Ne možemo pričati o trendu pada broja noćenja u Crnoj Gori u posljednje dvije godine jer, prije svega, državljani Rusije koji su izbjegli u našu zemlju od početka rata u Ukrajinu stvaraju disbalans turističke statistike. Kada se oni izuzmu iz zvanične turističke statistike, slika je skroz drugačija, tvrdi Petar Golubović iz Centra za istraživanje i razvoj turizma.
On je u svojoj analizi turističkih statističkih podataka kazao da se struktura gostiju koji posjećuju našu zemlju jeste izmijenila i da se vanevropsko emitivno tržište veoma dobro animiralo da posjeti našu zemlju.
"Svjedoci smo prilično negativnog narativa koji se plasira crnogorskoj javnosti sa različitih adresa, a odnosi se na osnovnu privrednu granu naše zemlje. Javnost mora biti svjesna da je turizam, kao privredna grana, vrlo osjetljiv na sve društvene, ekonomske, socijalne i prirodne nestabilnosti i nepogode. Dokaz tome je i nemili dogadjaj na Cetinju sa samog početka godine koji je 'ugasio' Crnu Goru u svakom smislu, pa i turističkom. Takođe, turizam je osjetljiv i na sav negativan, uglavnom plaćen, PR koji se po pravilu generiše u regionalnim tabloidima i zato smatram da makar mi, u 'našoj kući', moramo biti odgovorni i objektivno informisati javnost o parametrima i statistici koja se odnosi na industriju turizma i putovanja.
Prije svega smatram da javnosti treba predočiti jednu širu sliku koja pokazuje trendove u industriji. Prema zvaničnim podacima ETC (European Travel Commision) međunarodna putovanja i broj dolazaka u Evropi u prvom kvartalu 2025. godine su porasli za 4.9% u odnosu na isti period 2024. godine. Broj noćenja s druge strane, ostvario je rast od 2.2%", navodi Golubović u analizi.
Kada je naša zemlja u pitanju, dodaje on, u prvom kvartalu 2025. ostvaren je rast broja dolazaka inostranih turista za 3.54% u odnosu na prvi kvartal 2024., dok je broj ostvarenih noćenja inostranih turista manji za 10,1%. To nam, kaže Golubović, govori da kao država pratimo trend povećanja međunarodnih turističkih kretanja, ali nameće takođe i logićno pitanje odakle ovakav disbalans i nelogičnost, da imamo povećan broj dolazaka, a značajan pad broja ostvarenih noćenja.
"Neophodno je vrlo detaljno i oprezno analizirati stastističke podatke koji se odnose na turizam jer je dokazano da su 2023. godine u zvaničnu turističku statistiku ušli i svi oni državljani Rusije i Ukrajine koji su u našu zemlju zapravo izbjegli/migrirali usljed ratnih dešavanja. Zbog toga ja često ovu godinu ironično nazivam i godinom „izbjegličkog turizma“ u našoj zemlji. Isti ti ljudi su tokom 2024. vrlo intenzivno napuštali našu zemlju i selili se iz nje zahvaljući čemu je zvanična statistika pokazivala pad od 800.000 ostvarenih noćenja. A samo ruski državljani su u 2024. ostvarili 48.662 dolazaka manje i skoro milion noćenja manje u odnosu na 2023. godinu.
S tim u vezi, treba istaći da su državljani Rusije upravo ti koji kreiraju disbalans turističke statistike i u 2025. godini i da su oni u prvom kvartalu 2025. ostvarili čak 115.681 noćenje manje u odnosu na uporedni period 2024. Taj pad je dominantno prisutan u individualnom tj. privatnom smještaju i iznosi čak 114.335 noćenja manje. Imajući u vidu ove činjenice, ne možemo govoriti o trendu pada industrije turizma u našoj zemlji zadnje dvije godine. Ne možemo pričati o trendu pada jer izuzimanjem iz zvanične turističke statistike državljana Rusije, imamo skroz drugačiju sliku", ukazuje Golubović.
Ističe da u prilog ovoj tezi apsolutno govore i drugi zvanični podaci koji se odnose na povećan broj putnika na našim graničnim prelazima, značajno veći broj posjetilaca u Nacionalnimm parkovima Crne Gore u prva četiri mjeseca 2025. u odnosu na 2024., kao i veći broj putnika koje su opslužili naši aerodromi (+1.58% više putnika u prva četiri mjeseca 2025. vs 2024.).
"Ono što jeste činjenica je da se struktura gostiju koji posjećuju našu zemlju izmijenila i da se vanevropsko emitivno tržište veoma dobro animiralo da posjeti našu zemlju. Rast s ovog tržišta je u prvom kvartalu 2025. čak 60.6% u odnosu na uporedni period 2024. godine. Najznačajnije rast s ovog tržišta bilježe turisti iz Kine (+95%) i Izraela (+915%) i treba reći da se oni značajno kraće zadržavaju u destinaciji, posebno turisti iz Kine. U 2025. u prosjeku su boravili svega 1.5 dana u našoj zemlji", objašnjava analitičar.
Kaže da je posebno potrebno obratiti pažnju na pad broja dolazaka sa nama veoma značajnih tržišta zapadne Evrope i Skandinavije.
Kada je riječ o prihodima ostvarenim od turizma, iskrivljena turistička statistika direktno utiče i na sliku prihoda od turizma, smatra Golubović.
"Ukoliko analiziramo podatke Centralne banke Crne Gore uočićemo da je rast prihoda od turizma u prvom kvartalu 2023. godine drastično uvećan u odnosu na uporedni period svih prethodnih godina. U odnosu na rekordnu 2019. godinu veći je za čak 150%! Ovaj naprasni rast turističkog prihoda u Q1 2023. godine očigledno je u direktnoj korelaciji sa dolaskom ruskih i ukrajinskih imigranata koji su u našoj zemlji našli privremeno boravište bježeći od rata. Isti ovi ljudi ušli su u našu turističku statistiku o čemu sam ranije detaljno govorio. Njihovim odlaskom tokom 2024. i tokom 2025. godine bilježi se i pad broja dolazaka i noćenja u zvaničnoj turističkoj statistici, a samim tim i pad prihoda od turizma u 2024. što se dalje „preliva“ na 2025. godinu. Zanimljiva je činjenica da ukoliko uporedimo prihode turizma u Q1 2025. vs Q1 2019. vidjećemo da je ostvaren rast prihoda u iznosu od 86%", kaže on.
Napominje i da je od 2010. do 2019. godine rast prihoda od turizma u našoj zemlji u prosjeku bio 9.9% na godišnjem nivou tj. skoro pa se duplirao za period od 10 godina.
"Kada govorimo o predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni, uzimajući u obzir trendove, najave povećanog prometa putnika na aerodromu u Tivtu za čak 25%, ali i dobre najave kada je booking kolektivnog smještaja u pitanju, očekujem jednu pozitivnu realizaciju turističke sezone. Ono što nam kao destinaciji svakako ne ide u prilog jesu izazovi koji se odnose na saobraćajnu infrastrukturu i radove na različitim putnim pravcima. To će zasigurno doprinjeti negativnoj situaciji i značajno povećanim saobraćajnim gužvama što će negativno uticati na zadovoljstvo turista, ali i svih nas koji živimo u Crnoj Gori. Takođe, vjerujem da će se i ove ljetnje sezone sektor individualnog smještaja naći pred izazovom da popuni sve veće smještajne kapacitete i da je ovom segmentu naše ponude neophodna mnogo ozbiljnija organizacija kada su marketinške aktivnosti u pitanju. To jeste jedna u nizu stvari koje u budućnosti moraju dobiti mnogo ozbiljniji pristup od strane svih nadležnih i resornih institucija", zaključuje Golubović.
Bonus video:
