Predstavnici nacionalnih savjeta u Crnoj Gori obratiće se predsjedniku Filipu Vujanoviću, ukoliko crnogorski parlament usvoji predložene izmjene Zakona o manjinskim pravima i slobodama koje su, kako smatraju, direktno na štetu manjinskih naroda.
Predsjednik Savjeta Bošnjaka Crne Gore, Osman Nurković, kazao je danas, na okruglom stolu o izmjenama Zakona o manjinskim pravima i slobodama, da nijednu njihovu predloženu izmjena vezanu za taj akt nije usvojilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.
„Poenta je da se, ono što je set manjinskih prava, koji se realizuje preko nacionalnih savjeta i preko Fonda za manjine, smanji i da se savjeti marginalizuju kao neke institucije koje su pretendovale da budu predstavnici manjinskih naroda u Crnij Gori“, rekao je Nurković u PR Centru.
On je naveo da su predstavnici nacionalnih savjeta zatražili od predsjednika Skupštine, Ranka Krivokapića da im omogući prisutvo u parlamentu, kako bi iznijeli svoje stavove u vezi predloga zakona.
„Čini mi se da ćemo biti ignorisani, da nećemo i tu biti pozvani. Ali mi tražimo da nas uvaže i da javnost sasluša naše stavove“, poručio je Nurković.
On je kazao da im, kao krajnje, ostaje zakonska mogućnost da, ako se usvoje takve izmjene i dopune zakona, se obratimo predsjedniku države i tražimo da ne potpiše takav zakon, jer je on, kako je dodao Nurković, direktno na štetu manjinskih naroda Crne Gore.
Predsjednik Savjeta Hrvata Crne Gore, Zvonimir Deković, objasnio je da je izmjenama Zakona predviđeno da u Upravnom odboru Fonda za manjine ima samo jedan predstavnik nacionalnih savjeta.
„Postavljamo pitanje koji je to ekspert u Crnoj Gori koji poznaje problematiku šest nacionalnih zajednica bolje od predsjednika šest nacionalnih savjea koji predstavljaju te savjete“, upitao je Deković.
On je kazao da je predloženim izmjenama Zakona planirano osnivanje Centra za očuvanje kulture manjina, ocijenjujući da se na taj način novac iz Fonda za manjine želi izmjestiti u tu ustanovu.
Predstavnica Romskog savjeta, Ana Popović, ocijenila je da se predloženim izmjenama zakona ide korak u nazad.
„Fokus predloženih izmjena je da se predstavnici manjinskih savjeta potisnu iz Fonda za manjine. Samim tim, doći ćemo u situaciju da neko drugi, mimo manjina, određuje prioritete manjinskih zajednica, a u ovom slučaju biće političari“, upozorila je ona.
Popović smatra da se predlogom zakona Fond za manjine u potpunosti politizuje.
„Za nas je jedino prihvatljivo rješenje da manjinske zajednice u Crnoj Gori imaju svog predstavnika u Fondu, u suprotnom ćemo se obratiti predsjedniku države da taj Zakon ne potpiše, a to će biti najbolji indikator koliko se poštuje stav manjina“, poručila je ona.
Predsjednik Savjeta Srba Crne Gore, Momčilo Vuksanović, kazao je da će, ukoliko se usvoje predložene izmjene Zakona, naconalni savjeti doći u situaciju da se „grabe“ čiji će predstavnik biti u Fondu za manjine.
„Postoji velika opasnost da i to malo mogućnosti da se čuva identitet šest nacionalnih savjeta bude ugrožen i da se poremeti koretan odnos između nacionalnih savjeta u Crnoj Gori“, upozorio je on.
Predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore, Sabrija Vulić, ukazao je da u Predlogu zakona nije precizirano ko su savjeti nacionalnih manjina.
„Zakonskim aktom nije precizirano šta smo mi, i to je početak cijele priče. Zna se ko nas formira i kako se formiramo, ali se ne zna šta smo. Nismo nevladina organizacija, a da li smo udruženje građana, još uvijek stoji pitanje“, naveo je on.
Predsjednik Upravnog odbora NVO Koalcija - Saradnjom do cilja, Goran Đurović, ocijenio je da se dešava praksa da Vlada odluči da bez usaglašavanja onih na koje se neki zakonski tekst odnosi dokumente dostavlja Skupštini.
On smatra da bi nacionalni savjeti trebali da objavljuju izveštaje o trošenju sredstava, u cilju bolje klime koja vlada u javnosti u nacionalnim savjetima.
Predstavnica Unije nevladinih organizacija Libertask, Neđeljka Sindik, smatra da je „alarmantno“ da se predložene izmjene zakona odnose na Fond za manjine.
"Izmjene govore u prilog tome da postoji inicijativa da se obesmisli rad manjinskih savjeta, da se oni potpuno izoluju i isključe, i da se model manjinske samouprave u Crnoj Gori tim obesmiškljavanjem u dogledno vrijeme ukine i da svu ulogu o manjinama preuzmu političke partije“, kazala je ona.
Predstavnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Fikret Ljuljanović, kazao je da se tim Predlogom zakona postavljaju osnovni pravci reforme Fonda za manjine.
„Ti pravci reforme fokusirani su na sprečavanje objektivno mogućeg konflikta interesa, uvođenje dvostepenosti kod odlučivanja o projektima koji se finansiraju iz sredstava Fonda i razdvajanje upravljačke od poslovne funkcije rada Fonda“, precizirao je Ljuljanović.
On je podsjetio da je Predlog zakona usvojila Vlada 28. maja, ukazujući da u toj institucije se nalaze predstavnici manjinskih naroda.
Ljuljanović je naveo da Upravni odbor Fonda čine dva predstavnika Skupštine, predstavnik Ministarstva, predstavnik Univerziteta, predstavnik savjeta manjinskih naroda, nezavisni ekpsert i predstavnik organa državne uprave.
Bonus video:
