U sektoru energetike je u proteklih desetak godina vođena odgovorna politika, čime su stvoreni uslovi za ulaganje u mrežne i proizvodne kapacitete vrijedne stotine miliona eura, a uvoz električne energije je gotovo eliminisan, saopštio je premijer Duško Marković.
„Nijesmo čekali ni Blumbergov izvještaj o novim tehnologijama u energetici za prošlu godinu, ni poslanička pitanja. Pažljivo smo, praktično na dnevnom nivou, pratili dešavanja u svijetu i na tržištu energetike, osmislili i primijenili novi pristup i iskoristili benefite tehnološkog napretka”, rekao je Marković u parlamentu tokom Premijerskog sata.
On je kazao da je Vlada, uvjerena da se trendovi mijenjaju u pravcu brze ekspanzije obnovljivih izvora, već tokom 2017. godine pripremila novi koncept valorizacije energetskih potencijala.
“Početkom 2018. godine raspisan je prvi javni poziv za izgradnju, u tom trenutku, jedne od najvećih solarnih elektrana u Evropi, bez bilo kakvog finansijskog podsticaja. Nasuprot stavovima skeptika, dobili smo tri kredibilne ponude, odabrali partnera i ugovorili projekat. To je solarna elektrana Briska gora, snage 230 megavata - bez centa finansijskih podsticaja”, naveo je Marković, odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Socijalističke narodne partije i DEMOS-a o subvencijama isplaćenim za energiju dobijenu iz obnovljivih izvora.
Marković je rekao da je prošle godine raspisan tender za novu vjetroelektranu, koji je takođe uspješno završen, odnosno vjetroelektranu Brajići od 100 megavata bez centa finansijskih podsticaja.
“Paralelno je i Elektroprivreda (EPCG) došla do spoznaje da su nove tehnologije u oblasti obnovljivih izvora važna razvojna prilika. Pokrenuli su projekat gradnje još 50 megavata - vjetroelektrane na Gvozdu, takođe bez centa finansijskih podsticaja“, dodao je Marković.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je kao tradicionalna uvoznica električne energije decenijama bila izložena svim ekonomskim i bezbjednosnim rizicima takvog statusa.
„Samo u posljednjih 20 godina, na uvoz električne energije iz naše ekonomije nepovratno je otišlo oko 850 miliona eura. Vrijednost cijelog jednog autoputa bili smo prinuđeni da damo za energiju potrebnu našoj privredi i našim građanima. Umjesto da ih utrošimo na nešto drugo, i da gradimo i razvijamo zemlju”, rekao je Marković.
Međutim, takođe odgovornom politikom, uspjeli su 2009. godine da stvore uslove za početak rješavanja problema.
“Jasno je da niko nije računao na to da obnovljivi izvori mogu nadomjestiti sav nedostatak. Ali oni jesu bili dio rješenja. I u Crnoj Gori, kao i u cijeloj razvijenoj Evropi – i tada i danas“, saopštio je Marković.
On je, govoreći o finansijskim podsticajima za vjetroelektrane, kazao da, u ugovorenih 12 godina podsticanja, ukupni iznos neće preći ni 20 odsto iznosa koji je u prethodnom perodu izgubljen uvozeći energiju.
“Ukupna proizvodnja iz ovih objekata gotovo je identična proizvodnji sistema hidroelektrana na Morači, i dovoljna je da snabdije gotovo 100 hiljada domaćinstava električnom energijom. I ne samo to, već je gotovo polovina tog iznosa odmah vraćena kao prihod budžeta“, kazao je Marković.
Bonus video:
