mirela rebronja:

Poglavlja 23 i 24 podstaći će suočavanje s prošlošću

"Mnogo je pitanja iz naše bliske i turbulentne prošlosti koja stoje otvorena, a pokazalo se da dosadašnji mehanizmi i primijenjene mjere nijesu dali očekivane i valjane rezultate"
123 pregleda 0 komentar(a)
Mirela Rebronja, Foto: Arhiva "Vijesti"
Mirela Rebronja, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 08.01.2014. 15:29h

Zahtjevi koji su se pred Crnom Gorom našli u cilju ispunjenja uslova iz poglavlja 23 i 24, prilika su da pravosudni organi isprave greške koje su očigledno pravljene u procesuiranju slučajeva ratnih zločina, smatra koordinator REKOM-a za Crnu Goru, Mirela Rebronja.

Prema njenim riječima, otvaranje poglavlja 23 i 24 predstavlja novi prostor za adekvatno pozicioniranje pitanja koje spadaju u domen suočavanja sa prošlošću, ali i da REKOM bude zvanično prepoznat kao jedinstven institucionalni vansudski mehanizam čiji će mandat biti utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije.

"Mnogo je pitanja iz naše bliske i turbulentne prošlosti koja stoje otvorena, a pokazalo se da dosadašnji mehanizmi i primijenjene mjere nijesu dali očekivane i valjane rezultate. U procesu pregovora, u okviru ova dva najznačajnija poglavlja, neće biti moguće preskočiti teme koje nijesu popularne, već se i njima, jednako kao sa ostalima, država morati baviti", kazala je Rebronja agenciji MINA.

Ona je navela da je jedna od takvih tema i suočavanje sa prošlošću, dodajući da inicijativa za REKOM u tom procesu već igra veoma značajnu ulogu kako u Crnoj Gori, tako i regionu, što je prepoznato i više puta ukazivano u izvještajima Evropske komisije.

Rebronja smatra da Crna Gora predstavlja paradoksalan primjer kada su u pitanju suđenja za ratne zločine.

"Na njenoj teritoriji i u njeno ime počinjeni su zločini, postoje žrtve tih zločina, ali nikada nije utvrđena odgovornost počinilaca i nalagodavaca".

Rebronja smatra da Crna Gora predstavlja paradoksalan primjer kada su u pitanju suđenja za ratne zločine

Prema njenim riječima, u posljednjem izvještaju o napretku navodi se da Crna Gora mora žrtvama ratnih zločina obezbijediti pristup pravdi i reparacije, što je, smatra Rebronja, jasan pokazatelj da zvanični Brisel pažljivo prati kako su slučajevi procesuirani, sa kakvim rezultatima i posljedicama.

"Zahtjevi koji su se našli pred Crnom Gorom, u cilju ispunjenja uslova za članstvo u EU, konkretno iz poglavlja 23 i 24, prilika su da pravosudni organi isprave greške koje su očigledno pravljene u procesuiranju slučajeva ratnih zločina, a za koje nikada niko nije preuzeo odgovornost", kazala je ona.

Upitana zašto, i pored podrške zvaničnika sa prostora bivše Jugoslavije, još nije osnovana Komisija, Rebronja je rekla da se Inicijativa za REKOM trenutno nalazi u fazi institucionalizacije.

Ona je kazala da je to bio prvobitni cilj kada su predstavnici organizacija civilnog društva, 2006. godine, počeli regionalnu debatu o potrebi osnivanja jednog takvog tijela.

"Tada, kao i danas, bilo je jasno da komisija koja bi se bavila utvrđivanjem činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije mora biti zvanično, međudržavno, nezavisno tijelo, po uzoru na brojne zemlje koje su nakon konflikata unutar svojih granica formirale slične mehanizme koji doprinose uspostavljanju tranzicione pravde i suočavanju sa prošlošću“, navela je Rebronja.

Prema njenim riječima, u Koaliciji za REKOM od početka su svjesni da se teško može predvidjeti konačni datum formiranja Komisije.

"Ovo su dugotrajni i složeni procesi. Ne smijemo zaboraviti da je prošlo skoro dvije decenije od djelotvornog otvaranja priče o suočavanju sa prošlošću i kreiranja svijesti o važnosti učešća svih građana i građanki postjugoslevnskih zemalja u njenoj afirmaciji“, dodala je Rebronja.

Ona je kazala da Koalicija za REKOM uporno insistira na temama koje su veoma osjetljive i nepoželjne za političke elite.

„Imajući u vidu taj kontekst, cijenim da je puno postignuto u proteklih nekoliko godina“.

"Pored otvaranja najšire regionalne debate o suočavanju sa prošlošću, povezivanja brojnih organizacija i pojedinaca u regionu koji se bave ovom temom, prikupljanja najvećeg broja potpisa u znak podrške nekoj regionalnoj inicijativi, uspjeli smo inicirati i međudržavni dijalog o ovom pitanju“, ukazala je Rebronja.

Ona je podsjetila da su se predsjednici zemalja bivše Jugoslavije sastajali sa delegacijama Koalicije za REKOM, nakon toga imenovali svoje izaslanike, koji su se dva puta sastali i razmatrali prijedlog Statuta koji je sačinila stručna radna grupa, prateći konsultativni proces Koalicije, međunarodne i nacionalne zakonske okvire kao i dobre prakse zemalja sa sličnim iskustvima.

"Po zavšetku tih sastanaka, Koalicija će imati zvaničan stav koji će odrediti dalji tok ovog procesa. Uporedo sa tim, organizujemo u svakoj od zemalja bivše Jugoslavije debate o pomirenju i sučavanju sa prošlošću, podsjećajući javnost i vlasti da ratni zločini ne zastarijevaju i da je dužnost svih da istraju u procesu uspostavljanja pravde za sve žrtve ratova koji su se dogodili devedesetih godina“, rekla je Rebronja.

Koalicija za REKOM okuplja više od 1,9 hiljada organizacija civilnog društva i pojedinaca iz svih država nastalih raspadom bivše SFRJ. Ta Koalicija predlaže da vlade ili države osnuju nezavisnu, međudržavnu Regionalnu komisiju zautvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava počinjenih na teritoriji bivše SFRJ od 1991. do 2001. Godine.