Izmijenjenom tenderskom dokumentacijom za gradnju hidroelektrana na Morači otvorena je mogućnost da se preko Elektroprivrede na „mala vrata“ uvede italijanska kompanija A2A u posao, ocijenili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora.
Primjedbama MANS-a je istaknuto da dokumentacija sadrži niz rigidnijih rješenja, koja ne štite na najbolji način javni interes, a na više mjesta je suprotna Zakonu o koncesijama. Kršenje zakona objašnjavaju time što ni novi nacrt ugovora o koncesiji ne sadrži predmet koncesije, ali ni uslove, način, niti vrijeme korišćenja hidropotencijala.
"Simptomatično je da je izbačena odredba da će koncesionar i upravljati HE na Morači. Novim nacrtom ugovora o koncesiji se to ne pominje, a prvobitnim su naveli da koncesionar ima pravo da angažuje sopstveno osoblje i upravlja. S obzirom na najave da bi izgradnja brana mogla biti dodijeljena EPCG, a budući da tom kompanijom upravlja A2A, ovo bi podrazumijevalo da će elektranama upravljati takođe Italijani, i pored toga što bi projekat bio finansiran novcem države Crne Gore i njene energetske kompanije", nagasili su iz MANS-a.
Vlada izmijenila tendersku dokumentaciju
Vlada je krajem jula izmijenila prošlogodišnju tendersku dokumentaciju za korišćenje hidropotencijala rijeke Morače, što su „Vijesti“ tada predstavile. Ona sadrži nacrte ugovora o koncesiji i podršci sponzora i instrukcije ponuđačima.
U međuvremenu je dogovoreno sa italijanskim partnerom - A2A da EPCG dobije direktne koncesije za gradnju HE i da se analizira ta opcija, godinu i po nakon objavljivanja poziva za izbor koncesionara. Učesnici na tenderu, koji se zatvara 30. septembra, su italijanska kompanija Enel i A2A u konzorcijumu sa EPCG, kojom upravlja. Italijanima bi odgovaralo da crnogorska energetska kompanija finansira projekat jer A2A ne bi morao da ulaže stotine miliona eura, a od prodaje i izvoza struje će zarađivati kroz upravljačku poziciju i profita iz suvlasničkog udjela u EPCG.
Iz nevladine organizacije poručuju da je nedopustivo da nacrt ugovora o koncesiji ne sadrži podatke koliko će državu koštati eksproprijacija
Iz nevladine organizacije poručuju da je nedopustivo da nacrt ugovora o koncesiji ne sadrži podatke koliko će državu koštati eksproprijacija i izgradnja prilaznih puteva, na koje se obavezala.
"Zadržano je rješenje prema kojem se država obavezuje da snosi troškove eksproprijacije, izgradnje prilaznih puteva, ali se ne zna precizno koliko će to koštati poreske obveznike Crne Gore, što je nedopustiv pristup. Država se obavezala da snosi troškove sanacije manastira Morača, za šta je ranije saopšteno da će koštati tri miliona eura", navodi MANS u okviru 12 primjedbi.
Učešće u projektu košta državu 60 miliona
Iz Vlade je procjenjivano da bi oko 60 miliona trebalo da košta državu učešće u projektu, ali iz nevladinog sektora je upozoravano da cifra nedostaje dokumentaciji, kao i da se radi o značajno većem ulaganju.
Nejasno je zašto su, ukazao je MANS, u dijelu izgradnje puteva spušteni kriterijumi. Podsjetili su na ubačeni stav da svaki novoizgrađeni put “treba da bude iste kategorije kao i postojeći, koji će njime da bude zamijenjen. Radi otklanjanja svake sumnje, koncesionar nema obavezu da izgradi bilo kakav put do postojeće imovine kojoj nedostaju prilazni putevi”.
"Da li se ovim žele smanjiti početni troškovi za koncesionara kako bi se posao realizovao po svaku cijenu, koliko će se to odraziti na kvalitet budućih puteva, naročito ako znamo da je projekat predvidio potapanje dijela magistale ka sjeveru", upitali su iz MANS-a.
Projekat planiran zbog izvoza električne energije
Nacrtom ugovora je, smatra MANS, prvi put jasno potvrđeno da je projekat planiran zbog izvoza električne energije iz Crne Gore, i pored toga što se sada daje mogućnost snabdijevanja domaćih potrošaća.
Iz NVO ističu da se u tenderskim instrukcijama sada ne traži od ponuđača da alternativno rješenje bude povoljnije sa stanovišta ekonomske koristi i uticaja na životnu sredinu u odnosu na dva osnovna tehnička rješenja visokom i nižom kotom brane Andrijevo kod manstira.
Prvi put jasno potvrđeno da je projekat planiran zbog izvoza električne energije iz Crne Gore
Neshvatljivo je i krajnje neozbiljno, naglašavaju iz MANS-a, da se država obavezuje da plati naknadu EPCG za tehničku dokumentaciju za projekat, posebno što se radi o zastarjeloj i prevaziđenoj dokumentaciji, a pitanje je koliko će uopšte biti korištena.
"Ne navode iznos na koji se Vlada obavezuje. Istim ugovorom o licenci, EPCG se odriče od bilo kakve tačnosti, nepotpunosti, grešaka, nevjerodostojnosti podataka iz tehničke dokumentacije i ne garantuje za bilo kakvu štetu koja može nastati. To je dodatna potvrda o nekredibilnosti date dokumentacije i takva teško može obezbijediti sigurnost projekta", ukazano je iz MANS-a.
Nedopustivo sa se vriš pritisak na državne organe
Procjenjivano je da dokumentacija vrijedi oko 15 miliona eura, a prvobitno je planirano da je koncesionar plati.
Nečuveno je, dodaje MANS, da se država obavezuje da će na osnovu podataka koncesionara u roku od tri mjeseca od zaključenja ugovora revidirati Detaljni prostorni plan i Stratešku procjenu uticaja i za nju pribaviti odobrenje.
"Nedopustivo je da se tako prejudicira projekat i vrši pritisak na odgovarajuće državne organe. Ko može garantovati da će odobrenje biti izdato, ukoliko podaci koncesionara ne zadovolje minimum zakonskih uslova", pitaju iz MANS-a.
Iz Mreže zamjeraju što su nacrtom ugovora o koncesiji zadržane odredbe o povjerljivosti
Iz Mreže zamjeraju što su nacrtom ugovora o koncesiji zadržane odredbe o povjerljivosti.
"Iako Vlada stalno potencira transparentnost, a s obzirom da ovim projektom namjerava da zaduži poreske obveznike Crne Gore, nedopustivo je zadržavanje takvih odredbi između ugovornih strana", zaključuje MANS.
Plaćanje koncesije polugodišnje, umjesto tromjesečno
Nije jasno, zamjeraju iz MANS-a, zašto se sada definiše da koncesiona i naknada po osnovu podjele prihoda isplaćuju polugodišnje, a prvobitno je previđeno na tromjesečnom nivou.
Iz Mreže naglašavaju da nije prihvatljiva olakšica te vrste, pa čak i ako bi se radilo o državnoj energetskoj kompaniji. Ni nova dokumentacija, dodaju oni, ne potvrđuje da bi crnogorski građani bili prioritetno zapošljavani.
"Nacrt ugovora o koncesiji zadržao je rješenje koje ne potvrđuje ni da bi koncesionar prioritetno koristio domaće resurse, robu i materijal za potrebe izgradnje centrala", ukazano je iz MANS-a.
Uvod u prevođenje Tare
MANS je podsjetio da se prvi put pominje moguća izgradnja novih uzvodnih brana, poručujuči da to otvara pitanje da li je projekat uvod u prevođenje voda iz Tare, iako je zaštićena Deklaracijom Skupštine Crne Gore.
Izmjenama nacrta ugovora za Moraču, o čijoj konačnoj verziji će se pitati parlament, predviđeno je da “država može sama ili trećoj strani dati mogućnost izgradnje elektrana, akumulacija, brana, nasipa koji akumuliraju, zadržavaju ili skreću Moraču ili njene pritoke”.
MANS je podsjetio da se prvi put pominje moguća izgradnja novih uzvodnih brana
Navedeno je da ukoliko povećavaju godišnju proizvodnju HE na Morači, država dijeli sa koncesionarom povećanje projektnih prihoda, a ukoliko budu umanjeni dužna je da nadoknadi razliku.
"Simptomatičan stav i očigledno uvod za izgradnju malih elektrana na Morači. S obzirom na to da postoje kontradiktorni stavovi o tome da li Morača hidrološki može da omogući rentabilnost planiranim HE, ovo opravdano navodi na sumnju da je otvoren put za prevođenje voda rijeke Tare u Moraču", nagovijestio je MANS.
Bonus video:
