OKRUGLI STO O JAVNOM DUGU

Kontrola prihoda i rashoda u budžetu mora da bude u fokusu Ministarstva finansija

"Paradoks je i da da raste javni dug, dok istovremeno rastu depoziti države u banka koji su sa nekih 250 miliona u godinama prije krize došli sada na oko 500 miliona eura" istakao je finansijski konsultant i raniji viceguverner Centralne banke Goran Knežević
636 pregleda 0 komentar(a)
Sa okruglog stola, Foto: Luka Zeković
Sa okruglog stola, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 10.06.2019. 18:59h

Efikasna kontrola prihoda i rashoda u budžetu mora da bude u fokusu Ministarstva finansija da bi došlo do smanjenja javnog duga i ostvarenja suficita u budžetu, a to posebno što je fiskalni rizik jedan od najvećih sa kojima se država suočava.

Ovo je zaključeno na okruglom stolu "Javni dug Crne Gore od 2006. do 2019.godine, struktura, problemi i moguća rješenja" koji je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Okruglom stolu su prisustvovali predstavnici Ministarstva finansija, Centralne banke, Skupštine, finansijski konsultanti...

Ocijenjeno je da surashodi za kamate koji su se primakli cifri od blizu 100 miliona eura na godišnjem nivou veliki trošak za državni budžet, ali i da izdate garancije mogu da budu prijetnja budžetu. Rashodi za kamate su od 2006. godine do danas premašili cifru od 800 miliona eura, dok su ugovorene garancije 600 miliona eura. Javni dug države na kraju 2006. godine bio je 700 miliona eura, da bi na kraju prošle godine dostigao cifru od 3,1 milijardu eura.

Pomoćnik ministra finansija za državni trezor Dragan Darmanović kazao je da je od 2009. godine zbog krize zaduženje išlo na tekuću potrošnju do 2017. godine, te da se od tada tekuća potrošnja finansira iz tekućih prihoda. On je kazao da je država uspjela da smanji kamatne stope na zaduženja, kao i da je zbog krize javni dug država EU dostigao iznos do 80 odsto BDP-a.

Ekonomski analitičar Zarija Pejović ukazao je da je struktura zaduženja nepovoljna, jer 39 odsto javnog duga čine euroobveznice kojima se u godinama nakon emitovanja otplaćuje isključivo rashod za kamatu, kao i da su javni prihodi i dalje nedovoljni za finansiranje tekuće potrošnje i otplatu duga koji se dominantno refinasira.

"Fiskalni nameti su uvećani do ivice socijalne održivosti, tako da će budući rast javnih prihoda zavisiti od privrednog rasta " ocijenio je Pejović.

Finansijski konsultant i raniji viceguverner Centralne banke (CBCG) Goran Knežević kazao je da je paradoks da pojedina preduzeća imaju bolje uslove zaduživanje nego sama država.

"Paradoks je i da da raste javni dug, dok istovremeno rastu depoziti države u banka koji su sa nekih 250 miliona u godinama prije krize došli sada na oko 500 miliona eura" istakao je Knežević

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović je ocijenio da je zaduženje zamjena za nedostatak ekonomskih reforimi koje su izostale i da postojeća situacija ne uliva povjerenje da će biti suficita u budžetu. Dodao i da je nedostatak reforme poreske politike uzrokovao zaduženje.

"Zbog nesređene situacije sa akcizama na cigarete gubimo godišnje oko 35 miliona eura. Nedostatak te reforme ima svoju političku podlogu. Jedan od problema je i dalji rast države administracije" kazao je Damjanović.

Direktor sektora za finansijsku stabilnost, istraživanja i statistiku u CBCG Marijana Mitrović Mijatović je kazala da je fiskalni rizik najveći rizik u državi, kao i da garancije mogu da ugroze javni dug.

Na pitanje ekonomske analitičarke Mile Ksalice šta se dešava sa pregovorima sa Svjetskom bankom u vezi druge garancije za potrebe budžeta Darmanović je kazao da će rezultati pregovora biti poznati do kraja ove godine.

Izvršni direktor firme Fidelity consulting Miloš Vuković kazao je da u slučaju da se kamatne stope na međunarodnim tržištima povećaju, a što je veoma izvjesno, Crna Gora će u narednim godinama izdvajati još više novca za plaćanje kamata.

"Prema zvančcnim podacima, 2007 godine dugoročni kreditni rejting pripadao je kategoriji BB+, dok je dugoročni kreditni rejting B+ 2019.godine. To predstavlja pad za 3 kategorije. Dakle, od kada smo postali nezavisna drzava,imamo lošiji kreditni rejting uprkos svim reformama koje sprovodimo. Da se izrazim kolokvijalno – idemo u rikverc kada govorimo o kreditnom rejtingu" istakao je Vuković.

Preporučujemo za Vas