Državni budžet godišnje izgubi i do 190 miliona eura zbog toga što u Crnoj Gori postoji 40 hiljada zaposlenih na crno i 18 hiljada radnika koje poslodavci ne prijavljuju na puni iznos zarade, proizilazi iz podataka koje je saopštilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja.
Ovo Ministarstvo je u odgovoru na pitanje “Vijesti” koliko ima radnika na crno, prije dva dana odgovorilo da precizni podaci ne postoje, ali da je prema prošlogodišnjem istraživanju 22,3 odsto ukupnog broja zaposlenih bilo neformalno zaposleno, dok je 10,3 odsto formalno zaposlenih plaćao samo dio pripadajućih poreza i doprinosa, a dio zarade im se “isplaćivao na ruke”. Kako je prosječan broj zaposlenih 178 hiljada, proizlazi da na crno radi oko 40 hiljada osoba, a za 18 hiljada se samo djelimično plaćaju porezi i doprinosi.
Ukoliko bi ovih 40.000 radnika bilo uvedeno u legalno tržište rada i imalo prosječnu zaradu u nivou sadašnjeg državnog prosjeka od 500 eura neto, na taj iznos bili bi plaćeni porezi i doprinosi od 330 eura mjesečno. Od tog iznosa 320 bi išlo u državni budžet, a deset eura bi bio opštinski prirez.
Od tog iznosa u Fond PIO bi išlo još 90 miliona, za zdravstvo oko 60 miliona, a po osnovu poreza na zaradu budžet bi bio veći za 40 miliona
Kada bi 40.000 radnika mjesečno uplaćivalo tih 320 eura poreza i doprinosa, državni budžet bi mjesečno dobijao 12,8 miliona eura, a godišnje 153 miliona.
Ukoliko je ovih 18.000 radnika prijavljeno na zarade od 200 ili 250 eura, a oni u stvari primaju 500 eura, poslodavac po radniku za poreze i doprinose može da uštedi od 170 do 200 eura mjesečno. Odnosno za ukupan broj od 18.000 takvih radnika država je mjesečno zakinuta za tri do 3,6 miliona eura, odnosno godišnje od 36 do 43 miliona eura.
Ukupno na ove dvije kategorije država mjesečno gubi oko 16 miliona eura ili godišnje 190 do 196 miliona eura.
Od tog iznosa u Fond penzijsko-invalidskog osiguranja bi išlo oko 90 miliona, za zdravstvo još oko 60 miliona, a po osnovu poreza na zaradu budžet bi bio veći za još oko 40 miliona.
Vlada je budžetom za ovu godinu planirala da od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje prihoduje 293 miliona eura, dok je za isplate penzija potrebno 411 miliona eura. To znači da je deficit za isplate penzija 118 miliona eura, koje se pokriva iz drugih državnih prihoda. Kada bi država suzbijanjem rada na crno i pojave prijavljivanja radnika na niže zarade naplatila tih 90 miliona od doprinosa za penzijsko osiguranje, deficit bi ostao samo “simboličnih” 28 miliona.
Iz budžeta će se ove godine zdravstveni sistem finansirati sa 200 miliona eura, dok se od doprinosa za zdravstveno osiguranje istovremeno planira naplatiti 172 miliona eura. Ukoliko bi se suzbijanjem rada na crno naplatilo tih 60 miliona eura od doprinosa za zdravstveno osiguranje, nadomjestio bi se deficit od 30 miliona, a još toliko bi godišnje ostajalo za dodatno unapređenje zdravstvenog sistema.
Ukupni deficit budžeta za ovu godinu predviđen je na iznos od 233 miliona eura, a mjerama i naplatom ovog iznosa bio bi smanjen na 40 miliona.
Takođe budžetom je predviđeno zaduženje od 454 miliona eura, a da se naplate ovi porezi i doprinosi potrebno zaduženje bilo bi značajno manje 260 miliona eura.
Koliko je ovo značajn problem i koliko bi se njegovim rješenjem punila državna kasa, pokazuju i ovogodišnje krizne mjere Vlade. Novim akcizama na gorivo očekuje se prihod od 32 miliona eura, a od smanjenja naknada za majke sa troje i više djece 16,5 miliona eura. Moguća naplata državnih prihoda borbom protiv rada na crno bila bi i četiri puta veća, od ovih nepopularnih mjera koje su izazvale velika nezadovoljstva kod građana i korisnica naknada.
Ukupan kapitalni budžet za ovu godinu, sa očekivanim troškovima za gradnju autoputa, iznosi 263 miliona eura, a čak do 72 odsto ove sume bi moglo biti naplaćeno kvalitetnom borbom protiv sive ekonomije i rada na crno.
Godišnje se gubi novac za 47 škola
Kako ovaj problem traje već godinama, dolazi se do sve ozbiljnijih suma. Tako, na primjer, da se ova suma naplaćuje pet godina obezbijedio bi se novac za gradnju autoputa. Ova godišnja suma je na primjer jednaka trošku za izgradnju 27 mostova Milenijum. Koliko je novca izgubljeno najbolje pokazuju uporedni podaci da je izgradnja škole na Draču koštala četiri miliona, vrtića u Bloku pet tri miliona, olimpijskog bazena 3,5 miliona... Tako bi se moglo godišnje napraviti 47 škola, 63 vrtića, 54 olimpijska bazena,...
Bonus video:
