Kamaraši: Nije najvažnije koliko mladi znaju prvog dana na poslu, već koliko su spremni da uče i prilagođavaju se

Mladi na tržište rada ne moraju doći sa svim odgovorima, ali moraju biti spremni da uče, postavljaju pitanja, prihvataju greške i prilagođavaju se promjenama, jer formalno obrazovanje predstavlja osnovu, dok radoznalost, fleksibilnost i spremnost na kontinuirano učenje postaju sve važnije.

To je, kako prenosi PR Centar, saopšteno tokom prvog panela „Spremni na papiru, (ne)spremni za posao?“, održanog u okviru Druge konferencije o razvoju ljudskog kapitala, koju je organizovao Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC).

Predsjednik Upravnog odbora CKB banke, Tamaš Kamaraši, kazao je da nije najvažnije koliko mladi znaju prvog dana na poslu, već koliko su spremni da uče i prilagođavaju se promjenama.

Prisjetio se početka svoje karijere, kada je kao mlad zaposleni došao u trezorski sektor banke.

„Osjećao sam da znam sve. Ušao sam u prostoriju za trgovanje i nijesam razumio ni riječ. Koristili su skraćenice i donosili odluke u realnom vremenu. Pomislio sam: sjutra će me poslati kući“, kazao je Kamaraši.

Prema njegovim riječima, sličan osjećaj imaju i mladi danas, ali promjene predstavljaju izazov za sve generacije.

„Nove skraćenice dolaze u naš život i uhvatim sebe da ponekad ne razumijem nešto, pa moram da zaustavim razgovor i postavim pitanje“, rekao je Kamaraši.

Govoreći o CKB Akademiji, Kamaraši je istakao da je njen cilj da novim zaposlenima i talentima omogući da brže steknu znanja važna za rad u bankarstvu. Kroz program se razvijaju i znanja iz oblasti upravljanja podacima, IT-a i vještačke inteligencije.

Istakao je i značaj korporativne kulture koja mlade motiviše da preuzmu odgovornost i razvijaju se.

„Ako mladi ljudi ne razmišljaju da dođu kod nas, to je veliki problem i govori mnogo o korporativnoj kulturi. Važno je da pokažemo da smo otvoreni i motivisani“, kazao je Kamaraši.

On smatra da iskustvo više nije jedini kriterijum, već da su podjednako važne fleksibilnost i otpornost na promjene.

„Svijet se veoma brzo mijenja, posebno u bankarstvu. Novac, plaćanja i tradicionalni načini prenosa novca veoma brzo se mijenjaju i zahtijevaju nova znanja“, rekao je Kamaraši.

Mladima je poručio da se ne plaše pitanja i grešaka.

„Usudite se da postavljate pitanja, da kažete da nešto ne razumijete. Izazovite sebe i ne plašite se da preuzmete odgovornost. Ali najvažnija poruka je uživajte“, zaključio je Kamaraši.

Izvršni direktor kompanije One, Branko Mitrović, kazao je da mlade koji tek ulaze u poslovni svijet ne treba posmatrati kroz ono što još ne znaju, već kroz njihovu spremnost da uče.

„Kada nam dođu mladi kadrovi direktno sa fakulteta, vidimo njihove impresivne CV-eve, ali onda na prvom razgovoru shvatimo da su oni još uvijek mladi ljudi koji tek počinju profesionalnu karijeru“, rekao je Mitrović.

Prema njegovim riječima, formalno obrazovanje treba da bude osnova za ulazak u kompaniju, dok je mnogo važnije da mladi budu spremni da uče i donose drugačiju perspektivu.

„Ne treba samo da ih pitamo šta znaju, već i: šta ti vidiš što mi ne vidimo? Svi smo navikli da radimo stvari na određeni način, a kada dođe neko nov i mlad, on drugačije gleda svijet. To za organizaciju predstavlja veliku vrijednost“, kazao je Mitrović.

On je istakao i značaj snažnije saradnje akademske i poslovne zajednice. Kako je naveo, cilj kompanijskih akademija ne treba da bude samo privlačenje mladih talenata, već i razmjena znanja između zaposlenih, studenata i profesora.

„Svaki ekspert koji imamo u kompaniji uči studente, ali sa druge strane i mi učimo od njih. Mladi potpuno drugačije posmatraju svijet u kojem živimo i radimo“, rekao je Mitrović.

