Montenegro Bonusu prijeti stečaj zbog starih dugova

Novčani problemi Montenegro Bonusa kulminirali 2013. godine kada je KAP u stečaju, koji je bio pod njegovom upravom, krao struju iz evropske interkonekcije. I pored pravosnažne presude u korist državne kompanije, Jugopetrol nije vratio naftne rezervoare

34313 pregleda 4 komentar(a)
Formulisaće zaključke za nadležne organe: Sa odbora za ekonomiju, Foto: BORIS PEJOVIC
Formulisaće zaključke za nadležne organe: Sa odbora za ekonomiju, Foto: BORIS PEJOVIC

Dug prema Elektroprivredi (EPCG) od 11,5 miliona eura, potencijalna naplata 2,2 miliona po osnovu smanjenja stečajne mase KAP-a u stečaju, dug prema Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES) od 1,3 miliona eura i nemogućnost korišćenja naftnih rezervoara koji se nalaze u Baru, Lipcima i Bijelom Polju kojima “gazduje”, uprkos pravosnažnoj sudskoj presudi Jugopetrol, ključni su problemi u poslovanju državne naftne kompanije Montenegro Bonus.

Na ove probleme direktor Monenegro Bonusa Radoš Zečević ukazao je juče na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet koji je organizovao konsultativno saslušanja u vezi rada državne naftne firme.

Odbor bi do kraja ove sedmice trebalo da donese zaključke kojima bi obavezao nadležne državne institucije da se što prije riješe problemi ove kompanije kojoj prijeti stečaj. Saslušanje je incirao poslanik DF-a i predsjednik ovog skupštinskog odbora Dejan Đurović.

Povezani članci

13. Decembar 2022.

Guraju Montenegro Bonus u ambis

Đurović je podsjetio da je Crnoj Gori 2003. godine pripalo da rukovodi skladištima naftnih derivata u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, a te godine se osniva i Montenegro Bonus sa ciljem da upravlja državnom imovinom koja je preuzeta od bivše Savezne direkcije za robne rezerve. Godinu ranije, država privatizuje Jugopetrol koji postaje postaje dio grčke Helenik Petroleum grupe, a već godinu kasnije, prema njegovim riječima, Montenegro Bonus pokreće spor zbog nemogućnosti korišćenja rezervoara za koje je grčki investitor tvrdio da mu pripadaju po privatizacionom ugovoru i upisuje ih u svoje 100% vlasništvo.

Đurović je podsjetio da je Privredni sud 2004. godine izdaje privremenu mjeru kojom se Montenegro Bonusu daje pravo da koristi ova naftna skladišta, te da Jugopetrol ne postupa po izdatim privremenim mjerama i onemogućava državnoj kompaniji iskrcaj i skladištenje naftnih derivata sa broda u skladišta namijenjenih daljoj prodaji, zbog čega Montenegro Bonus plaća brodske prekostrojnice.

Đurović
Đurovićfoto: Boris Pejović

Država Crna Gora je prije nepunih sedam godina pravosnažno izašla kao pobjednik iz decenijskog sudskog spora sa kompanijom Jugopetrol u vezi sa naftnim rezervoarima, ali do danas nije ušla u posjed ove imovine što je ključ za opstanak i dalji razvoj državne naftne kompanije Montenegro Bonus. Uz to, država, odnosno, Vlada nije ni aneksirala ugovor sa Montenegro Bonusom i kroz aneks mu omogućila da upravlja ovim rezervoarima.

Dodatno pitanja koje izvršna vlast sedam godina “gura pod tepih” je dogovor sa Jugopetrolom u vezi sa uspostavljanjem strateških rezervi naftnih derivata i nadoknade za izgubljenu milionsku dobit Montenegro Bonusu koji od 2004. godine ne može da upravlja rezervoarima. Procijenjeno je da je državna kompanija na godišnjem nivou od pokretanja do završetka sudskog spora izgubila najmanje 1,5 miliona po jednoj godini. Montenegro Bonus spor protiv Jugopetrola pokreće 2003. godine, koji potom država Crna Gora preuzima 2005. i koji se okončava 2016. godine.

Branko Radulović
Branko Radulovićfoto: Boris Pejović

Zečević je podsjetio da je Montenegro bonus kratko upravljala KAP-om u stečaju 11 mjeseci po zaključku Vlade i da je tada nastao dug za struju koji je izvršna vlast trebalo da namiri što se do danas nije desilo, da im je u tom periodu KAP ostao dužan 16 miliona eura koji nikada nijesu naplatili, kao i da im sada prijeti naplata dva miliona eura po osnovu smanjenja stečajne mase KAP-a što su uspjeli privremeno da zaustave, jer bi u slučaju te naplate firma pošla u stečaj.

Dio ovih dugova je nastao 2013. godine kada je KAP u stečaju, koji je bio pod tadašnjom upravom Montenegro Bonusa, krao struju iz evropske interkonekcije. CGES je tada platio za ukradenu struju, ali energetske kompanije i Montenegro Bonus od tada nisu poravnali račune.

Zečević je naveo da imaju i dug prema CGES-u od 1,3 miliona eura za koji je dogovoreno da ga plate na rate.

Zečević
Zečevićfoto: Boris Pejović

”Dug iz redovnog poslovanja ne možemo nikako izmiriti. Na sva ova otvorena pitanja ostala od ranijeg rukovostva firme, prethodne vlade nijesu uspjele da nađu odgovore”, poručio je Zečević, dodajući da im i za izlazak iz problema treba da im Vlada usvoji procjenu imovine.

On je posebno problematizovao to što ne mogu da uđu u posjed imovine naftnih skadišta iako imaju pravosnažnu sudsku presudu protiv Jugopetrola. Saopštio je da za obnovu naftnih skadišta treba oko pola miliona eura, kao i da imaju privatne investitore koji su zainteresovani za ulaganja, ali da ništa ne mogu da urade dok vlada ne odredi ko će gazdovati imovinom.

Zečević je kazao da im je problem i što ne mogu da od Uprave prihoda dobiju 1,7 miliona za povraćaj PDV-a na koji imaju pravo po izvještaju poreskog inspektora

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da je 30 marta 2022. po zaključku Vlade isknjiženo iz bilansa Montengro Bonusa 383,8 hiljada obaveze prema KAP-u stečaju i 15,8 miliona obaveza KAP-a prema Montengro Bonusu koje nikad nijesu plaćene, te da su se stekli uslovi za povrat PDV-a i da će u vezi ovga tražiit odgovor od Uprave prihoda.

”Drugi problem je pristup imovini. Vladi je bio na raspolaganju mehanizam državne sile da uđe u posjed nakon presude Vrhovnog suda iz 2016. godine. Ovaj problem se privodi kraju jer je u toku finalizacija Nacrt sporazuma koji treba da se potpiše sa Jugopetrolom”, naveo je Damjanović, dodajući da je mogućnost da Vlada preuzme isplatu duga prema EPCG tako što će odvajati dio od pripadajući dividendi po osnovu dobiti ove energetske kompanije.

Damjanović
Damjanovićfoto: Boris Pejović

Ministar je istakao da ničiji monopol ne bi bio moguć da nije bilo ćutanja državne administracije što je dalo prostor za rad ne samo grčkom Heleniku, nego i drugim privatnim naftnim firmama. Damjanović je istakao da treba definisati odgovornost pojedinaca zbog ovih dešavanja.

Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović nije se pojavio na sjednicu odbora, a v.d pomoćnika za energetiku u ovom resoru Sanja Pavićević je za ovu sedmicu najavila da će ići procjena imovine Montegnro Bonusa na sjednicu Vlade. Ona je kazala da su preduzeli aktivnosti na pozicioniranju Montenegro Bonusa u međunarodnim okvirima pa su odredili da ova kompanija predstavlja državu u zajedničkoj kompaniji za jadransko-jonski gasovod, te da rade na zakonima koji će regulisati djelatnost Montenegro Bonusa kao što je priprema zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima.

Pavićević
Pavićevićfoto: Boris Pejović

Đurović je konstatovao da je do 21. februara kada je zakazano saslušanje bila otežana komunikacija između državne kompanije i resornog ministarstva što je Pavićević negirala.

Ivanišević: Sudska vlast opstruirala postupak

Bivši predsjednik Odbora direktora Montenegro Bonusa Miroslav Ivanišević je kazao da je istorijat sudskog spora sa Jugopetrolom sumoran i da pokazuje katastrofalnu nebrigu države za imovinu velike vrijednost.

On je pojasnio da ta dešavanja treba podijeliti na dva perioda od kojih je prvi od 2004. do 2016. gdje je fingiran sudski spor da bi se zadržala pozicija Jugopetrola i da je taj period karakterisala opstrukcija sudske vlasti. Drugi period je nakon presude Vrhovnog suda 2016. godine i nepostupanja izvršne vlasti od tada do danas.

”Jedinstven primjer da nakon 2016. godine ministarstva ne zanimaju državni resursi, imovina je ruinirana tokom vremena, a izgubljena dobit Montenegro Bonusa za ovo vrijeme je velika. Za period do 2016. procijenjeno je da je izgubljena dobiti od tri miliona (da su se samo davali u zakup rezervoari) do 13 miliona eura (ako bi se 80 odsto koristilo za komercijalne aktivnosti, a 20 odsto za zakup), naveo je Ivanišević.

Ivanišević
Ivaniševićfoto: Boris Pejović

On je saopštio da je Vlada 2017. donijela zaključak da riješi pitanje sa Jugopetrolom, formira se komisija u kojoj nema Montenegro Bonusa i samo se kupovalo vrijeme.

Ivanišević je kazao da treba razmisliti da država ne plaća dug za struju EPCG, nego da ova kompanije uđe u vlasničku strukturu Montenegro Bonusa i da onda uz privatno-javno partnerstvo se valorizuju resursi pošto postoje investitori koji su zainteresovani za naftne rezervoare Montenegro Bonusa.

Ivanišević smatra i da treba uključiti Montenegro Bonus u zakon o strateškim robnim rezervama, te da se u sadašnjem nacrtu predviđa da se “strateške rezerve skladište na primorskim lokacijama koje se uobičajeno koriste za otpremu naftnih derivata”.

”U ovom rješenju je opet nacrtan Jugopetrol, jer on jedini ima rezervoare na primorju”, istakao je Ivanišević.

Odgovarati zbog privatizacije

Zdenka Popović (Demokrate) kazala je da je Jugopetrol posljednja kompanija koju je država trebalo da privatizuje i da je to uradio neko ko je htio da napravi štetu državi ili da ima lični interes.

Ona je kazala da je aktuelni predsjednik države Milo Đukanović tada aminovao privatizaciju iako je znao da je od strateškog značaja da Jugopetrol ostane u rukama države, te da je tada država izgubila kontrolu sa nabavnom cijenom naftnih derivata.

Momo Koprivica i Zdenka Popović
Momo Koprivica i Zdenka Popovićfoto: Boris Pejović

Poslanik PzP-a Branko Radulović je kazao da je sudbina Jugopetrola bila kao i sudbina mnogih državnih firmi gdje je prodat monopol i infrastruktura i da “ni najveća budala i krvnik Crne Gore ne bi uradio što je uradio Milo Đukanović”. Radulović smatra da svi na čelu sa Đukanovićem treba da odgovaraju pred nadležnim organima zbog ove privatizacije.

Bonus video: