Radovanović: Crnogorska privreda se suočava sa izazovom preživljavanja, neizvjesnosti...

“Crnogorski privrednici posluju u skladu sa evropskim standardima i propisima EU već od 2007. godine od potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i o slobodnoj trgovini CEFTA. Sa oba dokumenta definisana su pravila koja su se primjenjivala u zemljama EU i koja su značila da naši privrednici moraju da posluju u skladu sa njima”, rekao je Radovanović

3598 pregleda 0 komentar(a)
Sa debate, Foto: PKCG
Sa debate, Foto: PKCG

Država može da intenzivira aktivnosti koje se odnose na unapređenje poslovnog ambijenta i zakonodavstva, te borbu sa sivom ekonomijom, što je povezano sa procesom evropskih integracija, ocijenio je potpredsjednik Privredne komore (PKCG), Pavle D. Radovanović.

On je na panel debati PrEUređenje društva - naša evropska priča, kazao da očekuje da za crnogorsku privredu neće biti posebnih izazova kada je riječ o poslovanju na zajedničkom tržištu danom pristupanja EU.

“Crnogorski privrednici posluju u skladu sa evropskim standardima i propisima EU već od 2007. godine od potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i o slobodnoj trgovini CEFTA. Sa oba dokumenta definisana su pravila koja su se primjenjivala u zemljama EU i koja su značila da naši privrednici moraju da posluju u skladu sa njima”, rekao je Radovanović na skupu.

Skup su, u susret Danu Evrope, organizovali Generalni sekretarijat Vlade i Kancelarija za evropske integracije.

Na skupu je, kako je saopšteno iz PKCG, ocijenjeno da je evropska integracija projekat cijelog crnogorskog društva. Reformski procesi se odvijaju u svim oblastima, oblikuju i transformišu sve sfere društva, u skladu sa evropskim standardima i vrijednostima. Cilj evropske integracije je uređeno društvo i bolji životni standard građana.

Radovanović je kazao da je PKCG u cijelom tom postupku imala ulogu da informiše crnogorsku privredu o procesima i obavezama koje nose evropske integracije, ali i da pregovaračima predoči zahtjeve privrednika.

“Međutim, crnogorska privreda se danas suočava sa izazovom preživljavanja, neizvjesnosti i treba da se izbori za konkurentnost na domaćem tržištu. Mi treba da uzmemo što veći udio izvoza na pragu, s obzirom na veliki deficit u spoljnotrgovinskom poslovanju. Crna Gora ima svoju šansu u različitim djelovima privrede, a kojom dinamikom će se vratiti razvoju zavisi od predstojeće turističke sezone i procesa imunizacije”, ocijenio je Radovanović.

Privredna komora je, kako je ocijenio, definitivno najbolji partner za komunikaciju sa privredom, a njena Stručna služba servis sa kojim na dnevnom nivou komunicira više od 400 predstavnika poslovne zajednice saopštavajući realne probleme u svakodnevnom poslovanju.

“Mi smo veza između onih koji donose odluke i realnog života i pokušavamo da nađemo rješenja koja su korisna državi, privredi i društvu u cjelini”, rekao je Radovanović.

On je tokom debate govorio o aktivnom učešću Privredne komore u realizaciji brojnih projekata.

“Već više od decenije, Evropska komisija i druge međunarodne organizacije prepoznaju Privrednu komoru kao pouzdanog partnera u različitim trilateralnim i multilateralnim projektima. U prethodnom periodu realizovali smo više od 50 projekata. U procesu realizacije sada je 19 projekata, a u pripremi je desetak sa kojima ćemo aplicirati za sredstva Evropske komisije”, kazao je Radovanović.

On je naveo da se kroz projekte dobijaju znanja koja nemaju u Crnoj Gori, dobru praksu EU i mogućnost da se na kvalitetan način poveže crnogorska privreda sa partnerima iz inostranstva.

“Privreda vjeruje u budućnost Crne Gore u Evropskoj uniji i pozivam sve činioce da doprinesu intenziviranju procesa pridruživanja”, kazao je Radovanović.

Glavna pregovaračica EU, Zorka Kordić, ocijenila je da je tokom pregovaračkog procesa ostvaren značajan napredak u brojnim sektorskim politikama i unapređenju zakonodavnog okvira, te da je Crna Gora jedina država kandidat sa svim otvorenim poglavljima.

“Najbitnija je transformaciona moć evropske integracije, jer je riječ o procesu preuređivanja društva. Ulaganje u ljudski kapital treba da bude ključno u tom procesu”, smatra Kordić.

Ona je kazala da će u fokusu u narednom periodu biti vladavina prava, odnosno pregovaračka poglavlja 23 i 24.

“Moramo biti svjesni potrebe suštinskih reformi, između ostalog i u pravosuđu”, dodala je Kordić.

Poslanik Branko Radulović smatra da postoji velika saglasnost kako u društvu tako i u politici o neophodnosti intenzivnog nastavka evropskog puta Crne Gore.

“Zalažem se da budemo razvijena država poput srednjeevropskih. Sve ostalo su gubitničke varijante. Put prema EU vodi preko naših komšija”,ocijenio je Radulović i dodao da je dobitna kombinacija za intenziviranje tih procesa podjednako jake Vlada i Skupština.

Poslanik Predrag Sekulić je govorio o saradnji crnogorskog sa evropskim parlamentom, kao i o postignućima Crne Gore na EU putu u prethodnim godinama.

“Parlament je vrlo bitan za stvaranje dobre atmosfere u društvu. Bitno je stvoriti takvu atmosferu da svim društvenim činiocima bude prioritet usvajanje evropskih standarda. Nadam se da euroskeptici u pojedinim političkim partijama neće uticati da usporimo naš evropski put”, kazao je Sekulić.

Generalni sekretar Unije slobodnih Sindikata, Srđa Keković, rekao je da ta asocijacija predstavlja pouzdanog partnera na putu ka EU. On je kazao da je zadovoljan donijetim zakonima koji se odnose na rad, zaštitu zdravlja na radu, penzije i socijalni savjet.

“Ako hoćemo naprijed, možemo da budemo država socijalne pravde i blagostanja”, smatra Keković.

Prema riječima izvršne direktorice Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborke Uljarević, evropske integracije ne smiju biti simulacija reformi.

“Progresivna moć mijenjanja društva je glavni benefit integracija. Dijalog svih društvenih činilaca, sadržajan i otvoren, a čiji je rezultat usaglašavanje vrijednosnog okvira, je osnov naše evropejizacije”, navela je Uljarević.

Bonus video: