Tivatska kompanija “ Velja voda lux“ saopštila je da procjena vrijednosti njihove parcele u centru Budve, koju je na zahtjev odborničkog kluba Demokrata sproveo procjenitelj koga je angažovao opštinski Sekretarijat za zaštitu imovine, nema nikakvu pravnu snagu, te da je nezakonito spovedena.
Povezani članci
“Iznenađeni smo saznanjem da je na inicijativu odborničkog kluba Demokrata iz Budve pokrenut i okončan postupak procjene vrijednosti parcela koje su u našem vlasništvu, i to radi utvrđivanja javnog interesa radi dalje eksproprijacije. Postupci eksproprijacije i utvrđivanja javnog interesa regulisani su Zakonom o eksproprijaciji, i uporedivši postupanje Sekretarijata sa odredbama zakona, jasno je i da je i ovom slučaju prekršena procedura na osnovu koje se utvrđuje predlog za utvrđivanje javnog interesa, čime se nastavlja pravno nasilje pojedinih organa Opštine u predmetu Velja voda.
Prvo, javni interes u cilju eksproprijacije na nepokretnostima se ne može utvrđivati radi stvaranja javnog parka, jer je u Članu 4a Zakona o eksproprijaciji taksativno navedeno zbog čega se neke nepokretnosti mogu izuzeti iz privatnog vlasništva u postupku eksproprijacije, a stvaranje javnog parka nije jedan od priznatih javnih interesa.
Drugo, pripremne radnje koje prethode predlogu za utvrđivanje javnog interesa, kao što je u ovom slučaju sačinjavanje procjene vrijednosti nepokretnosti, definisane su članovima 15-18 Zakona o eksproprijaciji, a u bitnom predviđaju saslušavanje vlasnika nepokretnosti i dobijanje dozvole za vršenje takvih radnji.
Ono što sa sigurnošću možemo da tvrdimo je da vlasnik nepokretnosti nije saslušan o činjenicama o značaja za dobijanje takve dozvole, što automatski znači da takva dozvola nije, a niti je mogla biti izdata Sekretarijatu ili Odborničkom klubu Demokrata.
Stoga, sve radnje u vezi sa ovom novom aferom oko prave vrijednosti našeg zemljišta su nezakonito sprovedene od spomenutih aktera, i nemaju apsolutno nikakvu pravnu snagu. Ako i dalje postoji neko ko smatra da se ovdje radi o zaštiti javnog interesa, a ne o političkoj manipulaciji javnosti i pokušaju iznuđivanja investitora, smatramo da su i oni, baš kao i mi, žrtva nečije sujete, sitničavosti i nezrelosti“, ističe se u reagovanju.
Što se tiče same procjene, kako navode, nejasno im je na osnovu kojih je parametara, osim parametra nezakonitosti, procjenitelj mogao da utvrdi da građevinske parcele ukupne površine 2.947 kvadrata koja se nalazi u centru Budve, jednog od gradova sa najvećom prosječnom cijenom nekretnina u Crnoj Gori, a i šire, koje su prema važećem planskom dokumentu opredijeljene za građenje hotela visoke kategorije, vrijede 1.650.152,16 eura.
“Iznos nema uporište ni u tržišnom, ni u prinosnom, ni troškovnom pristupu u procjenjivanju vrijednosti zemljišta, a procjenitelj bez konsultacije sa vlasnikom uopšte nije ni mogao da utvrdi koji je od tih pristupa najpogodniji za vršenje procjene. Kad se uzmu u obzir i drugi parametri kao što su zona, kvalitet, lokacija i namjena nepokretnosti, tek tada postaje jasno da je cijena od 600 eura po kvadratu potpuno besmislena. Štaviše, ukoliko bi mi kao vlasnici pokušali da prodamo predmetnu nepokretnost po toj cijeni, vjerujemo da bismo imali problema sa nadležnim organima, jer prodajemo nepokretnosti ispod cijene. S druge strane, ako Sekretarijat stvarno misli da je ovakva cijena korektna, ovim putem želimo javno da im ponudimo da otkupimo i sve preostale parcele unutar urbanističke parcele koje su u vlasništvu opštine, bez obzira na to da li se radi o građevinskom zemljištu ili o zelenim površinama, i to po duplo većoj cijeni po kvadratu od one koja je utvrđena procjenom. Time bismo ostali u zakonskim okvirima jer bismo predmetne nepokretnosti kupovali samo dva puta ispod stvarne vrijednosti, što je dozvoljeno, a ne četiri puta, što nije. Pozivamo Opštinu da ozbiljno razmotri ovu ponudu i pokaže da o javnim interesima vodi računa na zreo i zakonit način, a ne na naprasit i neiskren način, kao što to sada čini. U međuvremenu, branićemo se od svake druge opstrukcije našeg prava na mirno uživanje i raspolaganje na nepokretnostima, ili realizacije protokola o razmjeni, koji je primjer zrelog pristupa rješavanju problema, i to kako pred domaćim, tako i međunarodnim sudovima“, zaključuje se u reagovanju.
Bonus video:
