Kompanije, njih 251, smatraju da je poslovni ambijent u Crnoj Gori malo bolji nego prošle godine a posebno u sektoru javnih nabavki, dok im biznis barijere i dalje predstavljaju siva ekonomija, manjak radne snage, visoki fiskalni nameti i zakoni...
To je pokazalo istraživanje Privredne komore (PKCG) o poslovnom ambijentu, sprovedeno u martu i aprilu ove godine. Rezultati su predstavljeni na konferenciji za medije PKCG.
Kompanije su poslovni ambijent ocijenile sa 2,47, što je malo više od prošlogodišnjih 2,37. Vjeruju da će ocjena do kraja godine biti 3,03, dok očekuju da će u narednoj godini biti na nivou 3,35.
Predsjednica PKCG Nina Drakić je istakla da su privrednici prepoznali napore u javnim nabavkama i digitalizaciji i tako ih ocijenili, dok se i dalje bielježe slabosti u poreskom sistemu, pravosuđu i pristupu kapitalu. Naglasila je da je ovo istraživanje signal kreatorima politika da donesu dugoročnije mjere za unapređenje poslovne klime.
"Rezultati ukazuju na potrebu za unapređenjem institucionalne efikasnosti, reformom obrazovnog sistema, poboljšanjem pristupa finansijskim izvorima i fiskalnim rasterećenjem, kao ključnim koracima", naglasila je Drakić i dodala da većina kompanija očekuj rast prometa do kraja ove godine.
Privreda očekuje dalju inflaciju
Drakić je dodala i da je inflacija i dalje ozbiljan faktor neizvjesnosti, te da 62 odsto kompanija i dalje očekuje dalji rast iako su inflatorni pritisci globalno počeli da popuštaju. Upitana zašto kompanije očekuju rast inflacije, Drakić je navela da je riječ o očekivanjima ali da globalna dešavanja i uvođenje carina utiču na nestabilnost.
"Uvođenje carina od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) brojnim zemljama a i sama činjenica da smo uvozno zavisna ekonomija koja je zavisna od uvoznih roba i uvezene inflacije - mislim da je to jedna od posljedica što su očekivanja privrednika takva. Upravo zbog globalnih dešavanja, i nekom vrstom trgovinskog rata koji sada postoji između Kine i SAD-a... Pratićemo dešavanja na tržištu i težiti da obezbijedimo stabilnost privrede i ekonomije", kazala je Drakić.
Drakić je naglasila da se ovo istraživanje nije bavilo sedmočasovnim radnim vremenom, ali da kompanije misle da bi im to predstavljalo dodatne troškove i izazove. Pojasnila je da tvrde da bi to od njih zahtijevalo izmjene načina rada, zapošljavanje dodatne radne snage i nove troškove, što nije povoljno zbog ukupnih ekonomskih dešavanja.
"Mislimo da nije dobar momenat za crnogorsku privredu uvođenja sedmočasovnog radnog vremena ali to ovo nije istraživanje nije obuhvatilo", istakla je ona.
Na pitanje zašto privrednici očekuju veći napredak poslovnog ambijenta do kraja godine, direktor sektora za istraživanje i analize PKCG Miljan Šestović je pojasnio da su oni pregaoci koji stvaraju novu vrijednost i imaju pozitivnu energiju pa su očekivanja uvijek veća - u odnosu na ono kako kasnije vide poslovni ambijent.
Dodao je i da 80 odsto privrednika između ostalog smatra da je PDV visok, dok polovina navodi da vjeruju da se bolovanja zloupotrebljavaju.
"Kvalitet internet infrastrukture zadržava poziciju najpovoljnije ocijenjenog segmenta unutar posmatrane oblasti, dok kvalitet željezničke infrastrukture ostaje na dnu ljestvice sa najnižom ocjenom", kazao je on i dodao da je najveći napredak u posljednje tri godine zabilježen u oblasti javnih nabavki.
Potpredsjednik PKCG Nikola Vujović je kazao da istraživanje pokazuje da se biznis barijere iz godine u godinu ponavljaju, ali i da je manjak radne snage posebno izražen u turizmu, građevini i poljoprivredi. Istakao je da je potreban sistemski pristup odnosno da se regulativa napravi podsticajnom, ali i da bi se digitalnim servisima najlakše uticalo na sivu ekonomiju.
"Dijalog sa privrednicima pri kreiranju zakona je potreban za adekvatan okvir poslovanja i razvoj biznisa. Siva ekonomija i nelojalna konkurencija je i dalje prepoznata kao najveća biznis barijera, slijedi nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama, treće mjesto zauzimaju visoki fiskalni i parafiskalni nameti", kazao je Vujović.
Javne nabavke prednjače
Podaci istraživanja pokazuju da je pretpandemijska ocjena poslovnog ambijenta bila 3,05, dok je sada niža ali opet viša nego prošle godine, pa se zaključuje da se ekonomija postepeno oporavlja. U odnosu na prošlu godinu, ocjena je gora u sektoru poreskog sistema i infrastrukture, dok su znatno bolje ocjenjene javne nabavke a granično tržište rada, vladavina prava...
"Najveći napredak u posljednje tri godine zabilježen je u oblasti javnih nabavki, što svjedoči o mogućim poboljšanjima u transparentnosti i efikasnosti procedura, kao i boljoj komunikaciji sa privredom. Javne nabavke su ocijenjene sa 3,26 u odnosu na 2,77 iz 2024. godine. Percepcija poreskog sistema u posljednje tri godine zadržava se na relativno niskom nivou, uz blage oscilacije bez značajnije poboljšanja. Trend sugeriše da poslodavci i dalje smatraju sistem opterećujućim, prvenstveno zbog visine fiskalnih i parafiskalnih nameta", piše u istraživanju.
Najviše ocjene u sektoru poreza dobile su stope doprinosa na lični dohodak i lokalne administrativne takse, dok su privrednici nezadovoljni stopom PDV-a i visinom naknada za izvršitelje.
U odnosu na prošlu godinu kompanije su lošije ocijenile kvalitet infrastrukture za avio saobraća, aviodostupnost Crne Gore, cijene lučkih usluga i prevoza robe željeznicom dok pozitivnije vide cijene putarine za auto-put Smokovac-Mateševo i tunel Sozina.
"Mala preduzeća izdvajaju se izrazito pozitivnim stavom prema javnoj administraciji, dok mikro, srednje i velike firme, izražavaju znatno niži nivo zadovoljstva. Percepcija je najpovoljnija u sjevernom i centralnom dijelu zemlje, dok jug bilježi najnižu ocjenu, ipak, ocjene sve tri regije ostaju ispod praga zadovoljavajuće vrijednosti", navodi se u dokumentu.
Izvori finansija su najslabiji u domaćem poslovnom ambijentu iako njihova ocjena raste protekle tri godine, pri čemu je najvišu ocjenu dobila brzina odobravanja kredita a najlošiju investicioni krediti.
Bonus video:
