Državna kasa je puna i takva situacija će se prema pokazateljima nastaviti i narednih mjeseci, kazao je ministar finansija Aleksandar Damjanović na konferenciji za novinare koju je održao sa svojim saradnicima.
On je naveo da u državnom trezoru danas postoji 137,8 miliona eura bez zlatnih rezervi, a sa njima 204 miliona.
"Prema preliminarnim podacima za sedam mjeseci su ostvareni prihodi budžeta od 1,44 milijarde eura što je za 363,7 miliona ili 33,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine, odnosno za 256,4 miliona ili 21,6 odsto više od plana. U prvih pola godine ostvaren je suficit od 169 miliona eura i to bez povećanja osnovnih poreskih stopa", kazao je Damjanović.
On je kazao da se povećava i isplata novca za kapitalni budžet, i da je on sada na nivou iz prethodnih godina izuzimajući tadašnje rashode za autoput. Naveo je i da postoji višak prihoda i kada bi se izuzeli vanrednih prihodi iz donacija EU i po osnovu ekonomskog državljanstva, tako da ne stoje primjedbe da višak novca postoji samo zbog tih prihoda.
Državni dug ispod 60 odsto BDP-a
Damjanović je kazao da neto državni dug na kraju juna iznosi 3,75 milijardi eura i da on vrijedi 58,19 odsto BDP.
"Državni dug je sada ispod mastrihtskih kriterijuma od 60 odsto BDP-a, tako da više ne spadama u visoko zadužene države. To je zasluga ove Vlade. Neto državni dug na kraju 2021. godine iznosio je 73,2 odsto BDP-a, a na kraju 2022. 67,5 odsto BDP-a. Prema Zakonu o budžetu država se ove godine mogla zadužiti do 600 miliona eura, a da sada je od toga iskorišćeno 100 miliona eura za vraćanje starih dugova. Sve ostale obaveze izmirivane su iz redovnih prihoda. Kako sada stvari stoje sigurno neće biti potrebe za zaduženjima do oktobra i sve obaveze koje do tada dospijevaju moći će da se plate iz redovnih prihoda. Da li će na kraju godine biti potrebno zaduženje zavisi od procjene da li je potrebno da povećamo depozit pred ulazak u narednu godinu, kazao je Damjanović.
On je naveo da su godinu započeli sa svega 46 miliona eura gotovinskog depozita.
"Obezbjeđeno je povećanje zarada u javnom sektoru , zdravstvu prosvjeti, socijalnoj zaštiti, policiji, čime je direktno očuvan životni standard velike grupe zaposlenih i socijalni mir u kontekstu inflacije na globalnoj sceni. Slijedi uvećanje zarada za sudije i tužioce", kazao je Damjanović.
On je naveo da je za mandat ove Vlade prosječna neto zarada povećana sa 783 na 906 eura, a prosječna penzija sa 328 na 406 eura.
Kazao je da su godišnje isplate iz fonda za obeštećenje povećane sa dva na deset miliona, kao i da će naredne godine biti isplaćeno 20, i da će sve obeštećenja time biti isplaćena za dvije do tri godine, a ne za 20-30 godine kao što je ranije bilo predviđeno.
Nafti silosi u Luci vraćeni državi
On je naveo i da su nakon više od decenije riješeni imovinski problemi na Maljeviku čime se konačno omogućava početak ove velike investicije u turistički kompleks, kao i da su konačno naftni silosi u Luci Bar vraćeni državi.
Državni sekretar Miloš Medenica naveo je da je povećano državno vlasništvu u Luci Bar sa 54 na 78 odsto, da su u kratkom vremenu uspješno rješena imovinska pitanja na trasi žičare Kotor - Lovćen, da je 4. jula potpisan memorandum sa Jugopetrol o povratku državni naftnih skladišta za koje se priprema ekološka rekonstrucije nakon čega će biti donijeta odluka o načinu njivove valorizacije. Medenica je naveo i da su imovinski sporovi za Maljevik riješeni nakon 16 godina čekanja.
On je kazao da se nastavlja procedura i za preuzimanje naftnih skladišta u Lipcima i kod Bijelog Polja.
Državni sekretar Agron Ibrahimi govorio je o poboljšanju makroekonomskih pokazatelja, smanjenju deficita, kao i da se po prvi pute desilo da prosječna zarada pokriva troškove iz potrošačke korpe.
Državni sekretar Ilija Vukčević kazao je da ministarstvo pripremilo više novih zakonskih rješenja ali da mnogi zbog blokade parlamenta nisu usvojeni ili ako jesu usvojeni nisu potpisani.
"I pored toga ostvareni su odlični rezultati. Naveo bih primjer jula u kojem nije bilo vanrednih prihoda na koje se pozivaju kritičari već je iz redovnih prihoda u budžet naplaćeno 207 miliona eura, što je za 25 odsto više nego lani a za 25,4 miliona ili ya 14 odsto više od plana. Predložio bi da sešto prije uspostavi saradnja između parlamenta i ministarstva kako bi se predloženi zakoni što prije usvojili", naveo je Vukčević.
Država više ne može pomagati Institutu Igalo
Odgovarajući na pitanja novinara Damjanović je kazao da ide u Beograd da pokuša da pronađe dogovor za dug Instituta Igalo od oko devet miliona eura koji ima prema Agenciji za depozite u Srbiji. Na ptanja da li država može obezbjediti 800 hiljada eura potrebnih za plate, ministar je kazao da ne može jer bi bio kršen zakon o ograničavanju državne pomoći.
"Vlada je bila obezbjedila avansnu uplatu za buduće obaveze prema osiguranicima Fonda zdravstva, ali kada je uplaćen taj novac je otišao na sudske tužbe zaposlenih Instituta i visoke sudske troškove. sada ti isti zaposleni koji su blokirali račun ponovo traže novac za zarade. Institut je od svog rada i prihoda takom ljetnje sezone trebao da obezbjedi novac za zarade. Mi pokušavama na nađemo trajno rješenje i spasimo kompaniju stečaja", kazao je Damjanović.
Regulatorne agencije ne daju profit u budžet
Damjanović je kazao da se pronalaze rješenja da državne kompanije uplate dio profita iz proteklih godina u državni budžet. Na pitanje da le bi trebale i regulatorne agencije da dio svojih dobiti uplate u budžet, Damjanović je kazao da se te agencije pozivaju na nezavisnost u radu i da im Vlada ne može narediti da višak dobiti prebace u budžet, ali da je parlemente prija nekoliko godina kada je on bio poslanik to jednom uspio.
"Samo Agencija za elektronske komunikacije ima više milionsku dobit koji drži na računu. Mislim da bi sve one trebale da daju svoj doprinos i uplate nova u budžet", kazao je Damjanović.
Vukčević je dodao da je jedna od tih agencija koja ne da višak dobiti, tražila od Ministarstva saglasnost da se za nju ne primjenljuje Zakon o zaradama državnih službenika kako bi samostalno mogli da donose odluke o povećanju svojih zarada.
Ukidanje kocke država bi izgubila više desetina miliona
Zamoljen za komentar na jedan od uslovljavanja Albanskog foruma za učešće u novoj Vladi - da se ukinu igre na sreću, Damjanović je kazao da bi takvu odluku ukidanjem zakona morala da donese Skupština, a da bi ministarstvo moralo da poštuje ono što odluči Skupština.
"Da sam poslanik mogao bi da imam mišljenje o tom pitanju", kazao je Damjanović.
Na pitanje kolika bi to bila šteta po državne finansije, ministar je kazao su samo od koncesija sadašnji prihodi države oko 15 miliona eura, ali da bi, prema mišljenjima kada bi se ta oblast uredila novim zakonom, oni mogli iznositi i 30 miliona, kao je i da su tu prihodi od poreza i doprinosa na zaposlene koji bi ukidanjem ostali bez posla, kao i da bi se uzgubili i prihodi od PDV-a, poreza na dobiti i drugih koje plaćaju priređivači.
"Sve to bi trebalo da analizira predlagač i da nadoknadi te prihode. S druge strane to bi uticalo na smanjenje zavisnosti od kocke i socijalne probleme kod zavisnika", kazao je Damjanović.
Bonus video:
