kompanija koje duguju privatnom sektoru, bankama i državi", istakli su u CBCG.
Imajući u vidu koliko bi se moglo novca naplati kroz prebijanje dugovanja, ne bi bila isplativa, kako su ocijenili u CBCG, ni izrada novog zakonskog rešenja kojim bi se uredilo pitanje multilateralnih kompenzacija, izrada novog softvera, kao i ostali troškovi i utrošeno vrijeme koje bi bilo uključeno u taj proces.
"CBCG će u narednom periodu zajedno sa nadležnim ministarstvima i institucijama aktivno raditi na pronalaženju alternativnih modela i mehanizama kako bi se suzbio problem nelikvidnosti privrede", kazali su u CBCG.
Bonus video:
