Dok se privrednici iz Hrvatske, Albanije, Bugarske, Makedonije i Turske trkaju da zauzmu tržište Kosova, podržani od svojih vlada, crnogorski privrednici su u tom poslu prepušteni samima sebi i ličnim kontaktima sa distributerima.
Više sagovornika “Vijesti” iz mljekarskog i sektora mesnih prerađevina su kazali da bi rado ponudili svoje proizvode kosovskom tržištu, ali da je prije toga potrebna politička akcija poput one koju je hrvatska premijerka Jadranka Kosor izvela prije nekoliko dana u Prištini.
Ona je u razgovoru sa kosovskim zvaničnicima lobirala da hrvatske kompanije jače pokriju kosovsko tržište, nakon “vakuuma” koji je nastao nakon blokade razmjene sa Srbijom i BiH.
"Nika" spremna za kosovsko tržište
Direktor nikšićke mljekare Nika Tomo Žižić kaže da je već uspostavio kontakte sa distributerima na Kosovu, posebno iz opština koje gravitiraju granici sa Crnom Gorom, ali da je nedostatak sirovina za proizvodnju glavni problem.
"Mi smo, kao mljekara, spremni za kosovsko tržište, čim obezbijedimo sirovine. Politička podrška je svakako potrebna za to i mi je očekujemo", rekao je Žižić.
Veterinarski sertifikati problem
I u mesnoj industriji Franca su pokušali da u direktnim pregovorima sa distributerima nađu kanal za svoje proizvode za kosovsko tržište. Kako su “Vijestima” rekli iz te kompanije, najveći problem je usaglašavanje veterinarskih sertifikata.
"Tu bi nam dobro došla brza reakcija dviju veterinarskih uprava na usaglašavanju tih sertifikata, s obzirom na to da je u pitanju meso koje treba brzo i bezbjedno transportovati preko granice i plasirati tržištu", saopšteno je “Vijestima” iz industrije Franca.
Umjesto da stvore uslove za jači izvoz crnogorskih proizvoda na vrijedno kosovsko tržište od oko 1,8 miliona potrošača, i time direktno pomognu razvoju domaće privrede i ukupne ekonomije, naši političari su koncentrisani oko naziva jezika u obrazovnom sistemu.
Veoma važno tržište
Da se radi o veoma važnom tržištu, pokazuje podatak od oko 250 miliona eura, koliko će, prema podacima beogradskih ekonomskih analitičara, Srbija samo ove godine da izgubi zbog blokade na kosovskom tržištu.
"Gruba računica pokazuje da prekid prometa robe za srpsku privredu znači gubitak od oko 450 miliona dolara godišnje. Potrošači na Kosovu imaju naviku da kupuju proizvode poput 'jafe', 'plazma keksa' ili 'smokija'. Ako tih proizvoda ne bude, potrošači će naći zamjenu, vjerovatno u proizvodima iz Hrvatske, Makedonije, Albanije, Turske ili Crne Gore", kaže Zoran Bojović, savjetnik u Birou za regionalnu saradnju u Privrednoj komori Srbije.
700 bugarskih firmi na Kosovu
U prazan prostor prva je pokušala da se ubaci Bugarska čijih 700 firmi pravi ozbiljne korake za ulazak na Kosovo. Bugarska delegacija poljoprivrednih proizvođača, kako piše Blic, boravila je prošle nedjelje u Prištini i izrazila spremnost za proširenje robne razmjene. Kosovski biznismeni ocijenili su da Bugarska ima realnu šansu da sa Prištinom u trgovini poljoprivrednim proizvodima zarađuje 300 miliona eura godišnje.
"U slučaju nestašica, mi smo spremni da snabdijemo Kosovo hranom, čak i iz robnih rezervi", poručio je bugarski ministar poljoprivrede Miroslav Najdenov.
I Hrvatska je prepoznala svoju šansu, pa je tokom nedavnog ekonomskog foruma Kosovo - Hrvatska bilo oko 50 preduzeća iz Hrvatske i stotinak sa Kosova. Razgovarali su o mogućnosti saradnje, a kosovski ambasador u Zagrebu Valdet Sadiku pozvao je prethodno hrvatske kompanije da odlučnije uđu na kosovsko tržište, gdje već posluje 120 firmi iz Hrvatske.
Makedonija odranije ima razvijenu privrednu saradnju sa Kosovom, koja je prošle godine dostigla 320 miliona dolara.
"Zbog novonastalih okolnosti između Srbije i Kosova očekujemo da se saradnja produbi", prenose mediji izjavu Jadranke Arizankovski iz Privredne komore Makedonije.
Bez konkretnih akcija PKCG i Vlade
U našoj Privrednoj komori, umjesto konkretnih akcija, iznose opšte zaključke o šansi crnogorskih privrednika za proboj na kosovsko tržište, pa potpredsjednica PKCG Ljiljana Filipović za Minu-biznis kaže da je geografska upućenost na Kosovo šansa za proizvođače koji imaju kvalitetne i cjenovno konkurentne proizvode.
Osim geografije, Filipović zaključuje da je ključ uspjeha u tome da treba biti bolji od konkurencije i da je to šansa u kojoj se može očekivati uspjeh.
Osim geografije, Filipović zaključuje da je ključ uspjeha u tome da treba biti bolji od konkurencije
"Na otvorenom tržištu i u oštroj konkurenciji proizvođača iz cijelog svijeta, kupci će na Kosovu presuditi što je najbolje za njih", rekla je Filipović.
I u Ministarstvu ekonomije očito nemaju planove za konkretnu akciju kako bi pomogli crnogorskim proizvođačima prehrambenih proizvoda da svoje proizvode lako i brzo ponude kosovskom tržištu.
Iz tog resora “Vijestima” je ranije saopšteno da su do sada “jako puno” uradili da omoguće proizvođačima “da na što jednostavniji i jeftiniji način plasiraju svoje proizvode na tržište regiona”.
"U tom smislu potpisivanjem CEFTA 2006 sporazuma crnogorskim proizvođačima je otvorena mogućnost da svoje proizvode plasiraju na tržište Zapadnog Balkana pod mnogo liberalnijim uslovima, pa tako danas imamo punu liberalizaciju u trgovini sa Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Srbijom, Makedonijom i Kosovom", kazao je pomoćnik ministra ekonomije Goran Šćepanović.
Izvoz na Kosovo vrijedan 18 miliona
Podaci Privredne komore pokazuju da je robna razmjena Crne Gore i Kosova u stalnom porastu, naročito izvoz crnogorskih proizvoda.
"U prošloj godini ukupan obim robnog prometa je iznosio 19,4 miliona eura i veći je 10,86 odsto od ostvarenog prometa u 2009", precizirala je Filipović.
Izvoz na Kosovo u prošloj godini iznosio je 18,1 milion eura i veći je 11 odsto od izvoza ostvarenog u 2009. godini, dok je ukupan uvoz sa Kosova iznosio 1,3 milion eura i veći je 9,1 odsto.
"Takav trend je nastavljen i u ovoj godini", navela je Filipović.
Robni promet Crne Gore sa Kosovom karakteriše suficit, odnosno visoka pokrivenost uvoza izvozom
Prema njenim riječima, robni promet Crne Gore sa Kosovom karakteriše suficit, odnosno visoka pokrivenost uvoza izvozom.
Filipović je kazala da u novonastaloj situaciji blokade trgovine između Srbije i Kosova šansu za intenzivnije učešće na tom tržištu imaju sve zemlje koje mogu supstituisati ponudu i ustaljene poslovne aranžmane sa tržišta Srbije. Glavni partneri Kosova za zadovoljenje uvoznih potreba, pored Srbije su Makedonija sa učešćem 14,8 odsto, Njemačka 13 odsto, Turska sedam odsto i Kina 6,3 odsto.
"U ukupnom uvozu Kosova najzastupljeniji su nafta i naftni derivati, mašine, vozila, električne mašine, gvožđe i čelik, plastika, meso, mlijeko, žitarice, šećer, pića, duvan, so, ljekovi, drvo, papir, keramički proizvodi, namještaj", zaključila je Filipović.
Galerija
Bonus video:
