U Crnoj Gori danas stupa na snagu novi dopunjeni Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, a veliki broj građana i potencijalnih penzionera od prošle sedmice uzalud su okretali telefonske brojeve u filijalama Fonda PIO, širom Crne Gore, i pokušavali da dobiju odgovore na konkretna pitanja ne bi li otklonili sve dileme.
“Da li osiguranik koji već danas preda zahtjev za odlazak u penziju, prema važećem zakonu ima pravo na preračun primanja po novom zakonu, iako ne ispunjava uslove da ode u penziju po novom Zakonu”, bilo je jedno od “gorućih” pitanja na koje penzioneri širom Crne Gore nijesu mogli dobiti odgovor od “prezauzetih” službenika Fonda PIO koji se, jednostavno, nijesu ni javljali na telefon.
Odgovor na isto pitanje “Vijesti” nijesu mogle dobiti od petka ni od direktora Fonda Dušana Perovića koji se ni juče nije javljao na telefon.
Od Perovića krajem prošle sedmice “Vijesti” nijesu mogle dobiti objašnjenje zašto Fond PIO ne da smjernice svojim pravnicima u crnogorskim filijalama Fonda da ljudima objasne ono što piše u Zakonu.
Nijesu odgovorili ni da li je Fond, ovih dana, možda previše opterećen pozivima sadašnjih i budućih penzionera i zašto se ljudi žale da se njegovi službenici rijetko javljaju na telefone.
Jedan od nezadovoljnih građana požalio se “Vijestima” da se uslovi za penzionisanje prema novom Zakonu razlikuju od uslova za penzionisanje prema propisu koji je, u trenutku kada je pokušavao da dobije odgovore od nadležnih, važio još nekih 4-5 dana.
“S obzirom da bi po novom Zakonu visina penzije bila znatno veća zbog eliminacije nepovoljnog staža, odgovor Fonda nam je hitno trebao kako bismo mogli donijeti odluku da li da odmah predamo zahtjev ili da vidimo hoćemo li čekati... S ozirom da smo iz Budve, gdje nema filijale Fonda, uputili su nas u filijalu u Kotor. Prije par nedjelja, kada je počela priča o novom Zakonu, kada smo pošli do filijale u Kotor, ljubazno nas je primila arhivarka, obasnivši da u filijali nema nikog osim nje i da ona ne može dati pravno mišljenje (jer nije pravnik, ima srednju školu). Nakon toga je uslijedilo višednevno okretanje brojeva telefona po Fondu, gdje je veća vjerovatnoća da dobijete na lotou nego da vam se neko javi na telefon”, kazao je “Vijestima” razočarani građanin s Primorja.
Kako direktor Perović danima nije odgovarao na pitanja, novinari “Vijesti” su tumačenje dobili od zamjenice generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USS) Ivane Mihajlović.
Pitanje je bilo da li osiguranik koji je, prije stupanja na snagu novog Zakona, predao zahtjev za odlazak u penziju, prema sad već starom zakonu, imao pravo na preračun primanja po novom zakonu, iako ne ispunjava uslove da ode u penziju po novom Zakonu?
“Na nivou Radne grupe koja je radila na izradi predloga izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju nije bilo govora na ovu temu. To potvrđuje i odredba člana 37 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (kojim se uvodi novi član 200 a), kojom je propisano da osiguranik koji je do dana stupanja na snagu zakona po prvi put ostvario pravo na penziju, po zahjtevu koji je podnio od 1. januara 2020. godine do dana stupanja na snagu ovog zakona, ima pravo da mu se, na njegov zahtjev, ponovo odredi penzija primjenom odredbi stava 1 do 5 pomenutog člana, ukoliko zahtjev podnese do 31. decembra 2020. godine. Dakle, navedena odredba ne propisuje izuzetke, zbog čega je USS mišljenja da se ista odnosi na sve osiguranike koji do dana stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom invalidskom osiguranju po prvi put ostvaruju pravu na penziju, a zahtjev su podnijeli u periodu između 1. januara tekuće godine i dana stupanja na snagu zakona (12. 8. 2020. godine)”, zaključila je Mihajlović.
Zakon se čekao dvije godine, oštećen značajan broj penzionera
Novi zakon o penzijskom osiguranju, socijalni partneri Vlada, sindikati i Unija poslodavaca počeli su usklađivati još 2018. godine, uz prvi dogovor da on retroaktivno važi od početka te godine.
Zakon je na kraju detaljno dogovoren krajem 2018. godine uz obećanje da će početi da se primjenjuje od početka 2019. godine. Međutim, Vlada ga je, i pored više protesta i upozorenja sindikalnih predstavnika, držala u fioci sve do juna ove godine, kada je konačno usvojen uz primjenu od početka 2020. godine.
Najznačajnije novine i benefiti koje donose novi propisi su smanjenje starosne granice na 66 godina za muškarce, odnosno 64 godine za žene, za sticanje prava na penziju. Iz osnovice za obračun penzije, novim propisom, se izuzima četvrtina najnepovoljnijih godina, zbog čega će mnogim penzionerima iznos penzije biti veći u odnosu na rješenje iz postojećeg zakona kada su sve godine staža jednako uzimane u obzir prilikom izračunavanja koeficijenata.
Predviđena je nova formulu za usklađivanje primanja najstarije populacije, kao i povećanje najniže mjesečne penzije na 145 eura.
S obzirom na to da, zbog otezanja Vlade, primjena povoljnijih rješenja kasni dvije godine, to je značajnu štetu pretrpio veliki broj penzionera koji primaju najnižu penziju, kao i oni koji su ispunjavali uslove za odlazak u penziju u protekle dvije godine.
Bonus video:
