Stankovića mijenja kolega koji može biti i van VDT-a

Vršilac dužnosti VDT-a može biti pravnik sa 20 godina staža, sudija ili tužilac sa 15 godina. Kako bi se izbjegao problem kohabitacije oko proglašenja članova Tužilačkog savjeta, ta nadležnost je izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu data predsjedniku Skupštine - umjesto kao do sada predsjedniku države

38769 pregleda 235 reakcija 32 komentar(a)
Nova vlast pripremila promjene u Tužilaštvu: Katnić i Stanković u Skupštini (arhiva), Foto: Boris Pejović
Nova vlast pripremila promjene u Tužilaštvu: Katnić i Stanković u Skupštini (arhiva), Foto: Boris Pejović

U slučaju da Skupština Crne Gore ne izabere vrhovnog državnog tužioca, za šta su male šanse zbog problema dvotrećinske podrške, vršilac dužnosti će se birati iz redova svih tužilaca i sudija, ali i drugih pravnika koji ispunjavaju uslove za VDT-a.

To je predviđeno Predlogom izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, o kome će se poslanici izjasniti na vanrednoj sjednici 18. februara.

Sadašnji dio odredbe da Tužilački savjet za vršioca dužnosti može postaviti samo tužioce Vrhovnog tužilaštva, kako se predlaže, treba da se briše. Umjesto toga, v. d. VDT-a može biti tužilac i sudija sa najmanje 15 godina iskustva ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima.

Time se stvara mogućnost da neko od uglednih advokata ili drugih pravnika preuzme rukovođenje Državnim tužilaštvom jer Ivica Stanković za dva mjeseca stiče uslove za starosnu penziju.

Izbor novog Tužiilačkog savjeta, koji podrazumijeva i raspisivanje oglasa, konstituisanje i odlučivanje, najvjerovatnije će, imajući u vidu zakonske rokove, biti okončano do tada.

Predlagači su vodili računa o odnosu snaga u TS pa je smanjen broj tužilaca za jedan, a za toliko povećan broj pravnika. Uz predstavnika Ministarstva pravde, nova vlast će imati većinu u TS - kao što je to bilo i do sada dok je DPS kadrirao pravosuđem.

Da se ne bi ponovio problem oko proglašenja članova TS, zakonska odredba da to čini predsjednik države (Milo Đukanović) je promijenjena. Tako sastav TS, kako piše u predlogu zakona, proglašava predsjednik Skupštine (Aleksa Bečić) - a koja i bira ugledne pravnike, članove TS.

U predlogu dnevnog reda za sjednicu 18. februara je i Zakon o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, kojim se ukida Specijalno državno tužilaštvo i uspostavlja novo. Starješinu tog organa bira Tužilački savjet nakon konkursa, a glavni specijalni tužilac Milivoje Kantić i specijalni tužioci ostaju neraspoređeni.

Predloge izmjena ovih zakona potpisali su šefovi poslaničkih klubova Slaven Radunović (DF), Miloš Konatar (“Crno na bijelo”), Dragan Ivanović (SNP), potpredsjednica Skupštine iz Pokreta za promjene Branka Bošnjak i poslanik Demokrata Dragan Krapović - odnosno njegov kolega Momo Koprivica u slučaju Zakona o državnom tužilaštvu.

Jedan od specijalnih tužilaca Saša Čađenović smatra da bi prestankom mandata svim specijalnim tužiocima, usljed ukidanja Specijalnog državnog tužilaštva, mogao nastati vakuum, u kojem Crna Gora ne bi imala nadležnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala.

Komentarišući inicijativu za izmjenu tužilačkih zakona, prema kojim bi se ukinuo SDT, a formiralo tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, Čađenović je za Javni servis rekao da bi bilo kakav prekid u radu tužilaca bio katastrofalan potez.

Čađenović
Čađenovićfoto: Savo Prelević

“Nijesam imao prilike da vidim taj predlog zakona, ali medijske najave koje govore o tome da će prestati mandat svim specijalnim tužiocima, meni ukazuje da bi eventualno u tom nekom procesu mogao nastati vakuum, gdje nećemo imati nadležnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije... Kontinuitet u radu se mora ostvariti. Nijesam gledao predlog zakona, ali najgora varijanta bi bila da se napravi diskontinuitet, odnosno prekid u radu, gdje bi stala suđenja, postupci koji su u fazi istrage, rad na predmetima, realizovanje akcije koje bi spriječile djelovanje kriminalnih organizacija”, rekao je on.

DPS, Socijaldemokrate i Liberalna partija, stranke bivše vlasti, osudile su takođe predlog izmjena zakona, pozivajući se i na dobru praksu da Venecijanska komisija, kao tijelo Savjeta Evrope, da mišljenje.

Na predlog eksperata upravo je uvedena dvotrećinska većina za izbore u pravosuđu, kako bi se smanjio politički uticaj i pojačala njegova nezavisnost. Ta odredba je i dalje na snazi, iako dio pravnika smatra da je u stvari blokirala izbore u pravosuđu.

Živković: Promjenom strukture SDT-a, obesmislila bi se borba protiv organizovanog kriminala

“​Vidjeli smo određene najave kroz medije, i ako se to ispostavi tačnim, onda je jasna namjera vladajuće većine i nastavak njenog djelovanja kroz politički pritisak na nezavisnost i samostalnost tužilačke organizacije. Bez mišljenja EK i Venecijanske komisije staviti takve zakone u proceduru, jasno je da ne postoji nikakva druga namjera osim politički revanšizam i pokušaj političkog pritiska na nezavisne i samostalne institucije”, rekao je Danijel Živković (DPS) na pres konferenciji.

Živković
Živkovićfoto: DPS

On je dodao da ipak vjeruje da postoji dovoljno razuma u vladajućoj većini da neće dozvoliti da se borba protiv organizovanog kriminala zaustavi, jer bi se “promjenom strukture SDT-a, obesmislila borba protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori”.

Ukidanje SDT-a bez konsultovanja evropskih partnera, Tužilačkog savjeta, Udruženja tužilaca i pravničkih udruženja, akt je pravnog nasilja svojstven klasičnom totalitarnom režimu, ocijenile su Socijaldemokrate (SD).

U Liberalnoj partiji smatraju da najava ukidanja SDT i prestanak mandata tužilaca, kako navode, vodi državu u totalnu anarhiju.

Bonus video: