EKOLOŠKI

Vjetrolektrane će na Krnovu proizvoditi električnu energiju od 2013.

Sa japansko-austrijskim konzorcijumom potpisan je ugovor o zakupu državnog zemljišta na 20 godina u avgustu prošle godine.
0 komentar(a)
vjetroelektrana, Foto: YouTube
vjetroelektrana, Foto: YouTube
Ažurirano: 26.02.2019. 13:55h

Vjetrolektrane na Krnovu kod Nikšića će se "zavrtjeti” i proizvoditi električnu energiju od 2013. godine, najavljuju iz firme japansko-austrijskog konzorcijuma, Krnovo grin enerdži (KGE).

Iz predstavničkog preduzeća Micubišija i Ivikoma tvrde da investitor ima novca da završi posao na vrijeme, ukoliko ne bude administrativnih barijera do dozvola za gradnju.

Od prenosnog sistema države zavisi može li "povući" vjetrogeneratore snage 72 megavata, a ukoliko se to ne dogodi, investitor bi mogao odustati od projekta zbog neisplativosti.

Ovlašćeni predstavnik firme KGE Radomir Vulikić je rekao "Vijestima" da to što su opljačkani stubovi za mjerenje vjetropotencijala neće poremetiti projekat, ali "to je uzdrmalo investitora jer se pojavio crv sumnje da Crna Gora nije sigurna destinacija”.

Stubovi za praćenje vjetropotencijala na Krnovu su uništeni, nakon što su nedavno oboreni i njihovi djelovi opljačkani, a najavljeno je da će ubrzo postavati nove, koje će od kradljivaca zaštititi video nadzorom ili angažovanjem čuvara.

"I pored svega što se dešava u Japanu, za vjetro energiju ima dovoljno novca, samo da administracija podrži projekat. To je najveća grinfild investicija u Crnoj Gori. Sa livade na Krnovu realizuje se projekat vrijedan između 100 i 110 miliona eura", naglasio je Vulikić.

To ulaganje se odnosi na izgradnju 30 vjetroelektrana, dvadasetak kilometara puta, dalekovoda, sabirne trafostanice...

"Samo građevinski radovi će koštati oko 30 miliona, a crnogorska građevinska operativa ima mogućnosti da bude uključena. Za održavanje objekata biće angažovano oko 20 radnika", najavio je Vulikić.

Sa japansko-austrijskim konzorcijumom potpisan je ugovor o zakupu državnog zemljišta na 20 godina u avgustu prošle godine.

Sa japansko-austrijskim konzorcijumom potpisan je ugovor o zakupu državnog zemljišta na 20 godina u avgustu prošle godine.

Vulikić vjeruje da će početkom naredne godine dobiti dozvolu za gradnju, a očekuje usaglašavanje ugovora o priključku elektrana na mrežu i otkupu struje.

"Radimo projekat. Regulisani su urbanističko-tehnički uslovi. U januaru smo predali zahtjev za priključak na energetsku mrežu i obaviješteni da bi u prvoj polovini juna trebalo da bude prihvaćen. Prioritetno je i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa", istakao je Vulikić.

Vulikić naglašava da je potrebno oko milion kvadratnih metara zemljišta za realizaciju projekta, a sa Vladom je dogovoren zakup oko 220 hiljada kvadrata. Ugovoreno je da kvadrat državne imovine košta deset centi, a zakup je moguće prolongirati najviše pet godina.

Vulikić kaže da će tražiti da privatni vlasnici zemljišta izdaju nedostajuću površinu, koju bi im godišnje plaćali.

"Pokušaćemo da se dogovorimo i postignemo cijenu na obostrano zadovoljstvo. Ukoliko negdje bude problema, Vlada je preuzela obavezu da izvrši eksproprijaciju", rekao je Vulikić.

Japanska kompanija je jedan od vodećih proizvođača vjetroturbina sa ukupno instalisanih 4,12 hiljada megavata do sada u svijetu.

"Nije ekonomski opravdano ulaganje od oko stotinu miliona, ako ne podrazumijeva proizvodnju iz elektrana snage 72 megavata", naglasio je Vulikić.

Japanska kompanija je jedan od vodećih proizvođača vjetroturbina sa ukupno instalisanih 4,12 hiljada megavata do sada u svijetu.

"Velike proizvođače podrškom prate energetski sistemi država. Male države i njihovi sistemi mogu da prihvate malo alternativne energije, posebno vjetroenergije. Ta vrsta energije je “prljava” sa aspekta energetskog sistema, pošto ne može tačno da se kaže kada i koliko energije dajete, a struje mora biti stalno", naveo je Vulikić, ističući da je zadovoljan dosadašnjom saradnjom sa Ministarstvom ekonomije.

Otkupna cijena zelene energije

Cijena električne energije mora biti fiksna prvih 12 godina rada vjetroelektrana i iznositi 95,99 eura po megavat-satu, a država se ugovorom obavezala da u tom periodu otkupljuje proizvedene količine struje.

"U Evropi i svijetu teže alternativnim izvorima energije. Zelena energija je skupa i sada se na italijanskom tržištu prodaje oko 220 eura po megavat-satu. Cijena ugovorena sa Vladom uskoro će biti ispod nabavne cijene struje na tržištu", navodi Vulikić.

Vulikić kaže da je energetski sistem na nivou bivše Jugoslavije nedovoljan da bi prihvatio energiju iz obnovljivih izvora, ocjenjujući da je izgradnja podvodnog kabla pravo rjšenje da se taj problem eliminiše.

"Tako bi zelena energija bila povezana sa evropskim energetskim sistemom", istakao je Vulikić.