Vide i priznaju samo tuđe zločine: Vođe OVK osuđene, Đeljošaju to sramno, sagovornici upozoravaju na huškačke politike

Selektivan odnos prema ratnim zločinima i presudama za njih, u kom se zlodjela “drugih” osuđuju, a ona počinjena u ime sopstvenog naroda relativizuju ili opravdavaju, decenijama je prisutan u zemljama bivše Jugoslavije, kažu sagovornici “Vijesti”, upozoravajući da takva politika vrijeđa žrtve, produbljuje nacionalne podjele i prenosi ih na mlađe generacije.

Komentarišući to što je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj (Albanski forum) nazvao “sramnom” jučerašnju (prvostepenu) osuđujuću presudu bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) zbog ratnih zločina, novinar podgoričkog nedjeljnika “Monitor” Predrag Nikolić kazao je da su politike i ideje koje ne priznaju standarde, niti preispitivanje kad je riječ o njihovoj naciji - dominantne od 90-ih godina prošlog vijeka.

“Ne bih rekao da se radi o različitim standardima - oni su nacionalno u bivšoj Jugoslaviji isti”, istakao je on za “Vijesti”.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić listu je saopštila da, iako jučerašnja odluka Specijalnog suda za Kosovo sa sjedištem u Hagu nije pravosnažna, zahtijeva poštovanje sudskog postupka i obzirnost prema žrtvama, čije se dostojanstvo mora u svakom trenutku uvažavati.

“Za žaljenje je što neodgovorni političari na ovim prostorima uporno pokušavaju da mobilišu svoje biračko tijelo na najpogrešnijim pitanjima”, ocijenila je ona.

Bajramspahić je “najoštrije osudila” izjavu Đeljošaja kojom je, kako je navela, relativizovao odluke Specijalizovanih vijeća u Hagu, koja su Hašima Tačija, Jakupa Krasnićija, Kadrija Veseljija i Redžepa Seljimija proglasila krivim za ratne zločine, izrekavši im kazne zatvora od 13 do 25 godina.

“Đeljošajevi komentari su posebno neprihvatljivi ako znamo da smo tokom prethodnih sedmica imali nepodnošljivu situaciju s nacionalističkim ispadima onih koji su pravdali genocid u Srebrenici, a glorifikovali osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića”, podsjetila je ona.

Elizabeta Mrnjačević iz Akcije za ljudska prava (HRA) kazala je redakciji da u Crnoj Gori odavno postoji obrazac da se odluke međunarodnih sudova, kad se odnose na pripadnike sopstvenog naroda, proglašavaju nepravednim i predstavljaju kao nepravda učinjena cijelom narodu.

“Kad su na optuženičkoj klupi pripadnici drugih naroda, onda su iste te presude mjerilo vrijednosti i moraju se poštovati”, poručila je ona.

Mrnjačević smatra da je žalosno što predstavnici manjinskih partija, dijeleći vlast s Andrijom Mandićem (Nova srpska demokratija) i ostalima, preuzimaju i njihovu retoriku i praksu, i tako ne samo da negiraju presude međunarodnih sudova kad im ne odgovaraju, već govore i u ime cijelog naroda, kao da imaju mandat da određuju šta svaki Albanac, svaki Srbin, svaki Bošnjak ili pripadnik bilo kojeg drugog naroda misli o presudi.

“DAN ŽALOSTI”

Hašim Tači, nekadašnji predsjednik Kosova i lider OVK-a, osuđen je na 25 godina zatvora za ratne zločine počinjene tokom sukoba na Kosovu 1998. i 1999. godine. Na 25 godina zatvora osuđen je i Jakup Krasnići. Kadri Veselji kažnjen je sa 18 godina zatvora, a Redžep Seljimi sa 13. Sud ih je proglasio krivim za ratne zločine koji obuhvataju protivpravno i proizvoljno zatvaranje, okrutno postupanje, mučenje i ubistva, dok su oslobođeni optužbi za zločine protiv čovječnosti.