Posebno je istakao značaj komunikacije, timskog rada, slušanja drugih i spremnosti da se prihvati drugačije mišljenje.

„Ne morate da budete savršeni kada dođete prvog dana na posao. Budite samo spremni da učite. Normalno je da na većinu praktičnih pitanja u startu ne znate odgovor. Slobodno je da kažete: ‘Ja to ne znam’, ali je važno da dodate: ‘Ali saznaću.’“, kazao je Mitrović.

On je poručio mladima da završetak formalnog obrazovanja nije kraj učenja, već njegov novi početak.

„Svi mi još uvijek učimo kroz greške. Mladi treba da budu otvoreni, radoznali i spremni da uče“, zaključio je Mitrović.

U keynote predavanju „Budućnost pripada onima koji štrče – kako razvijamo ljude spremne za svijet koji dolazi“, Vanja Vulić govorio je o tome kako se mijenja svijet rada i zašto obrazovni sistem mora da prati te promjene.

Kao simbol industrijskog društva izdvojio je Henryja Forda i sistem zasnovan na efikasnosti, standardizaciji i strogo definisanim procesima. U takvom sistemu čovjek je bio dio mašinerije, a od zaposlenih se očekivalo da slijede utvrđena pravila i ne „štrče“.

Međutim, takav model više ne odgovara svijetu u kojem se znanje i tehnologija brzo mijenjaju. Vulić je istakao da obrazovanje danas mora da razvija znanje, vještine i vrijednosti, a ne samo da priprema ljude za jednu profesiju.

Posebno je ukazao na potrebu za konceptualnim i kritičkim razmišljanjem, sposobnošću sagledavanja šire slike, učenjem tokom cijelog života i spremnošću na promjenu karijere. Diploma, kako smatra, ne bi trebalo da predstavlja kraj obrazovanja, već osnovu za nastavak učenja.

Važnu ulogu imaju i vrijednosti poput radoznalosti, discipline, saradnje i inkluzije. Kao primjer neveo je sisteme u kojima tehnologija prikuplja i analizira podatke, ali konačnu procjenu i odgovornost zadržava čovjek.

Vulić je poručio da ljudi više ne mogu biti pripremani samo za postojeći system, već da je potrebno mijenjati sistem obrazovanja i razvijati ljude koji će biti spremni da uče, prilagođavaju se, kritički razmišljaju i pomjeraju postojeće granice.

Tokom predavanja „Kako postajemo eksperti u eri vještačke inteligencije: transformacija učenja i razvoja sposobnosti“ Tara Miranović je istakla da AI može da analizira, predviđa i stvara, ali da je važno razumjeti šta ta tehnologija radi ljudima i njihovom razvoju.

„Nema prečica do izvrsnosti. I dalje moramo da vježbamo i radimo na svom razvoju, i intelektualno i moralno“, kazala je Miranović.

Prema njenim riječima, vještačka inteligencija može stvoriti osjećaj da smo bliži ekspertskom znanju nego što zaista jesmo. Mogućnost da dobijemo rezultat koji je ranije mogao pružiti samo ekspert ne znači nužno da imamo vještinu da procijenimo njegov kvalitet.

Posebno je ukazala na razliku između korišćenja AI kao pomoći u radu i njenog korišćenja umjesto vlastitog razmišljanja.

„Ako smo eksperti i AI može da nam pomogne u intelektualno zahtjevnom poslu, to treba koristiti. Ali ako smo studenti ili mladi ljudi na početku karijere, tada AI ne smije da razmišlja umjesto nas“, navela je Miranović.

Ona je vještačku inteligenciju opisala i kao ogledalo i amplifikator: tehnologija se trenira na podacima iz prošlosti, a istovremeno pojačava ono što već postoji, uključujući i probleme organizacija.

Miranović je naglasila da se ekspertiza ne stiče prečicama, već iskustvom, testiranjem, rizikovanjem i učenjem iz grešaka.

„Kako ćemo biti spremni za sve što dolazi ako ne dozvoljavamo ničemu da nam se desi, ako ne pružimo životu šansu? Tako gradimo ekspertizu, kroz iskustva“, zaključila je Miranović.