Optužnica protiv privremene upravnice: Kako je isparilo 18 miliona eura?

Ekonomista Aleksandar Damjanović za Vijesti o podizanju optužnice zbog nezakonitog korišćenja depozita u Atlas banci

69500 pregleda 102 reakcija 38 komentar(a)
Terić, Foto: Luka Zeković
Terić, Foto: Luka Zeković

Kako je “isparilo” više od 18 miliona eura, zašto ih nema u optužnici u predmetu - Depoziti Atlas banke i zbog čega je Tanja Terić jedina okrivljena u tom slučaju, znaju nadležni u tužilaštvu, a javnost čeka odgovore na ta pitanja.

To je za Vijesti kazao bivši poslanik i ekonomista Aleksandar Damjanović, odgovarajući na pitanje - da li smatra da je privremena upravnica Atlas banke Tanja Terić, protiv koje je tužilaštvo podiglo optužnicu, kolaterlana šteta, kao i kako gleda na to što u tom predmetu nema odgvornosti guvernera CBCG Radoja Žugića.

Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv privremene upravnice Atlas banke, stavljajući joj na teret da je zatvaranjem kredita jednim klijentima depozitima drugih umanjila depozit banke, kao i stečajnu masu za više od 3.000.000 eura, a na štetu stečajnih povjerilaca.

Na taj način ukupno je zatvoreno 21,8 miliona eura, prema dosadašnjim podacima dostupnim javnosti. To je daleko više od iznosa obuhvaćenog optužnicom.

Privremena uprava u Atlas banci uvedena je 7. decembra 2018. godine, a stečaj 5. aprila 2019. godine.

Informaciju o tome da je privremena uprava Atlas banke zatvorila kredite klijenata depozitima drugih, u javnosti je prvi put iznio Damjanović 15. aprila 2019. godine u televizijskoj emisiji u kojoj je gostovala i Terićka, koja to nije negirala.

Damjanović
Damjanovićfoto: Savo Prelević

Nakon toga, tužilaštvo je formiralo predmet, a Žugića u njemu nema. Upućeni u ta dešavanja kažu da bi tužilaštvo trebalo da odgovori zbog čega je to tako, jer, prema Zakonu o bankama, privremenog upravnika imenuje CBCG, ali ga i smjenjuje, ako na zadovoljavajući način ne izvršava dužnosti...

Prema Zakonu o bankama, CBCG može izdavati privremenom upravniku obavezna uputstva za vođenje poslovanja banke tokom trajanja privremene uprave i može od privremenog upravnika zahtijevati dostavljanje informacija o sprovođenju privremene uprave.

U konačnom CBCG, nakon sprovođenja privremene uprave, donosi odluku o pokretanju stečaja u banci.

“Podizanjem optužnice nakon godinu i po, i to u sedmostruko nižem iznosu od javno priznatog u TV emisiji u kojoj sam postavio to pitanje nadležnima, ukazuje da se veoma teško dolazi do istine i pravde. Ukazuje i to da su i dalje na snazi pokušaji da se marginalizuje i minimalizuje i šteta i odgovornost za flagrantno kršenje zakona ove države. Činjenica da je samo jedna osoba obuhvaćena optužnicom, izgleda po principu - ‘sedam puta manje novca u optužnici, sedam puta manje odgovornih osoba’ dodatno ukazuje da se tek stidljivo, pod pritiskom javnosti i zbog tranzicije vlasti, otvara Pandorina kutija urušavanja Atlas banke i saučesništva u tom urušavanju od strane najodgovornijih iz CBCG, ali i ostalih institucija”, kazao je Damjanović.

Istakao je da, kada javnost dobije uvid u izvještaj vještaka, koji je skoro godinu vještačio predmet, biće više prostora za komentar.

Za sada, tvrdi, ostaje pitanje - zašto je vjestačenjem obuhvaćen samo period nezakonitog prebijanja depozita i kredita do 25. januara, iako je privremena uprava trajala do 5. aprila 2019. godine.

“Šta je sa dva i po mjeseca koja nisu obuhvaćeni i kako su ‘isparili’ nekih 18,6 miliona eura koji su ‘prebijani’, naravno, ukoliko su predstavnici CBCG bili precizni kad su tokom TV emisije saopštili podatke. Na ta pitanja odgovor znaju vještak i nadležni u tužilaštvu. Mi građani, a naročito klijenti Atlas banke koji nijesu imali privilegiju ili nijesu htjeli da im se njihovi depoziti ‘prebijaju’, imamo pravo da znamo sada kada je optužnica podignuta - ko su fizička i pravna lica koja su ovo radila, na koji način i ko je sve u sistemu CBCG bio uključen u ovaj aranžman”, rekao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, kao zainteresovani poslanik i građanin, desetak puta tražio je te informacije od CBCG, stečajnog upravnika Mirka Radonjića i drugih institucija, ali je, kaže, nailazio na zid ćutanja.

“Ovaj, kao i mnogi drugi zidovi, počeli su da se ruše, tako da eventualna dopuna optužnice i disperzija odgovornosti u narednom periodu, nije nešto što bi bila nemoguća misija, kao što bi bila, recimo, do prije svega nekoliko mjeseci”, istakao je Damjanović.

Tokom moratorijuma obustavljaju se sva plaćanja...

Zakonom o bankama (član 125, stav 5), definisano je da “u toku trajanja moratorijuma, privremeni upravnik obustavlja sva plaćanja, izuzev plaćanja po osnovu potraživanja koja se odnose na zarade i druga lična primanja povjerilaca banke, naknade štete nastale po život i zdravlje i tekućih troškova koji su neophodni za redovno funkcionisanje banke”.

“Izuzetno od stava 5 ovog člana, CBCG može tokom trajanja moratorijuma, na predlog privremenog upravnika, odobriti isplatu depozita do visine garantovanih depozita i samo licima koja imaju pravo na isplatu garantovanih depozita u skladu sa zakonom kojim je uređena zaštita depozita”, piše u Zakonu o banakama, koji ne poznaje mogućnost da se depozitima jednih klijenata zatvaraju krediti drugih klijenata.

Ročište za kontrolu optužnice nije još zakazano

Optužnica protiv Terić dostavljena je Višem sudu na kontrolu, ali ročište još nije zakazano.

Prema navodima tog akta, ona je u periodu od 10. decembra 2018. godine do 25. januara naredne godine, kao privremena upravnica u Atlas banci, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja i prekoračenjem granica svog službenog položaja... drugom pribavila imovinsku korist od 3.134.894 i drugom napravila štetu u istom iznosu.

Objašnjava se da je za vrijeme moratorijuma, tokom trajanja privremene uprave a pritivno Zakonu o bankama, odobrila da se iz depozita Investiciono razvojnog Fonda refinansiraju krediti drugih pravnih lica kao i da se zatvore krediti fizičkih i pravnih lica iz depozita drugih pravnih ili fizičkih lica.

“Iako se tokom privremene uprave moraju obustaviti sva plaćanja izuzev plaćanja po osnovu potraživanja koja se odnose na zarade i druga lična primanja povjerilaca banke, naknade štete nastale po žvot i zdravlje i tekućih troškova koji su neophodni za redovno funkcionisanje banke”, navodi se između ostalog u optužnici.

Prilikom davanja odbrane pred Specijalnim tužilaštvom, Terić je negirala zloupotrebu službenog položaja navodeći da je postavljena za privremenog upravnika Atlas banke na osnovu odluke Savjeta Centralne banke Crne Gore.

Bonus video: