Kako ekonomska kriza izazvana epidemijom koronavirusa utiče na crnogorsku ekonomiju i da li je smanjena nezaposlenost i za koliko, moglo bi zvanično biti poznato tek u maju, ali privrednici upozoravaju da će tada biti kasno za donošenje planova i konkretnih mjera za pomoć privredi.
Sagovornik “Vijesti” iz poslovne zajednice kaže da je posljednjih dana promet i onima koji rade pao za 60 do 80 odsto, osim kada je riječ o prodaji hrane i medicinskih sredstava i ljekova.
Poslodavci kojima je djelatnost zabranjena zbog mjera Vlade u borbi protiv epidemije, broj zaposlenih mogli bi da smanje tek u izvještajima za april.
Zvanične institucije će zbirne podatke o prometu, broju zaposlenih i naplati javnih prihoda za april objaviti tek krajem maja.
“Poslodavci zaposlene koji imaju ugovore na neodređeno, ili na određeno ali na duži period, nijesu mogli otpustiti u posljednjih 15 dana, od kada su mjere stupile na snagu, jer moraju da prođu zakonsku proceduru o sistematizaciji. Otpuštali su radnike koji su radili na crno, ili na neki ugovor od djelu. U ugroženim djelatnostima mnogi neće radnicima produžiti ugovore na određeno koji im ističu sada, ili u aprilu. Da bi otpustili radnika koji ima ugovor na određeno, potrebno je više od mjesec, naročito ako zaposleni ne prihvata sporazumni raskid uz isplatu otpremnine”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz poslovne zajednice.
On je naveo da male firme iz djelatnosti kojima je zabranjen rad nemaju dovoljno zaliha novca da bi isplaćivali radnike i ostale troškove.
“Njima mnogo ne pomaže ni mjera koju im omogućava Opšti kolektivni ugovor, da proglase privremeni prekid rada uz isplatu 70 odsto zarade zaposlenog koja opet ne može biti manja od minimalne zarade, jer nemaju prihode. Oni mogu da koriste najavljene mini kredite za likvidnost Investicionog razvojnog fonda, preko kojeg bi isplaćivali neto-zarade zaposlenima, dok bi poreze i doprinose istovremeno odložili na 90 dana. Međutim, i to je neizvjesno jer im ništa ne garantuje da će nakon prestanka mjera imati prihod koji će im omogućiti da to sve plate”, kazao je sagovornik “Vijesti” koji nije želio da mu se ime pominje.
On je naveo da je u djelatnostima čiji rad nije zabranjen došlo do drastičnog pada prometa.
“U trgovinama elektrouređajima, djelovima, namještajem i slično, pad prometa u proteklih 15 dana je od 60 do 80 odsto. Na benzinskim pumpama, gdje državi preko akciza i PDV-a ide oko 55 odsto maloprodajne cijene, pad prometa iznosi oko 80 odsto. Država gubi značajne prihode, a ako ovakvo stanje potraje još april i maj, većina i ovih firmi neće imati novca da isplaćuje zaposlene i druge obaveza pa će i oni početi sa otkazima”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
On izlaz vidi u direktnoj pomoći privredi kroz subvencije i opraštanju svih ili većine dažbina sa državnog ili lokalnog nivoa. Te mjere, kako je kazao, morale bi biti poznate već sada i primjenjivati se od početka aprila.
“Ako bi epidemija prestala i u junu ili prije, prihodi od ljetnje sezone će biti prepolovljeni. Potrebno je već pripremiti plan reklamiranja turističke ponude kako bi ga aktivirali odmah po prestanku epidemije i zabrana kretanja. Mnogi gosti iz Evrope će u zadnjem momentu odlučiti gdje da odu na odmor, ako uopšte budu u toj mogućnosti. Naše konkurencije, poput Hrvatske, Grčke i Turske, već rade na tim planovima. Takođe je bitno naći način da se smanje aerodromski troškovi za avio-kompanije i takse za putnike, kako bi avionske karte bile što jeftinije”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Zavod nezaposlene više ne broji na sedmičnom nivou
Zavod za zapošljavanje od početka godine ne objavljuje sedmične podatke o broju i strukturi nezaposlenih, već će raditi samo mjesečne izvještaje.
“U skladu sa preporukama eksperata angažovanih od Međunarodne organizacije rada, kao i uporednim iskustvima javnih službi za zapošljavanje drugih zemalja, Zavod od januara 2020. godine ne objavljuje nedjeljne statističke izvještaje.
Zavod kontinuirano prikuplja i analizira podatke o stanju i kretanjima na tržištu rada i detaljnije informacije u formi izvještaja objavljuje na mjesečnom nivou, na zvaničnom sajtu. Naglašavamo da smo, kao i do sada, potpuno otvoreni za pružanje svih podataka i informacija koje se nalaze u našim ingerencijama”, kazao je pomoćnik direktora Zavoda Goran Bubanja na pitanje “Vijesti” zašto više nema sedmičnih izvještaja o nezaposlenima.
Na evidenciji Zavoda, kako je naveo, 9. marta bilo je 35.498 nezaposlenih, 16. marta 35.466, a 23. marta 35.501. “Broj nezaposlenih je za oko 3.200, odnosno 8,3 odsto manji u odnosu na iste dane prošle godine”, kazao je Bubanja.
Zavod je 18. marta donio odluku da u toku trajanja mjera Vlade protiv epidemije, nezaposleni nijesu u obavezi da dolaze u područne jedinice biroa rada, već će obavještenja o sljedećem javljanju dobiti preko telefona.
Nejavljanje nezaposlenih na biro u predviđenom vremenu bio je razlog za brisanje sa evidencije, što je imalo uticaj na pad nezaposlenosti.
Bonus video:
