Rast podrške javnosti za članstvo u NATO rezultat je terenskog rada političkih partija, ocijenjeno je na panelu “Izazovi članstva”.
Izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanja (CEMI) Zlatko Vujović kazao je da je pitanje NATO integracija pitanje od nacionalnog interesa.
“Biti u zajednici sa određenim državama i dijeliti određene vrijednosti sa njima jeste garant da nam se istorija iz Drugog svjetskog rata neće ponoviti”, kazao je Vujović.
Kako je dodao, pitanju NATO integracija treba pristupiti sa interesno- racionalnog stanovišta.
“S obzirom da ne vidim bolji model bezbjednost, što ne znači ako se pojave bolja rešenje treba i podržavati model bezbjednosti koji NATO garantuje”, ocijenio je Vujović.
Izvršni direktor Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nenad Koprivica, kazao je da proces priključenja u NATO nije elitistički, već je inkluzivnog karaktera i da je u njega uključeno više društvenih aktera.
“U tom je procesu bitno uključiti sve društvene aktere, naročito civilni sektor” poručio je on.
Predsjednica Centra za demkratsku tranziciju (CDT), Milica Kovačević kazala je da je proces NATO integracija u početku bio elitistički, ali da to sada nije slučaj.
Predsjednik Evropskog pokreta Momčilo Radulović ocijenio je da evroatlanske integracija nijesu samo samo proces državnih institucija već da je to proces koji ima posljedice za razvoj društvenih struktura u cjelini.
Predsjednik Instituta alternativa (IA), Stevo Muk kazao je da se ako Crna Gora uđe u NATO to neće biti zahvaljujući kampanji.
“Proces NATO integracija je nešto što mi teško možemo da pratimo jer, kao u slučaju sa Evropskom unijom, (EU), nemamo izvještaje o napretku”, dodao je Muk.
Komentarišući koliko građani odlučuju o članstvu na osnovu racionalnih odluka i relevantnih inforrmacija, Radulović je kazao da do sad nije bio veći partijskki angažman vladajuće partije na terenu u vezi sa pitanjem podrške za članstvo u Alijansi.
Kako je pojasnio, sa druge strane, one partije koji su bile protiv NATO-a do sada su bile izuzetno aktivne i komunicirale sa strukturama koje nijesu za učlanjenje.
Koprivica je podsjetio na najnovije rezultate istraživanja koji pokazuju da je najveća razlika u broju neopredijljenih birača znatno smanjena, što, kako je ocijenio, znači da ljudi sad imaju znatno jasniji stav.
“Stav javnosti, u dobrom dijelu, zavisi od odnosa Srbije i NATO-a i Rusije i NATO, kao i aktivnost Srpske pravoslavne crkve”, ocijenio je Koprivica.
Vujović je kazao da političke partije nijesu naročito ubjedljive, a kako je ocijenio, vidjivo je da DPS radi na terenu a opozicione partije ne rade.
Prema njegovim riječima, sve ja manje neodlučnih građana, i ako je suditi po istraživanju, znatno bolje utiče kampanja za članstvo u NATO.
Kovačević je ocijenila da podrška raste zbog kampanje i da ona ima uticaja na raspoloženje birača.
“Zbog dijaloga i zbog toga što ima više argumenata javlja se sve više opredijeljenih građana, a onda i podrška raste”, ocijenila je Kovačević.
Komentarišući činjenicu zašto se građani protive učlanjenjuju, Koprivica je kazao da se temi učlanjenja ne pristupa dovoljno objektivno i često se zlopotreblajava, dodajući da je izvinjenje Generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga pozitivan čin.
“Najčešče se govori samo o posljedicama, a rijetko se spominju uzrocima bombardovanja 1999.godine od strane NATO saveza”, poručio je Koprivica.
Vujović je rekao da je zaboravljeno da se kaže zašto je došlo do NATO intervencije 1999. godine, i šta se dešavalo tada u okruženju.
“Stoltenbergovo izvinjenje je dobar gest, ali šteta što se nije desio znatno ranije, ali ono govori o tome koliko smo mi blizu članstva u NATO”, poručio je Vujović.
Prema riječima Kovačević, Murino je ispolitizovano do krajnjih granica.“Izjava Stoltenberga je značajna za cijeli region i najznačjanji komentar te vrste”, zaključila je ona.
Govoreći o izvještajima o napretku vezano za NATO integracije, nacionalni koordinator, Vesko Garčević, rekao je da je zbog karaktera tih dokumenata koji nijesu javni priča o tome mistifikovana.
“Kad je u pitanju vladavina prava NATO eksperti sarađuje i sastaju se sa kolegama iz EU, što govori o povezansti tih procesa”, objasnio je on.
Kako bi provjerili efekte kampanje, kazao je Garčević, dvije agencije su angažovane da izvrše ispitivanje javnog mnjenja.
“Obje agencije koje smo angažovali zabilježile su slične pokazatelje kad se radi o podršci, 41 odsto IPSOS i 42 odsto Damar”, dodao je on.
Razlike su, kako je objašnjeno, nastale kad se govori o rezultatu referenduma IPSOS 47 za naspram 43 odsto protiv , dok Damarovo istraživanje bilježi 44,2 za naspram 40,8 odsto protiv.
“Pad u podršci u prošloj godini je nastao kao rezultat izostanka poziva u Velsu što je dovelo da psihološkog efekta neispunjenih očekivanja”, precizirao je Garčević.
Bonus video:
