NE ZANIMA IH TENDER

Montenegro erlajnz spreman za privatizaciju, a rade kao da je neće biti

"U kompaniji se mnogo ne obaziremo na sami proces privatizacije, koji traje posljednjih šest-sedam godina, već radimo punim kapacitetom"
58 pregleda 0 komentar(a)
Montenegro erlajnz, Foto: Boris Pejović
Montenegro erlajnz, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 19.08.2011. 08:35h

Montenegro erlajnz (MA), kojem se na uštrb državnog budžeta često otpisuju dugovanja i Vlada pomaže da obezbijede kredite, a čije cijene karata sa uračunatim taksama mogu parirati najskupljim evropskim avioprevoznicima, može i bez privatizacije.

Tako se može shvatiti odgovor uprave nacionalne aviokompanije na pitanja "Vijesti" o informisanosti o aktivnostima za predstojeći tender.

"U kompaniji se mnogo ne obaziremo na sami proces privatizacije, koji traje posljednjih šest-sedam godina, već radimo punim kapacitetom", zvanično je saopšteno iz MA.

"Vijesti" su pitale da li su informisani koji model privatizacije će biti primijenjen, da li je tender pripremljen, da li kompanija, s obzirom da je i Vlada nedavno otpisala dug od 3,2 miliona, može nastaviti bez privatizacionog procesa.

Interesovanje se odnosilo i na to da li je član tenderske komisije predsjednik Odbora direktora MA Zoran Đurišić, koji nije bio u u prošlom vladinom tijelu, ili neko drugi od predstavnika uprave.

"Sve vezano za privatizaciju kompanije, članove tenderske komisije kao i termin raspisivanja eventualnog tendera, su u isključivoj nadležnosti Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte pri Vladi Crne Gore, koja je vlasnik Montenegro erlajnza 99, 88 odsto", napomenuli su iz aviokompanije.

Pet godina bez subvencije

Vladin Savjet je krajem jula zadužio nadležnu komisiju da sa savjetnikom u privatizaciji pripremi tender, prihvatajući predlog dinamike sprovođenja javnog poziva.

"Posmatrajući samo okruženje - Hrvatska, Srbija i Slovenija su svojim nacionalnim prevoznicima odobrili subvencije i po nekoliko desetina miliona eura

Crnogorski avioprevoznik, čiju upravu zbog dugovanja najčešće proziva javno preduzeće Aerodromi Crne Gore, završio je prošlu godinu sa gubitkom od 3,68 miliona eura, što je neznatno niže od poslovne 2009.

"I gubitak i dobit su kategorije koje koriguju kapital. Vlada Crne Gore je većinski vlasnik, dok je učešće ostalih akcionara zanemarljivo. Nakon otpisa duga od 3,2 miliona, vrijednost kapitala ostala je nepromijenjena. Dakle, otpis duga treba posmatrati kao dobru investiciju Vlade Crne Gore u crnogorsku privredu", smatraju u MA.

Vlada je nedavno odlučila da poništi dugovanje u periodu od 2002. do 2006. godine, koje smatra državnom pomoći. Saopšteno je da je cilj otpisa duga, koji su iz redova opozicionih partija ocijenili klasičnom zolupotrebom instituta državne pomoći, “finansijska konsolidacija kompanije u državnom vlasništvu i njena priprema za privatizaciju”.

Montenegro erlajnz, poručuju iz uprave, u posljednjih pet godina “nije dobio ni euro subvencija”, navodeći da su svi svjedoci u kakvoj je situaciji cjelokupna avioindustija u svijetu.

"Posmatrajući samo okruženje - Hrvatska, Srbija i Slovenija su svojim nacionalnim prevoznicima odobrili subvencije i po nekoliko desetina miliona eura. Sve ovo pokazuje koliko jedan nacionalni prevoznik znači državi, i pored ogromne konkurencije na svim tržištima", opomenuli su iz crnogorske kompanije.

Cijena goriva ugrozila poslovanje

Najbolji primjer teške situacij je, kako dodaju, porast cijene goriva, koji je ugrozio poslovanje i najvećih svjetskih avioprevoznika.

Iz MA su istakli da je "mukotrpno uspostavljen vazdušni most između Crne Gore i Evrope, odnosno najbrža veza sa svim evropskim centrima u Evropi, privrednim, kulturnim, sportskim i drugim subjektima u Crnoj Gori omogućio kvalitetniji način da unaprijede poslovanje“

Oni poručuje da je Montenegro erlajnz sa 16 godina postojanja, flotom i visokoobučenim kadrom, "objektivna okolnost u Crnoj Gori, volio to neko ili ne".

"Kompanija je generator u reprolancu svih privrednih aktivnosti u Crnoj Gori. Montenegro erlajnz preveze polovinu od ukupnog broja turista, koji posjećuju i borave u Crnoj Gori i troše novac, što predstavlja jedan og glavnih izvora prihoda koji pune budžet države", istakli su u MA.

Nacionalni avioprevoznik dobio je u aprilu državnu garanciju za kredit od 9,6 miliona eura, sa grejs periodom od dvije godine i rokom otplate šest godina. Iz Ministarstva finansija tada je saopšteno da će se 4,6 miliona eura iskoristiti za otvaranje novih linija, četiri miliona za učešće u kupovini novog aviona, a preostali milion za generalnu reviziju motora za avion tipa foker 100.

Iz MA su istakli da je "mukotrpno uspostavljen vazdušni most između Crne Gore i Evrope, odnosno najbrža veza sa svim evropskim centrima u Evropi, privrednim, kulturnim, sportskim i drugim subjektima u Crnoj Gori omogućio kvalitetniji način da unaprijede poslovanje“.

"To se posebno odnosi na razvoj turizma, najvažnije privredne grane", zaključili su iz MA.

Tenderski rokovi

Priprema tenderske dokumentacije za Montenegro erlajnz planirana je do sredine avgusta. U septembru je predviđeno raspisivanje drugog tendera, nakon što je propao prošlogodišnji pokušaj prodaje 30 odsto državnih akcija uz upravljačka prava na dvije godine.

Na neuspjelom tenderu dokumentaciju su otkupile izraelske kompanije El Al i Arkia erlajnz, Etihad iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i kiparski Inuendo, ali su ponude izostale

Ona predviđa da tromjesečni rok za dostavljanje ponuda za MA istekne do 15. decembra ove godine, a da partner, pod uslovom da uspije tender, bude izabran do februara 2012. Ponude bi, prema planiranom, trebalo da budu vrednovane do kraja decembra, a pregovori sa budućim najpovoljnijim ponuđačem da budu okončani do sredine januara 2012.

Na neuspjelom tenderu dokumentaciju su otkupile izraelske kompanije El Al i Arkia erlajnz, Etihad iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i kiparski Inuendo, ali su ponude izostale. Tender je omogućavao da kupac nakon dvije godine dokupi akcije do većinskog paketa.

Predviđana je mogućnost formiranja javno-privatnog partnerstva sa Aerodromima Crne Gore, kroz dugoročni sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji.