Privredni sud je u ponovnom postupku odbio tužbu firme “Plava Hydro Power”, koja je imala koncesiju za gradnju male hidroelektrane na Đuričkoj rijeci u Plavu, da joj država vrati bankarsku garanciju od 250 hiljada eura sa kamatama kao i da joj NLB banka nadoknadi štetu zbog naplaćene garancije od 44,7 hiljada eura.
Sud je presudio i da ova firma u vlasništvu biznismena sa Kosova Florina Krasnićija, čija je advokatica u ovom postupku bila Ana Đukanović, nadoknadi državi troškove sudskog postupka od 4.725 eura a drugotuženoj NLB banci od 2.400 eura. Državu je zastupala Kancelarija zaštitnice imovinsko pravnih interesa Bojane Ćirović.
Sud smatra da naplata garancije pokrenuta u zakonskom roku prije njenog isteka i na pravilan način, da koncesionar “Plava Hydro Power” nije ispunio obavezu iz ugovora o produženju koncesije 15 dana prije isteka, a da su država i NLB banka u svemu postupili u skladu sa zakonom.
Apelacioni ranije poništio presudu u korist Krasnićija
Privredni sud je ovu presudu donio 9. maja, a Krasnićijeva firma ima pravo žalbe Apelacionom sudu u roku od osam dana od prijema presude.
Privredni sud je u vezi ovog spora prvu presudu donio u julu 2023. godine kada je prhvatio zahtjev tužioca “Plava Hydro Power” da mu država vrati naplaćenu bankarsku garanciju od 250 hiljada eura sa kamatama od 2022. godine, dok je tada odbila dio tužbe koji se odnosi na naplatu navodne štete od NLB banke.
Na ovu presudu tada su se žalili i Krasnićijeva firma i zastupnik države. Apelacioni sud je poništio ovu presudu Privrednog suda i vratio je na ponovni postupak nalazeći da je prvostepena presuda zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka jer nema dovoljne i jasne razloge o odlučnim činjenicama. Apelacioni sud je tražio da se u novom postupku razjasni i dokaže da li je država zahtjev za naplatu garancije podnijela u zakonskom roku prije njenog isteka i da li je uz zakonski dogovor države, NLB banke i koncesionara o produženju njena naplata do 1. juna 2022. godine.
U novom sudskom postupku je tužilac ostao pri stavu da je bankarska garancija naplaćena mimo zakona, dok je iz kancelarije Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore navedeno da je garancija naplaćena u zakonskom roku zbog neispunjenja obaveza koncesionara.
Naplata pokrenuta pet dana prije isteka
U novoj presudi Privrednog suda utvrđeno je da je bankarska garancija za ovu koncesija isticala 14. marta 2020. godine, da je koncesionar prema ugovoru bio obavezan da novu garanciju dostavi najmanje 15 dana prije isteka prethodno ali da to nije uradio, kao i da je država nakon neispunjenja te obaveze 9. marta uputila poziv za naplatu bankarske garancije. Odnosno da je naplata pokrenuta dok je garancija bila važeća nakon što je koncesionar prekršio ugovorenu obavezu o dostavljanju nove.
U obrazloženju presude se sada navode i svi dopisi imeđu države, NLB banke kod koje je bila položena garancije i koncesionara o zahtjevima odlaganja naplate bankarske garancije.
“Kako je prvotužena (država) primarno aktivirala predmetnu bankarsku garanciju u roku važenja iste (dakle prije 14.03.2020. godine) i to dana 09.03.2020. godine podnošenjem zahtjeva za naplatu bankarske garancije, jer tužilac nije produžio postojeću ili dostavio novu bankarsku garanciju, shodno preuzetoj obavezi iz člana 11 osnovnog ugovora, ali da se suspenduje naplata iste do 17.04.2020. godine jer su započeti pregovori o raskidu ugovora o koncesiji sa naznakom da se zahtjev za naplatu povuče ukoliko se do 17.04.2020. godine obezbijedi nova bankarska garancija to je ovaj sud stava da je prvotužena postupila u svemu u skladu sa prethodno citiranim odredbama. Jednoobraznih pravila, pri čemu činjenična utvrđenja, odnosno konkretna pisana komunikacija između tužioca i predstavnika Ministarstva ekonomije, odnosno kasnije Ministarstva kapitalnih investicija upućuje na zaključak da je evidentno postojao usklađen poziv između nalogodavca i korisnika garancije, kao i odobrenje garanta za produženjem roka važnosti garancije”, navedeno je u obrazloženju nove presude.
Zatim su navedeni datumi deset zahtjeva za odlaganje naplate bankarske garancije koje je država prihvatala i da je posljednji istekao 1. juna 2022. godine nakon čega je 10. juna naplaćena garancija.
Koncesija izdata 2014, poništena 2021.
Konzorcijumu “Plava Hydro Power” Florina Krasnićija odobrena je koncesija za gradnju male hidroelektrane na Đuričkoj rjeci u aprilu 2014. godine. Njegov projekat je bivša Vlada 2016. godine proglasila javnim interesom, kako bi po sili zakona lakše eksproprijisao zemljište, koje privatni vlasnici nijesu željeli da mu prodaju za gradnju mHE. Više puta je tražio prolongiranje raznih rokova iz ugovora. Preko advokata je 4. decembra 2020. godine, na dan izbora nove Vlade, obavijestio dotadašnje Ministarstvo ekonomije da sam pokreće proceduru raskidu ugovora o koncesiji na štetu Vlade.
U dokumentima Ministarstva se navodi da ovaj koncesionar nije dostavio bankarsku garanciju u visini, roku i sa sadržajem predviđenim ugovorom o koncesiji, što je razlog za raskid ugovora. Navedeno je i da je rok za završetak izgradnje istekao u oktobru 2020. godine. Sa ovim koncesionarom i bivša Vlada je željela da raskine ugovor što se navodi u zaključku iz oktobra 2019, ali ga nije sprovodila. Ugovor je raskinula nova vlade tek 2021. godine. Krasnićijeva firma se u toku spora pozivala i na to da zbog protesta građana, koji su se bunili protiv izgradnje, nije mogla da završi.
Bonus video:
