Održiva ideja postaje investicija kada se spoje ekološki i ekonomski interes

Zelena tranzicija neće uspjeti samo zahvaljujući subvencijama, već onda kada održiva rješenja postanu nešto što građani biraju, jer prepoznaju sopstveni interes, što je u Crnoj Gori shvatilo blizu 20 hiljada korisnika subvencija Eko-fonda.

To je na konferenciji „Održivo liderstvo: od odluke do uticaja“, a u okviru prezentacije „Zelene ideje-održive investicije“ poručio pomoćnik direktora Eko-fonda, Nemanja Peković, ukazujući da prema podacima Međunarodne agencije za energiju, takozvani standby režim ili 'vampirska struja' troši pet do 10 odsto ukupne električne energije u jednom domaćinstvu, što znači da svaka porodica između 18 i 36 dana godišnje plaća struju za uređaje koje u tom trenutku niko ne koristi.

„Održivost u domovima ne traži od nas da živimo u mraku, već da prestanemo da plaćamo energiju koja bukvalno ne služi ničemu“, poruka je Pekovića.

Ocijenio je da subvencije imaju značajnu ulogu, ali one ne mogu biti krajnji cilj.

„Krajnji cilj je da održivo rješenje postane prirodan izvor jer zelena tranzicija neće uspjeti samo zahvaljujući subvencijama, već onda kada održiva rješenja postanu nešto što ljudi biraju zato što prepoznaju sopstveni interes. I kada dođemo do trenutka u kojem građanin kaže ovo mi se isplati, tada održivost prestaje da bude tema samo zaštite životne sredine. A to je“, istakao je Peković.

Zato je rekao da se održiva ideja pretvara u investiciju onda kada se spoje ekološki i ekonomski interes.

„Jer za uspješnu realizaciju ideje potreban je kapital, a kapital voli predvidivost. Građani će, samim tim, investirati ako vjeruju u rezultat. Dakle, ideja sama po sebi ne mijenja svijet. Svijet mijenja ideja koju smo uspjeli da realizujemo“, rekao je Peković.

A glavno pitanje, kako je apostrofirao, je kako održive ideje postaju stvarne investicije.

„Prvo, mora da postoji mjerljiva korist. Drugo, mora da postoji kvalitetno pripremljen projekat. I treće, mora da postoji održivi model finansiranja. Bez svega ovoga imaćemo mnogo lijepih ideja, a sa svim ovim uspješne investicije“, jasan je Peković.

Potencijali prirodnih resursa su veliki i važno je, kako je istakao, ujediniti se oko dobrih ideja.

„Naša uloga nije da u potpunosti finansiramo svaku investiciju. To niti je moguće, niti je dugoročno održivo. Naša uloga je da smanjimo početni rizik i podstaknemo građanina, kompaniju, lokalnu samoupravu da donese odluku o investiranju i uloži sopstvena sredstva. Na taj način dobija priliku da smanji svoje troškove. Po tom principu smo nastojali da gradimo i programe Eko-fonda“, istakao je Peković.

Ukazao je da više od 90 odsto kupljenih stvari završi u kanti za smeće u roku od samo šest mjeseci, a stari električni uređaji se odložu u podrume, pored kontejnera ili na mjesta na kojem nikad nisu smjeli da se nađu.

„A da li je većina razmišljala da uređaji mogu biti nešto više od otpada. Samo u prethodnom periodu je blizu šest hiljada korisnika, kroz podršku Eko-fonda, predalo skoro osam hiljada električnih uređaja čija ukupna masa iznosi 317 tona. Govorimo o 317 tona električnog otpada koji je putem reciklaže dobio novu vrijednost. Ako na sve ovo dodamo i 8000 m3 otpada sa 103 lokacije u Crnoj Gori, govorimo o brdu visine 20 metara ili jednoj zgradi od sedam spratova. Takođe, kroz projekte ozelenjavanja javnih površina, uredili smo 290.000 m2, što odgovara površini 40 fudbalskih terena. O ovome možemo govoriti kao ekološkom projektu, ali i kao investiciji u kvalitet prostora, zdravlje, vrijednost lokalne zajednice i kvalitet života građana“, jasan je Peković.

Ukazao je da se prije nekoliko godina održivost često doživljavala kao dodatni trošak, kao nešto što je dobro ako za to preostane sredstava u budžetu.

„Ali Poglavlje 27 i zaštitu životne sredine već odavno ne posmatramo kao obavezu koju smo nekome trebali da ispunimo. To je prilika koju smo pretvorili u šansu i izgradili instituciju koja je odluku pretvorila u uticaj, sistemski, godinu za godinom, projekat za projektom, kao završen posao“, rekao je Peković.

Zato je Eko-fond priča o uspjehu, osnaženi alat države, kojim se politika, umjesto da ostane zapisana u strategijama i na papiru, pretvara u rezultat koji građanin može da opipa, izmjeri, oćuti na svom računu za struju.

„Ipak, država ne može sama finansirati zelenu tranziciju. Eko-fond ne može sam finansirati zelenu tranziciju. Međunarodni fondovi ne mogu sami finansirati zelenu tranziciju. Ali ako aktiviramo sve ove sektore, uz fizička lica, privredu, lokalnu samoupravu, onda možemo govoriti o ozbiljnoj investicionoj dinamici“, siguran je Peković.

Kada ga potencijalni korisnici pitaju o Eko-fondu, sve rjeđe, kako je naveo, postavljaju pitanje da li će program subvencija postojati, već pitaju kada će biti raspisan novi javni poziv.

„To je po nama najbolji mogući pokazatelj da smo izgradili kontinuitet, da su ljudi počeli unaprijed da planiraju svoje investicije, jer vjeruju da će sistem biti tu kada im zatreba“, zaključak je Pekovića.

Konferenciju „Održivo liderstvo: Od odluke do uticaja“ organizuju Vijesti, uz podršku Ministarstva energetike i rudarstva, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Media Development Investment Fund-a (MDIF), MK Grupe i Menzies Aviationa.