Od 75.000 do 7.500: Carstva i kolonijalizam izbrisali mnoge jezike

Ljudi širom svijeta danas koriste približno 7.500 jezika, a među najrasprostranjenijima su engleski, mandarinski kineski, hindi, španski, arapski i francuski, kada se računaju i izvorni govornici i oni kojima ti jezici nijesu maternji. To je veliki broj jezika, ali daleko manji od istorijskog vrhunca.

Koristeći matematičko modeliranje i saznanja iz antropologije, lingvistike i demografije, istraživači su procijenili koliko se jezika koristilo širom svijeta tokom proteklih približno 12.000 godina, od kraja posljednjeg ledenog doba, odnosno tokom perioda poznatog kao holocen. Utvrdili su da je, u razdoblju koje je obuhvatalo prvi milenijum prije nove ere i prvi milenijum nove ere, čovječanstvo možda govorilo desetinama hiljada različitih jezika, prenosi agencija Rojters.

Istraživači su zabilježili i veliki pad od tog jezičkog "zlatnog doba", izazvan potiskivanjem i zamjenom jezika usljed faktora kao što su širenje velikih carstava u antičko doba i evropski kolonijalizam tokom posljednjih nekoliko vjekova.

"Jezici imaju duboko značenje za zajednice koje ih koriste. Oni prenose znanje, asocijacije i sjećanja", kazala je Kler Bauern, profesorka lingvistike i antropologije na Univerzitetu Jejl u američkoj saveznoj državi Konektikat i jedna od rukovoditeljki studije objavljene u časopisu Science.

"Za naučnike jezici sadrže ogromnu količinu podataka o prošlosti - od toga gdje su ljudi živjeli i šta su jeli do toga o čemu su razgovarali. Oni nam takođe pružaju uvid u ljudski um", rekla je Bauern.

Nastale su i razvijale se brojne jezičke porodice, a vremenom se pojavilo i pismo. Prvo se razvilo u Mesopotamiji, gdje je sumerski jezik zapisivan klinastim pismom tokom četvrtog milenijuma prije nove ere, a nezavisno od toga i u oblastima poput Egipta, Kine i Mezoamerike. Istraživači su procijenili da je broj jezika na vrhuncu iznosio između 30.000 i potencijalno više od 75.000 jezika koji su se u istom periodu koristili širom svijeta.

"Rijetko shvatamo da je čovječanstvo, sve do prije samo nekoliko hiljada godina, živjelo u kulturno mnogo raznovrsnijem svijetu od onoga koji poznajemo danas", rekao je glavni autor studije Damijan Blasi, kognitivni naučnik i evolucioni antropolog iz Katalonske institucije za istraživanja i napredne studije u Španiji.

Nepotpuni zapisi

Istraživači su morali da pokažu određenu dovitljivost kako bi došli do svojih procjena.

"Sve do veoma skorog perioda ne postoje neposredni dokazi o broju jezika. Ne možemo se osloniti na izuzetno nepotpune zapise iz antičkog doba. Međutim, pošto mnogo znamo o vezama između jezika i društava, možemo upotrijebiti nekoliko pretpostavki kako bismo napravili simulacioni model jezičke raznolikosti kroz vrijeme“, rekla je Bauern.

Istraživači su koristili podatke o 171 savremenoj lovačko-sakupljačkoj zajednici u Africi, Južnoj Americi i jugoistočnoj Aziji kako bi procijenili veličinu etnolingvističkih grupa, od kojih je svaka predstavljala poseban jezik, na početku holocena. Te podatke zatim su primijenili na procjene tadašnje ljudske populacije, prenosi Rojters.

Ljudi su bili rasuti širom svijeta u malim grupama nomadskih lovaca i sakupljača, prije pojave poljoprivrede, trajnih naselja i složenijih kultura. Istraživači su procijenili da su te rasute populacije prije oko 12.000 godina govorile između približno 4.500 i 6.200 jezika.

Kako je svjetsko stanovništvo tokom narednih milenijuma postepeno raslo, a ljudsko društvo se mijenjalo, povećavao se i broj jezika.

"Okolnosti u kojima stanovništvo raste, a ljudi se bave poljoprivredom, dovode do stvaranja stalnijih zajednica i idealne su za razvoj veoma velikog broja malih jezika", rekla je Bauern.

Brojni veliki i mali jezici pojavljivali su se i nestajali. Među njima su, na primjer, sumerski, hetitski, akadski i etrurski jezik, različiti jezici korišćeni u drevnom Egiptu i drevnoj Kini, kao i pojedini afrički jezici sa klikovima.

Bauern je opisala nekoliko načina na koje jezici nestaju.

"Ljudi koji govore tim jezikom bivaju ubijeni ili prelaze, odnosno bivaju prisiljeni da pređu, na drugi jezik", rekla je Bauern.

Ona je napomenula i da se stari jezici mogu razviti u nove, kao što se latinski, jezik drevnog Rima, tokom vjekova nakon propasti Zapadnog rimskog carstva 476. godine razvio u jezike među kojima su francuski, italijanski i španski.

Kolonijalne sile često su sprovodile jezički imperijalizam. Engleska je, na primjer, suzbijala irski jezik u Irskoj, Španija je zabranjivala domorodačke jezike u Amerikama, a Portugal ih je zabranjivao u Brazilu. Među ostalim primjerima su francusko nametanje francuskog jezika u afričkim kolonijama i japansko suzbijanje korejskog jezika u Koreji, piše Rojters.

Neki jezici ipak su uspjeli da opstanu. Jezici Inka, Maja i Asteka, na primjer, preživjeli su pokušaje španskih vlasti da ih potisnu.

Oko polovine jezika koji se danas koriste smatra se ugroženim.

Bauern je navela da "90 odsto svjetskog stanovništva govori svega 10 odsto svjetskih jezika, pa postoji veoma veliki broj jezika sa malim brojem govornika i korisnika znakovnih jezika".