PAKET MJERA PODRŠKE PRIVREDI I GRAĐANIMA

Ovoliko zasad od države (INFOGRAFIKA)

Pojedine članice Unije poslodavaca su u prvoj neformalnoj reakciji saopštile "Vijestima" da su sadašnje mjere nedovoljne za značajan broj poslodavaca iz turizma, saobraćaja i male uslužne privrede. Ministar finansija kaže da se ovim mjerama stvara ambijent za funkcionisanje privrede
51151 pregleda 107 komentar(a)
Sa sjednice Vlade, Foto: Gov.me
Sa sjednice Vlade, Foto: Gov.me

Odlaganje otplate kredita kod svih banaka, mikrokreditnih institucija i Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i plaćanja poreza i doprinosa na zarade na tri mjeseca, kao i nova kreditna linija državnog IRF-a za poboljšanje likvidnosti kompanija, neke su od ekonomskih mjera koje je Vlada juče usvojila da odgovori na posljedice epidemije koronavirusa.

Pojedine članice Unije poslodavaca su u prvoj neformalnoj reakciji saopštile “Vijestima” da su sadašnje mjere države nedovoljne za značajan broj poslodavaca iz turizma, saobraćaja i male uslužne privrede, s obzirom na veličinu krize koja je u tim djelatnostima. 

Paket podrške podrazumijeva dio predloga Unije poslodavaca, a danas bi ta orgaanizacija trebalo da razmatra mjere Vlade i Centralne banke.

Državnom podrškom je obuhvaćen i manji dio mjera koje je predložila Unija slobodnih sindikata.

Prema odluci CBCG o moratorijumu, predviđeno je da korisnici kredita koji hoće zamrzavanje otplate moraju o tome da obavijeste svoju banku elektronskim putem ili u pisanoj formi, nakon čega je banka dužna da to odobri u roku od pet dana od prijema zahtjeva. Obavještenje da prihvata moratorijum korisnik kredita dostavlja i poslodavcu ili drugom preko kojeg vrši otplatu, da bi oni obustavili isplate. Privremeno se obustavljaju sve obaveze po osnovu kredita (glavnica, kamata, zatezna kamata, naknada...).

Još se razmišlja o mogućnosti odlaganja plaćanja računa za struju, vodu..., što je dio mjera koje imaju pojedine države u okruženju i EU. Državna Elektroprivreda sada toleriše dva neplaćena računa za električnu energiju.

Crna Gora ne može da daje subvencije

Zahtjev privrede je bio da se smanji opšta stopa PDV-a od 21 odsto i da se za turističku privredu uvede niža stopa PDV-a od sedam odsto, a taj predlog nije prihvaćen i svi porezi ostaju na sadašnjem nivou.

Darko Radunović
Darko Radunović(Foto: gov.me)

“Te sistemske promjene nijesu sada primjerene za ovaj trenutak. Uz to, Crna Gora nije država koja ima mogućnosti da daje subvencije privredi. Mi nemamo mogućnost emitovanja novca, tako da ćemo ovim olakšicama, oslobađanjima i odlaganjima stvarati ambijent i prostor za funkcionisanje privrede. Kroz vrijeme ćemo vidjeti šta ćemo i koje odluke dalje donositi”, poručio je ministar finansija Darko Radunović.

On je kazao i da za sada ne razmatraju rebalans budžeta, ali da je on moguć.

Dio paketa mjera je obezbjeđivanje jednokratne pomoći za 11,9 hiljada penzionerima sa najnižom penzijom i za 8,5 hiljada korisnika materijalnog obezbjeđenja u iznosu od po 50 eura. Novac za korisnike socijalne pomoći će donositi poštari, a penzioneri će pomoć dobiti na isti način kao što primaju penziju - preko pošte ili banke.

“Za to je danas obezbijeđeno milion eura”, rekao je premijer Duško Marković.

Poslodavci da štite radnike

Premijerova poruka je da je ovo trenutak kada država, privreda i građani moraju da podijele teret opasnosti koja je prisutna. On je naglasio da očekuje da svaka kompanija usmjeri dio akumuliranog profita za saniranje posljedica krize koju ćemo pretrpjeti, da zaštite standard svojih zaposlenih i da ne zarobe kapital, već da ga vrate u ekonomske tokove.

Duško Marković
Duško Marković(Foto: gov.me)

Odlučeno je da zaposleni u javnom sektoru dok traje kriza primaju samo osnovni dio zarade bez varijabilnog dijela i drugih naknada. Preporučeno je da istu mjeru sprovedu i opštine. Država će odložiti i plaćanje krije na period od 90 dana za zakup nepokretnosti koje su u njenom vlasništvu, uz preporuku da to urade i drugi.

Planirano je da se ograniči i kontroliše budžetske potrošnje i da se zabrani pokretanja svih javnih nabavki, osim onih koje su neophodne za funkcionisanju zdravstvenog sistema. Vlada će obezbijediti avansno plaćanje pružaocima usluga i izvođačima radova na početim kapitalnim projektima da ne bi bili zaustavljeni, uz bankarske garancije u visini avansa.

Žugić: Budite mirni, depoziti sigurni

Guverner CBCG Radoje Žugić je kazao da se moratorijum na kredite odnosi na kamate, provizije i sve naknade.

Radoje Žugić
Radoje Žugić(Foto: gov.me)

“Komercijalne banke su visoko likvidne i kapitalizovane, tekuća likvidnost je milijardu eura. Imamo i 50 miliona kredita iz međunarodnih izvora, obaveznu rezervu banaka i puni kapital CBCG. Zato građani, vaši depoziti su na sigurnom. Banke su likvidne i imamo dodatne izvore finansiranja. Nema mjesta panici, ni strahu. Banke su stabilne i zdrave”, poručio je Žugić, a na pitanje ima li povlačenja depozita ukazao je da je u srijedu zabilježeno jače interesovanje, ali da se stabilizovalo.

Žugić je poručio i da ima dovoljno keša u platnom prometu, kao i da su, Vladinim avionom, stigle dodatne novčanice u vrijednosti od 55 miliona eura.

Krediti IRF-a da se prebrodi prvi udar

Izvršni direktor IRF-a Zoran Vukčević je kazao da će mali preduzetnici čija je djelatnost zatvorena imati pomoć kroz kreditne linije koje će biti usmjerene na održavanje ekonomske stabilnosti. Pravo na ove kredite imaće proizvođači i trgovci medicinskim proizvodima, turističke i saobraćajne kompanije, mali privrednici i proizvođači i prerađivači hrane. Krediti mogu iznositi do tri miliona eura, godišnja kamata biće 1,5 odsto, uz grejs period od dvije godine i otplatu na osam godina.

Zoran Vukčević
Zoran Vukčević(Foto: gov.me)

“Kreditna linija za likvidnost je usmjerena da preduzeća prebrode prvi udar sa kojima se suočavaju. Novac treba da iskoriste za nabavku proizvoda i isplatu plata. Reprogramiraće se postojeći kreditni aranžmani nakon moratorijuma u skladu sa pojedinačnim slučajem svakog preduzeća. IRF je pokrenuo inicijativu da obezbijedi dodatni novac. Pregovaramo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Razvojnom agencijom Francuske, a završni su pregovori sa Kineskom razvojnom bankom”, rekao je Vukčević.

Na čekanju mnogi zahtjevi

Vlada sada nije prihvatila predlog poslodavaca da se formira posebno međuresorno tijelo koje bi se bavilo očuvanjem ekonomskih aktivnosti i radnih mjesta i na dnevnoj osnovi reagovalo na probleme, kao ni formiranje posebnog fonda za podršku privredi.

U mjerama za sada nema predloga poslodavaca da CBCG naloži komercijalnim bankama smanjenje kamata i drugih naknada, da IRF smanji kamate na 0,5 do najviše 1,2 odsto. Traženo je i da se smanjiti sve stope PDV-a u turizmu na 7 odsto, kao i da se firme iz ove djelatnosti oslobode plaćanja svih lokalnih i komunalnih naknada za 2020. godinu, da se omogući reprogram obaveza prema javnim preduzećima i lokalnim samoupravama.

UPCG je tražila i da Vlada pokrene model multirateralne kompenzacije za izmirenje međusobnih obaveza između privrednih subjekata kao i između privrede i dražave i lokalne samouprave...

USS traži zaštitu ugovora o radu

Unija slobodnih sindikata predala je Vladi svoj predlog mjera. Osim onogo što je država odlučila, USS je tražio i da se po automatizmu produže svi ugovori o radu na određeno vrijeme na period od najmanje tri mjeseca, da se građanima odloži plaćanje svih računa i zabrani isključenja potrošača zbog neplaćanja, kao i da se uvećaju zarade zdravstvenim radnicima i ostalima službama koji imaju kontakt za građanima.

Tražili su da inspekcije kontrolišu da li su poslodavci koji moraju da rade obezbijedili sve zaštitne mjere za zaposlene, da se obezbijede subvencije zarada za zaposlene u preduzećima koja „zaista neće moći sama da prežive teret ove krize i koja pretrpe najveću štetu” kao i zaposlenima koji moraju u karantin. USS traži i kontrolu cijene i rigorozne kazne za profitere.

Ako mora otpuštanje - neka to bude posljednja mjera

Premijer kazao da će sva davanja iz budžeta (plate, penzije i socijalna davanja) biti redovna.

“Ove mjere su socijalna podrška i mjere koje treba da obezbijede stabilnost javnih finansija. Realna su opasnost i realan scenario otpuštanja i smanjenje plata u nekih preduzećima. Ne bi trebalo i ne bi smjelo to da se dešava. Zato poslodavci moraju da se koncentrišu na svoj potencijal. Molba i poruka je da otpuštanja zaposlenih bude posljednja mjera, ako mora. Vjerujem da smo se razumjeli”, poručio je Marković.

Sve mjere koje se odnose na likvidnost privrede, odnose se i na privredna društva koji su osnivači crnogorskih medija.

“Uputili smo preporuku Agenciji za elektronske medije, odnosno Ministarstvu kulture da pronađu način i na period od 90 dana elektronske medije oslobode plaćanja naknade, a štampanim medijima omoguće konkursna sredstva koja će tematski biti usmjerena na društveno djelovanje”, rekao je Marković.

Brašna neće faliti, još bez odlaganja plaćanja računa

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je kazala da država trenutno ima dovoljno brašna i ostalih životnih namirnica, te da su građani za sedmicu stvorili zalihe na nivou prosječne četvoromjesečne potrošnje.

Ona je dodala da su svi kapaciteti Ministarstva ekonomije, Privredne komore i privrednika usmjereni na to da ne fali nijedna namirnica.

Dragica Sekulić
Dragica Sekulić(Foto: gov.me)

“Tamo gdje nije dozvoljen uvoz brašna, uvozi se pšenica i naši mlinovi će raditi punim kapacitetom. Nema bojazni da će u ovom trenutku tržište ostati bez snabdijevanja“, kazala je Sekulićeva.

Na pitanje da li će se omogućiti građanima odlaganje plaćanja računa za struju, vodu i telefon, Sekulićeva je odgovorila da je glavni zadatak obezbjeđenje neprekidnog napajanja svim uslugama koje su im potrebne, električnom energijom, vodom i telekomunikacionim uslugama.

„Nijesmo razmatrali te mjere iz razloga kako bismo omogućili snabdijevanje tim uslugama. To ne znači da nećemo o tome razgovarati u narednom periodu“, rekla je ministarka.

Primjera radi, EPCG na mjesečnom nivou fakturiše oko 20 miliona eura, a u Vladi procjenjuju da bi zaustavljanje plaćanja na tri mjeseca izazvalo da dovede u pitanje sistem što ne bi išlo u korist ni građanima. Kako tvrde, razmišlja se na koji način bi moglo da se pomogne, a dva mjeseca je sadašnje tolerisanje da se ne isključuje struja potrošačima.