Vlast u kampanjama izdašno koristi državne resurse

Predsjednica CDT-a Milica Kovačević pojašnjava da Zakon zabranjuje zloupotrebe, ali da je problem što DIK nije profesionalizovan
0 komentar(a)
Ažurirano: 22.04.2012. 07:50h

Državne institucije nemaju zakonsku mogućnost, ali ni političku volju da spriječe zloupotrebe državnih resursa u izbornim kampanjama. Taj problem biće presudan i na narednim parlamentarnim izborima, ukoliko Državna izborna komisija (DIK) ne dobije depolitizovana i veća ovlašćenja.

To je mišljenje predstavnika civilnog sektora koji smatra da će, ukoliko ne budu donijeti novi zakoni, državni resurski i ubuduće biti pogonsko gorivo vladajućih partija u predizbornim kampanjama, obezbjeđujući im prednost u izbornoj trci.

Pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Boris Marić smatra da DIK nije ništa radio na sprečavanju predizbornih zloupotreba, jer u toj instituciji postoji jak politički uticaj. Zbog toga će, smatra Marić, predstavnici vlasti i na narednim izborima presijecati crvene vrpce i polagati kamene temeljce.

Zbog toga će, smatra Marić, predstavnici vlasti i na narednim izborima presijecati crvene vrpce i polagati kamene temeljce.

Zakonom o finanisiranju političkih partija, koji je na zahtjev Evropske komisije (EK) usvojen prošlog jula, uvodena su stroga pravila za državne službenike i preduzeća koja bi trebalo da ograniče njihov uticaj na rezultate izbora. Između ostalog, državnim organima i lokalnoj samoupravi zabranjuje se reklamiranje tokom izborne kampanje, a do proglašenja izbornih rezultata zabranjeno je i raspisivanje konkursa za nova radna mijesta i zapošljavanje službenika.

Sijeku vrpce bez obzira na zakon

Državnim i lokalnim budžetskim potrošačkim jedinicama, osim izbornih komisija, mjesečna potrošnja tokom izbora ne smije biti veća od prosječne. Kako bi se smanjilo učešće u kampanji, državnim funkcionerima zabranjeno je korišćenje službenih automobila nakon radnog vremena u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora, osim u slučajevima službene potrebe. Za kršenje neke od ovih stavki predviđene su kazne do 2.000 eura.

Marić smatra da su lokalni izbori u Herceg Novom i Tivtu, kao prvo glasanje nakon usvajanja zakona, pokazali da nova pravila za sada samo postoje na papiru.

"Ova praksa je školski primjer vladavine partijskog nad javnim interesom, vladavine partijske moći na štetu vladavine prava, a samim tim i građana Crne Gore. Pregovori sa Briselom će donijeti domaće zadatke, a najveći i najteži zadatak biće primjena zakona u korist izgradnje vladavine prava. Pravda je spora ali dostižna", smatra on.

Marić smatra da su lokalni izbori u Herceg Novom i Tivtu, kao prvo glasanje nakon usvajanja zakona, pokazali da nova pravila za sada samo postoje na papiru.

Oni su time nastavili dugogodišnju praksu na koju je ukazivano i u izvještajima OEBS/ODIHR-a. Tako se u izvještaju, nakon predsjedničkih izbora 2008. godine, navodi da je nastavljeno sa trendom “nepostojanja jasne razlike između crnogorske države i vladajuće stranke DPS-a”.

Iako je opozicija tokom kampanje upozoravala da posjete zvaničnika pomažu kampanju DPS-a, DIK koji je nadležan za praćenje poštovanja zakona nije reagovao do danas. DIK je ostao nijem na najave predsjednika SNP-a Srđana Milića da će tužiti neke ministre zbog učešća u kampanji, dok su na upozorenje Građanske alijanse da je bilo zloupotreba kazali da nema ni uslova ni načina da reaguje na te navode.

DIK izbjegava kažnjavanje

Predsjednica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević pojašnjava da Zakon zabranjuje zloupotrebe, ali da je problem što DIK nije profesionalizovan. Dok Vlada ne donese zakon kojim bi Komisija postala služba bez stranačkih kadrova, smatra Kovačević, Crna Gora će biti bez nezavisne institucije koja kontroliše rad partija. Da DIK ne koristi zakonska ovlašćenja ona je opisala primjerom korišćenja službenih automobila u predizbornoj kampanji.

Vlada ne donese zakon kojim bi Komisija postala služba bez stranačkih kadrova, smatra Kovačević.

Marić smatra da će se tako nešto desiti tek nakon jačeg insistiranja Brisela na profesionalizaciji institucija koje se bave procesom izbora i utvrđivanjem konflikta interesa.

"Takav stav je stav partijske klijentele i predstavlja direktan doprinos daljem urušavanju pravnog sistema Crne Gore, što je suprotan interesu izgradnje vladavine prava. Ipak, prostor za ovako bahato ponašanje se sužava činjenicom da će Crna Gora kroz proces pregovora morati da izgrađuje profesionalne institucije koje će raditi po slovu zakona, a ne partijskoj direktivi", tvrdi Marić.

Galerija

Bonus video: