Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) predstavili su zainteresovanim nevladinim organizacijama Poziv za dostavljanje predloga projekata u okviru Programa dodjele malih grantova u cilju doprinosa uspostavljanju vladavine prava i unaprjeđenju stanja ljudskih prava u Crnoj Gori.
Program dodjele malih grantova organizacijama civilnog društva (OCD) objavljen je u okviru projekta “Inkluzivni dijalog za napredak društva”, IPA/2022/440-356, koji CEDEM sprovodi u partnerstvu sa CDT-om, a koji je finansirala Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, a kofinansiralo Ministarstvo javne uprave.
Ukupan budžet ovog Programa je 20 hiljada eura, a četiri projektna prijedloga sa najvećim brojem ostvarenih bodova biće podržana malim grantovima u iznosu od po pet hiljada eura.
Nina Đuranović iz CDT-a kazala je da je cilj projekta podsticanje demokratskih reformi i dobrog upravljanja u Crnoj Gori, kroz jačanje uloge organizacija civilnog društva u procesima donošenja odluka i praćenju procesa evropskih integracija.
„Projekat istovremeno teži jačanju zakonodavne i nadzorne funkcije Skupštine, promovisanju višesektorskog političkog dijaloga i uključivanju ranjivih grupa i opšte javnosti u proces EU integracija“, rekla je Đuranović na info sesiji u Podgorici.
Kako je navela, cilj je da ojačaju kapacitete OCD da budu profesionalni, odgovorni, nezavisni i vidljivi akteri u participativnim demokratskim procesima u zemlji, posebno u pogledu uspostavljanja vladavine prava i poboljšanja stanja ljudskih prava.
Đuranović je kazala da kroz projekat žele da doprinesu napretku EU integracija Crne Gore, kroz jačanje uloge lokalnih OCD u pogledu promocije i zaštite ljudskih prava (marginalizovanih zajednica), promocije inkluzivnih procesa odlučivanja, te podsticanja građanskog aktivizma i volonterizma.
Programska menadžerka CEDEM-a Andrea Mićanović predstavila je prioritetne oblastu u okviru kojih zainteresovani mogu podnijeti projekte predloge.
Ona je navela da su prioritetne oblasti promocija inkluzivnih demokratskih procesa odlučivanja i evropeizacije crnogorskog društva, promocija i zaštita ljudskih prava, posebno marginalizovanih zajednica, kao i unaprjeđenje rodne ravnopravnosti.
“Prihvatljivi su i projektni predlozi koji doprinose pružanju podrške ranjivim grupama i osnaživanju njihovih servisa i ukoliko njima dajete podršku razvoju građanskog aktivizma i volonterizma na lokalnom nivou”, pojasnila je Mićanović.
Govoreći o kriterijumima za prijavu, Mićanović je kazala da sredstva u okviru ovog programa mogu da dobiju OCD koje imaju status pravnog lica osnovanog i registrovanog u Crnoj Gori, koje aktivno djeluju najmanje godinu prije dana objavljivanja poziva za dostavljanje prijedloga projekata, odnosno 15. februara.
Kako je navela, organizacija treba da djeluje na području Crne Gore, pri čemu će prednost prilikom raspodjele sredstava imati lokalne OCD.
„Organizacija treba da djeluje prvenstveno u prioritetnoj oblasti za koju se prijavljuje u okviru Programa, što dokazuje dostavljanjem osnivačkog akta i statuta i potrebno je da ima profesionalne sposobnosti i kvalifikacije neophodne za uspješan završetak predloženog projekta“, dodala je Mićanović.
Ona je pojasnila da se u okviru ovog Programa OCD mogu prijaviti samostalno, ili sa jednim ili više partnera, istakavši da neće davati prednost partnerstvima.
Organizacijama civilnog društva je, kako je navela Mićanović, dozvoljeno da u okviru projekta organizuju obuke, radionice i seminare, sprovode istraživanja i analize, kreiraju kampanje i inicijative, organizuju događaje, konferencije, sastanake, treninge za timski rad i slično.
Prema njenim riječima, OCD mogu da pružaju podršku lokalnim organizacijama za aktivno učešće u radnim grupama, komisijama i savjetima i sprovode promotivne aktivnosti i javne kampanje.
