Poslanici su završili raspravu o Predlogu zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti pa će se o njemu parlamentu naknadno izjasniti. Vlada kroz ovaj zakon planira da uredi oblast prometa nekretninama, smanji sivu ekonomiju i riješi probleme koje imaju agenti, kompanije i građani.
Zakon se donosi jer država gubi značajan dio novca od neprijavljenih provizija dok posrednici u prometu stanovima rade po različitim standardima, što stvara probleme građanima i kupcima. Najvažnije stavke ovog zakona su uvođenje registra u kojem će biti upisani svi agenti, a paralelno će oni koji rade ove poslove biti u obavezi i da imaju položen stručni ispit.
Ministar ekonomskog razvoja i potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj je naglasio da je incijativu za ovaj zakon podnijelo je Udruženje posrednika koji posluju pri Privrednoj komori, te da je potreban zbog neadekvatne regulative, brzog razvoj tržišta nekretnina, smanjenja sive ekonomije...
Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju iz Ministarstva ekonomskog razvoja Jasna Vujović je naglasila da je javna rasprava za ovaj zakon trajala gotovo do kraja 2023. godine, pa je zbog velikog broja zakona važnih za pregovaračka poglavlja - ovaj tek sada došao na red.
Vujović je navela da se zakon tiče isključivo posredovanja u prometu nekretninama te da se ne zalazi u pravo svojine, pa građani slobodno mogu upravljaju svojim stanovima. Istakla je da će posrednici morati istaći sve uslove poslovanja i proviziju u ugovorima.
"Smatramo da je na adekvatan način i radi zaštite potrošača, uređen iznos provizije koji će biti dostupan onima koji koriste usluge posrednika. Radi jačanja konkurencije, ostavljeno je agencijama da odrede iznos. Zakonom nije ograničen rok ugovora o posredovanju, već imamo normu da se primjenjuje rok od šest mjeseci", kazala je Vujović.
Zašto se čekalo dvije godine?
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović je pitala zašto se Zakon razmatra dvije godine nakon javne rasprave, posebno s obzirom da prodaja nepokretnosti čini veliki udio u stranim investicijama.
Više puta je pitala da li građani mogu sami da prodaju nekretnine.
"Da li je to još jedan namet na građane da bi popunili budžet, jer nema ni zimske ni ljetnje sezone? U 2019. godini udio stranih investicija u kupovini nekretnina iznosio je 23 odsto, 2021. godine 30 odsto a na početku tri mjeseca ove godine 54 odsto. Da li ovo ima veze sa poskupljenjima na tržištu nekretnina? Zašto se preklapaju ingerencije posrednika i notara?", kazala je Despotović i pitala kolika je provizija za posrednike.
Poslanik Demokrata Duško Stijepović je naglasio da je ova oblast godinama poslovana mimo zakonskog okvira pa se sada stvaraju uslovi da se radi odgovorno, transparentno i prati promet prihoda koji izmiču. Naglasio je da se pri identifikaciji agenata za posredovanje ostavlja prostor za zloupoterebe, iako im dokumenta izdaje Ministarstvo, te da bi trebalo propisati da svi agenti moraju imati agencijsku legitimaciju, koja bi se mogla provjeriti u internet bazi.
"Ogroman broj transakcija obavlja se bez kontrole, agenata i traga u poreskom sistemu. Ako ne stanemo na put zloupotrebama, ovaj zakon može ostati mrtvo slovo na papiru za one koji ga najviše krše. Zato je neophodno da uz zakon ide i striktna primjena, nadzor i jasna kontola nad oglašavanjem kako bi se spriječila zloupotreba i zaštitili oni koji žele da posluju u skladu sa zakonom", kazao je Stijepović i pitao šta se dešava sa pripravnicima u agencijama, odnosno da li će morati da imaju trajne ili privremene licence...
Iz Socijaldemokrata su kazali da su cijene stanova značajno porasle u posljednjih šest godina, te da to tržište brže raste nego u Evropskoj uniji i da stanovi najmanje služe za život u njima.
Bonus video:
