"VIJESTI" IMALE UVID U STRATEGIJU

Evropska komisija poručila Crnoj Gori: Dajte nam hitno ubjedljive rezultate

U najboljem slučaju, Crna Gora će postati članica krajem 2025, stoji u strategiji. Ova i sljedeća godina ključne za vladavinu prava
88 pregleda 35 komentar(a)
JOhanes Han, Duško Marković
JOhanes Han, Duško Marković
Ažurirano: 20.01.2018. 14:36h

Crna Gora mogla bi postati članica Evropske unije krajem 2025. godine ukoliko najkasnije do kraja 2019. ispuni kriterijume iz oblasti vladavine prava, piše u strategiji Evropske komisije u koju su “Vijesti” imale uvid.

“Ovaj proces (pristupanja) u potpunosti ostaje zasnovan na zaslugama. Vremenske odrednice date u ovoj strategiji su samo okvirne. Zemlje se mogu kretati brže, ali se takođe mogu kretati i sporije”, upozorila je Evropska komisija.

Dokument “Kredibilna perspektiva proširenja za zapadni Balkan” trebalo bi da bude predstavljen početkom februara.

U njemu se kao lideri u integracijama ističu Crna Gora i Srbija, jedine zemlje regiona koje zvanično pregovaraju o članstvu.

Crna Gora je počela pregovore 2012, a Srbija dvije godine kasnije.

Vremenski okvir je podijeljen na pet datuma, od koji se prvi tiče kraja 2019.

“Za Crnu Goru i Srbiju, neophodna je hitna usredsređenost na ispunjavanje privremenih mjerila u oblasti vladavine prava. To podrazumijeva da se lideri snažno pozabave postojećim reformskim izazovima i sa jasnom posvećenošću. Nakon što se ispune privremena mjerila, EU bi bez odlaganja trebalo da riješi pitanje zaključnih mjerila i bude spremna da pređe na drugu fazu pregovora, najkasnije do 2019,” stoji u dokumentu.

Što se tiče Srbije, ona ima uslov više a to je sveobuhvatna normalizacija odnosa sa Kosovom.

Sljedeći datum je 2021, do kada bi Komisija trebalo da pripremi dokument sa procjenom efekata buduće integracije zemalja zapadnog Balkana u ključnim oblastima, kao što su sloboda kretanja ljudi i budžet.

U slučaju da se ispune sva mjerila za zatvaranje svih poglavlja, Evropska komisija očekuje da će se zemlje članice složiti u vezi zatvaranja ukupnih pregovora sa Crnom Gorom i Srbijom na međuvladinoj konferenciji krajem 2023. U dokumentu se ističe da to zahtijeva stalan napredak na planu reformi.

Iz Vlade Duška Markovića je ranije saopšteno da planiraju da završe pregovora do kraja manada 2020.

Evropska komisija očekuje da do 2024. bude potpisan Ugovor o pristupanju sa zemljama koje su završile pregovore, čemu bi prethodilo mišljenja Komisije, saglasnosti Evropskog parlamenta i odluke Savjeta o pristupanju novih zemalja članica.

“Okončana ratifikacija Ugovora o pristupanju u svim zemaljama članicama EU i zemalja koje pristupaju, omogućava prijem krajem 2025”, stoji u posljednjoj vremenskoj odrednici koju je ponudila Evropska komisija, a koji predviđa najbolji mogući scenario.

Kako bi bili ispunjeni svi uslovi za članstvo, sveobuhvatne i ubjedljive reforme moraju biti sprovedene u ključnim oblastima, naročito u vladavini prava, konkurentnosti, regionalnoj saradnji i pomirenju.

“Prvo, vladavina prava mora biti znatno ojačana. Organizovani kriminal, korupcija na svim nivoima vlade i administracije, kao i snažne smetnje u javnim i privatnim interesima jačaju osjećaj nekažnjivosti i neravnopravnosti. Postoji snažno političko miješanje u oblasti medija i kontrolisanje medija. Vidljivo ojačano pravosuđe ključno je za dugoročnu društvenu promjenu koja je neophodna”, piše u strategiji.

Kao druga tačka pominje se da su ekonomije zemalja regiona nekonkurentne uz preveliku politiku kontrolu, kao treća da se moraju riješiti svi bilateralni sporovi prije prijema a posljednja da je pristupanje u EU izbor same države i njenog naroda.

“Sada je na liderima ovih zemalja da uz podršku svojih društava, ispune dobro poznate uslove za pristupanje. Kako bi se ostvario ovaj ambiciozni 'scenario u najboljem slučaju', akcije se moraju odmah preuzeti”, poručuju iz Evropske komisije.

U strategiji se ističe da vladavina prava i fundamentalna prava ostaju najveći problem.

"Zemlje moraju iskorijeniti korupciju bez kompromisa. Snažne i nezavisne institucije su ključne za sprovođenje djelotvorenijih istraga i sudskih procesa, koje će voditi pravosnažnim sudskim presudama koje će biti sprovedene, uključujući i mjere odvraćanja, kao što su oduzimanje ilegalno stečene imovine, gubitak prava na držanje javne funkcije," stoji u tekstu strategije.

Kada je u pitanju organizovani kriminal, iz Brisela poručuju da nadležni moraju pojačati borbu. Oni ističu da se mora posebno raditi na razbijanju kriminalnih mreža, ističući sistematsko pokretanje finansijskih istraga i primjenjivanje mehanizama kao što su zamrzavanje prihoda stečenih kriminalom, obaveze kompanija da prijavljuju kompetnu vlasničku strukturu i poboljšanje prava zviždača.

Crna Gora mora poraditi i na jačanju fundamentalnih prava, gdje iz EU ističu prava slobode izražavanja i medija i prava manjima kao što su ona pripadnika LGBTI populacije i Roma.

Crna Gora je do sada isporučila samo početne rezultate u ovim oblastima, upozorila je EU, analizirajući trenutno stanje u ova dva ključna poglavlja.

Brisel je upozorio da ključne demokratske institucije moraju biti nezavisne.

To uključuje garantovanje konstruktivnog dijaloga širom političkog spektra, posebno unutar parlamenta, gdje se prava opozocije moraju sistematskije štititi.

Iz Brisela naglašavaju da izbori moraju biti fer i pošteni.

"S obzirom da se na izbore gleda kao na moglućnost jačanja ili sticanje kontrole nad institucijama, reforma državne administracije na svim nivoima je najbitnija, kaoi pronalaženje odgovarajuće ravnoteže između centralne, regionalne i lokalne uprave. Ovo uključuje povećanu profesionalizaciju, depolitizaciju i veću transparentnost, uključujući prilikom regrutovanja," navodi se u dokumentu, u kojem se dodaje da se moraju mijenjati pravila koja se tiču javnog i privatnog finansiranja političkih partija.

EU dodaje da će pojačati i finansijsku podršku zemljama regiona, a evropske institucije odmah početi da se pripremaju za nove članice. EK će pokušati da olakša radnicima iz regiona da se zaposle u zemljama EU. “EK poziva zemlje članice da pod svojim postojećim šemama migracije daju prednost radnicima iz regiona prije njihovog pristupanja, kako bi se unaprijedila cirkularna migracija”, stoji u dijelu posvećenom ekonomskom razvoju.

Hitno da se riješe granični sporovi, ali MVP-u nije prioritet

Crna Gora prije pristupanja Evropskoj uniji mora riješiti sva otvorena pitanja sa susjedima, poručuju iz Brisela.

“EU ne može i neće uvoziti bilateralne sporove. Zato svi zapadnobalkanski partneri moraju riješiti takve sporove hitno, prije njihovog budućeg pristupanja EU,” stoji u tekstu strategije.

Crna Gora ima sa Hrvatskom neriješen granični spor a problem bi mogla imati i zbog toga što još Kosovo nije dalo saglasnost na sporazum o razgraničenju.

“Gdje granični sporovi nisu još riješeni, akteri ih moraju bezuslovno predati na obavezujuću, konačnu arbitražu, na primjer Međunarodnom sudu pravde, prije zatvaranja pregovaračkih poglavlja i treba da u potpunosti poštuju izrečenu presudu,” piše u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid.

“Vijesti” su početkom mjeseca objavile da se komisija za razgraničenje Crne Gore i Hrvatske posljednji put sastala prije tri godine.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore poručili su, međutim, da ovo pitanje nije za njih prioritet.

“U ovom trenutku, postoji načelna saglasnost obje strane, dakle, naše i Republike Hrvatske, da pokušamo da pronađemo bilateralno rješenje bez posredovanja treće strane”, kazali su iz resora Srđana Darmanovića.

Brisel ističe da se Vlade moraju postarati da u reformski proces budu svi uključeni, naročito demokratska opozicija i civilno društvo.

Preporučujemo za Vas