Prema presudi, predmet se odnosio na stotine zatočenih i zlostavljanih ljudi i 96 ubistava (Srba, Roma i Albanaca). Presuda je prvostepena i odbrane imaju pravo žalbe, ali i tužioci.

Đeljošaj je juče, reagujući na presudu, ocijenio da je nepravedna i poručio da je rat OVK-a bio - oslobodilački. Kazao je i da jučerašnji dan “može biti dan žalosti za Albance”, ali da “dostojanstven stav optuženih daje snagu albanskom narodu da izdrži ovaj bol, uz vjeru da će ova užasna presuda biti oborena pred višim instancama”.

Đeljošaj je u utorak veče u emisiji “Reflektor” na TV Vijesti, govoreći o najavljenom glasanju za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog telegrama povodom smrti ratnog zločinca Ratka Mladića, kazao da su “osnovne vrijednosti” u tome da li se poštuju odluke međunarodnih sudova. Tada je rekao da je Mladić ratni zločinac koji ne smije da se glorifikuje, te da tu “nema kompromisa”.

Ipak, juče je u komentaru na “Fejsbuku” napisao da “ne vrijedi komentarisati izvlačenje jedne njegove izjave iz konteksta i manipulaciju njome”.

“Razgovor je bio o poštovanju odluka međunarodnih sudova od strane Albanaca, za razliku od stava druge strane. Nikad nisam vjerovao da međunarodni sudovi mogu činiti nepravdu. I Ante Gotovina (hrvatski general) je doživio nepravdu u prvom stepenu, ali je u drugom stepenu pravda pobijedila. Vjerujemo do kraja; borba za pravdu se nastavlja”, napisao je.

ĐELJOŠAJ: NE MOGU SE IZJEDNAČITI MLADIĆ I LIDERI OVK-A

Upitan ne misli li da je kontradiktorno da kritikuje neke političke aktere zbog veličanja Mladića, a da onda presude drugima za ratne zločine naziva nepravednim, Đeljošaj je “Vijestima” odgovorio da je slučajeve Mladića i lidera OVK-a nemoguće upoređivati - “kao što je nemoguće upoređivati dan i noć”.

“Sam pokušaj njihovog izjednačavanja predstavlja relativizaciju - Mladić je pravosnažno osuđen za genocid i druge najteže zločine. Tači je prvostepenom presudom proglašen individualno krivično odgovornim za ratne zločine, dok je oslobođen svih optužbi za zločine protiv čovječnosti”, kazao je listu.

Dodao je da je, kako presuda još nije pravosnažna i slijedi žalbeni postupak, njegovo pravo da je smatra nepravednom i očekuje da bude preinačena ili ukinuta.

“Dakle, s jedne strane imamo veličanje pravosnažno osuđenog ratnog zločinca, a s druge kritiku prvostepene presude koja tek treba da bude preispitana”, naveo je Đeljošaj.

ĐEKA: KOSOVO OSNOVALO SUD

Ministar ljudskih i manjinskih prava i lider Demokratske partije (DP) Fatmir Đeka nije “Vijestima” dao komentar na presudu liderima OVK-a, ali je naveo da je riječ je o odluci suda koji je “formiran odlukom Skupštine Republike Kosovo”.

“Vjerujem da ovo nije kraj procesa, te da će biti uložene žalbe. Kakav će biti konačan ishod, ne bih da prejudiciram”, poručio je.

Postupak protiv Tačija i ostalih bivših čelnika OVK-a vođen je pred Specijalizovanim vijećima Kosova (Kosovo Specialist Chambers - KSC), sudom koji je dio pravosudnog sistema Kosova, ali mu je sjedište u Hagu. Nije riječ o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY), niti o sudu Ujedinjenih nacija.

Specijalizovana vijeća osnovana su 2015. ustavnim amandmanom i zakonom koje je usvojila Skupština Kosova, nakon međunarodnog sporazuma Kosova i EU. Sud je privremenog karaktera, ima međunarodne sudije i osoblje i nadležan je za određene ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i druga krivična djela počinjena između januara 1998. i decembra 2000. godine, povezana sa sukobom na Kosovu.

Sud i Specijalizovano tužilaštvo formirani su nakon istraga koje su proistekle iz izvještaja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope iz 2011. godine o teškim zločinima tokom i poslije rata na Kosovu.

Specijalizovano tužilaštvo istražuje i podiže optužnice, dok Specijalizovana vijeća sude. Dvije institucije su odvojene i nezavisne od kosovskih vlasti.

DOBRIČANIN: POVUĆI PRIZNANJE TAČIJU

Tači je 2015. proglašen za počasnog građanina Ulcinja. Bivši lider OVK-a tada je bio potpredsjednik Vlade Kosova i ministar vanjskih poslova.

Priznanje mu je uručio Đeka, koji je tada bio predsjednik Opštine Ulcinj, na svečanoj sjednici povodom proslave dana te opštine.

Tadašnja opozicija, ali i dio vlasti u Ulcinju, kritikovala je odluku Đeke jer ju je donio bez lokalnog parlamenta, dok su iz Socijalističke narodne partije, Demokratske narodne partije i Nove taj čin nazvali “provokacijom”.

Funkcioner Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin pozvao je juče Vladu da povuče priznanje Tačiju.

“Pozivam Vladu da po hitnom postupku oduzme titulu počasnog građanina Ulcinja Hašimu Tačiju, jer su ga upravo ‘naši međunarodni partneri’ prepoznali kao ratnog kriminalca i ubicu civila - Srba, Crnogoraca i lojalnih Albanaca”, poručio je Dobričanin.

NIKOLIĆ: AMANET MRŽNJE I PODJELA

Prema riječima Predraga Nikolića, većina partija i državnih politika vidi i priznaje samo “tuđe” zločine, dok za zločine urađene u ime te nacije i države ne samo da ima razumijevanja, nego te zločine i veliča.

“Plodove te politike i relativizacije zločina živimo i, nažalost, one imaju i imaće pogubne posljedice u prvom redu za dio mladih”, upozorio je.

Istakao je da su te vrste politika, zajedno s dijelom intelektualaca, institucija i vjerskih zajednica u državama eks Jugoslavije, uspjele da umjesto zdravog pomirenja i priče o suživotu - prenesu amanet mržnje i podjela.

“A i tih 90-ih političari iz fotelja su huškali, dok su mladići krvarili po ratištima. Sad i u miru rade manje-više istu stvar”, rekao je Nikolić.

Elizabeta Mrnjačević kaže da Đeljošaj nije ukazao koji elementi presude su sporni.

“Kritika sudske odluke bila bi legitimna da je g. Đeljošaj objasnio šta je u njoj potencijalno pravno pogrešno, nelogično ili suprotno utvrđenim standardima. Ipak, nacionalna pripadnost optuženih ne može biti argument da je neka odluka nepravedna”, istakla je.

Sagovornica je ukazala da se zaboravlja da su u ovom slučaju žrtve bile i - Albanci.

“Sud u Hagu je utvrdio da su ogromnu većinu žrtava činili civili koji nisu učestvovali u neprijateljstvima, niti predstavljali legitimnu prijetnju OVK-u”, napominje ona, dodajući da se ne može od jednog političara tražiti da poštuje jednu međunarodnu presudu, a nepoštovati drugu.

“Ne može se od Mandića tražiti da poštuje pravosnažnu presudu Ratku Mladiću, a istovremeno osporavati, iako je prvostepena, osuđujuću presudu pripadnicima OVK-a zbog nacionalnih osjećanja. Međunarodna pravda nije švedski sto - ne možemo po nacionalnoj pripadnosti birati koje ćemo presude poštovati, a koje odbacivati”, konstatuje Mrnjačević.

BAJRAMSPAHIĆ: NEMA PRESUDE ALBANCIMA I KOSOVU

Prema riječima Dine Bajramspahić, pored toliko impresivnih ličnosti iz svih zajednica u Crnoj Gori koje mogu biti uzori dostojni poštovanja, za osudu je insistiranje na onima za koje je međunarodni sud utvrdio odgovornost za počinjene zločine.

Navodi da jučerašnja presuda nije usmjerena ni protiv albanskog naroda. niti protiv nezavisne države Kosovo koju Crna Gora priznaje i poštuje.

“Njom nije utvrđena kolektivna krivica. Sudskom odlukom se nije utvrđivao karakter rata, niti se negirala odbrambena priroda sukoba do kojeg je došlo zbog ubistava, etničkog čišćenja, sistematske represije nad kosovskim Albancima”, pojasnila je Bajramspahić.

Međutim, kako je dodala, iako je oružani sukob imao karakter legitimne odbrane, takav karakter sukoba ne isključuje individualnu krivičnu odgovornost za konkretna djela koja predstavljaju povredu međunarodnog humanitarnog prava, poput mučenja i okrutnog postupanja kakvo je dokazano u ovom predmetu.

Ona navodi da je bivši predsjednik Kosova Tači proglašen krivim na osnovu utvrđene individualne krivične odgovornosti za konkretna krivična djela obuhvaćena presudom. Sud je Tačija proglasio krivim za četiri ratna zločina: proizvoljno/nezakonito hapšenje i lišenje slobode, okrutno postupanje, mučenje i ubistvo. Prema sažetku presude i izveštajima o odluci, radilo se o zločinima nad licima za koja se sumnjalo da su bila protiv OVK-a.

“Žrtve su uključivale Albance, Srbe i Rome, kao i druge osobe koje nisu bile aktivni borci. Prema nalazima presude, radi se o 96 ubijenih, 385 nezakonito pritvorenih, 303 mučena, 49 izloženih okrutnom postupanju”, navela je Bajramspahić.

Istakla je da se presudom priznaje patnja nevinih žrtava, da je ona (presuda) doprinos pravdi i da je važna za kulturu sjećanja.

“Dostojanstvo porodica žrtava ne smije biti narušeno političkim nadgornjavanjima. Poricanjem ratnih zločina otežava se pomirenje na ovim prostorima i suočavanje s prošlošću koje je neophodno za bolje međusobne odnose svih koji ovdje žive”, poručila je Bajramspahić.

Kos: Pravda za žrtve; Kurti: Neprihvatljiva nepravda

Presudu su ispratile snažne i burne reakcije u regionu i međunarodnoj zajednici.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da su Specijalizovana vijeća Kosova nezavisan i nepristrasan pravosudni organ, da odluka suda mora biti poštovana i da osuđeni imaju pravo na žalbu, naglašavajući da je riječ o individualnoj odgovornosti i pravdi za žrtve.

Premijer Kosova Aljbin Kurti presudu je nazvao kao “neprihvatljivu nepravdu”, dok su slične ocjene uputili i drugi kosovski zvaničnici i premijer Albanije Edi Rama.

Uoči presude, desetine hiljada ljudi učestvovale su na “Maršu slobode” u Prištini u znak podrške bivšim čelnicima OVK, dok su nakon njenog izricanja okupljeni u centru grada zvižducima i uzvicima “OVK” iskazali nezadovoljstvo i krenuli u protestnu šetnju. Sjedinjene Američke Države saopštile su da poštuju presudu Specijalizovanih vijeća i pozvale sve strane da prihvate odluku suda.

Milatovićev kabinet: Nedopustivo selektivno tumačanje pravde

Iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića juče su poručili da poštovanje odluka međunarodnih krivičnih sudova nije stvar političkog izbora, već temelj vladavine prava i međunarodna obaveza Crne Gore, posebno u kontekstu EU puta.

"Odluke ovih sudskih instanci, o kojem god predmetu da je riječ, moraju se poštovati u potpunosti i bez izuzetka. Nedopustivo je pravdu tumačiti selektivno, po principu: 'prihvatam ono što mi odgovara, a odbacujem ono što mi ne odgovara'", navedeno je u saopštenju kabineta.

Upozoravaju da su posebno opasni pokušaji javnih funkcionera da glorifikuju počinioce ratnih zločina, "jer se time vrijeđaju žrtve, podriva proces pomirenja u regionu i usporava put Crne Gore ka EU".

Iz Vlade juče nijesu odgovorili na pitanja "Vijesti" kakav je njihov i stav premijera Milojka Spajića o izjavi Đeljošaja.