Mićanović je kazala da kroz ovaj Poziv neće biti finansirane aktivnosti kojima se stiče profit, koje podrazumijevaju donacije u dobrotvorne svrhe, koje se većinom ili isključivo tiču pojedinačnih sponzorstava, aktivnosti vezane za djelovanje političkih stranaka.
“Nedozoljene su aktivnosti koje podržavaju djelovanje duvanske industrije, podržavaju proizvodnju alkoholnih destilovanih pića i oružje i municiju, koje su preduzete prije potpisivanja ugovora, kao i aktivnosti već finansirane iz drugih izvora finansiranja“, pojasnila je Mićanović.
Predviđeno je da projekat traje šest mjeseci i da sve aktivnosti moraju biti sprovedene na teritoriji Crne Gore do kraja ove godine.
Kada je riječ o proceduri prijavljivanja, Mićanović je kazala da je potrebno dostaviti prijavni formular u kome organizacije predstavljaju projektnu ideju, predlog budžeta i prateću dokumentaciju.
Finansijska menadžerka CEDEM-a, Sanja Marljukić istakla je da budžet mora biti opravdan, odnosno da predložena finansijska sredstva moraju biti neophodna da bi se realizovale aktivnosti projekta.
“Budžet mora biti realan, to jeste iskazane cijene proizvoda/usluga moraju biti u iznosima do kojih se došlo nakon detaljnog istraživanja tržišta i moraju biti zastupljeni prihvatljivi troškovi”, pojasnila je Marljukić.
Ona je objasnila da su prihvatjivi troškovi oni koji su usklađeni sa specifičnim zahtjevima projekta i doprinose ostvarivanju njegovih ciljeva, koji su realni i odražavaju tržišne cijene i standard, koji se mogu jasno identifikovati, dokumentovati, računovodstveno evidentirati, omogućavajući laku provjeru i reviziju.
“Tu spadaju i troškovi koji su u skladu sa pravilima i propisima koji se odnose na finansijsko poslovanje i upravljanje projektima, koji su u skladu sa važećim računovodstvenim standardima zemlje, te prema uobičajenoj računovodstvenoj praksi za troškove, koji su razumni, opravdani i u skladu sa principom pravilnog finansijskog menadžmenta, posebno po pitanju ekonomičnosti i efikasnosti”, navela je Marljukić.
Kako je dodala, u budžetu se moraju navesti troškovi koji obuhvataju plate i operativne troškove adminsitartivnog i tehničkog osoblja koje će biti angažovnai na projektu, pod uslovom da podnosioci predloga projekta jasno objasne koliki iznos finansijske podrške će im omogućiti da postignu ciljeve projekta.
“Trošak plata i operativnih troškova mora biti do 30 odsto ukupne vrijednosti budžeta”, naglasila je Marljukić.
Kada je riječ o neprihvatljivim troškovima, Marljukić je kazala da se tu misli na otplate dugova i kredita, pokriće gubitaka i potencijalne buduće obaveze, kreditiranja trećih osoba, kao i troškove koji su prijavljeni kroz projekat/program koji je već finansijski podržan od EU ili nekog drugog donatora.
“Ovim projektom nije moguća kupovina nepokretnosti, motornih vožila, opreme. Nije moguće ni pokriti gubitke nastale usljed kursne razlike, bankarske provizije i naknade”, dodala je Marljukić.
Prema riječima Marljukić, iznos poreza na dodatu vrijednost (PDV) nije moguće pokriti ovim troškovima.
“Svi računi koji budemo dobili za realizaciju određenih aktivnsoti, a čiji iznos je veći od 50 eura, moraju ići na oslobađanje do PDV-a”, precizirala je Marljukić.
Ona je kazala da se budžet sastoji iz pet kategorija: ljudski resursi, putni troškovi, oprema i prateći materijal, lokalna kancelarija i ostali troškovi/usluge, i naglasila da je pri izradi budžeta veoma važno navesti tačan opis troška, jedinicu mjere za svaki trošak, brojeve jedinica sa tačnim iznosom i na kraju ukupan trošak.
Marljukić je pojasnila da naknade državnim službenicima i namještenicima za eventualne ekspertske usluge nije moguće prikazivati u okviru kategorije “ljudski resursi”, već na ime ostalih troškova i usluga.
Sva tražena dokumentacija, kako je saopšteno da današnjoj info sesiji, šalje se u štampanoj verziji poštom, kao i elektronski, najkasnije do 15. marta 2024. godine.
Bonus video:
