Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici ni nakon pet i po godina nije utvrdilo identitet policajaca koji su u oktobru 2015. godine, tokom uklanjanja takozvanog šatorskog naselja ispred Skupštine Crne Gore, učestvovali u prebijanju tadašnjeg aktiviste i odbornika Pokreta za promjene (PzP) Nikole Bajčetića.
Tužlaštvo je početkom godine obavijestilo Ustavni sud da je saslušalo 74 svjedoka - pripadnika Posebne jedinice policije - koji su bili ispred Skupštine kad je Bajčetić prebijen. “Ali iz iskaza saslušanih svjedoka nije moguće utvrditi identitet službenih lica koja su izvršila krivično djelo na štetu Bajčetića“, piše u rješenju Ustavnog suda koje je dostavljeno Bajčetiću.
Taj sud je krajem marta donio odluku u ovom predmetu, ali je ona tek sada dostavljena i trebalo bi da bude objavljena u “Službenom listu”.
Njome se obavezuje Vlada Crne Gore da obezbijedi da Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici hitno istraži torturu i zlostavljanje bivšeg odbornika.
U rješenju Ustavnog suda Crne Gore od 31. marta piše da ODT nije izvršilo njihove naloge od 30. septembra prošle godine, kojim je usvojena žalba Bajčetića na nepostupanje tužilaca.
Sud je tada od ODT zatražio preduzimanje radnji koje će osigurati „identifikovanje i krivično gonjenje policijskih službenika Uprave policije, za koje se osnovano sumnja da su, na štetu podnosioca, izvršili krivično djelo zlostavljanje”. Za to su dobili tri mjeseca, nakon čega su u februaru obavijestili Ustavni sud da nijesu utvrdili ko je batinao Bajčetića, ali da će saslušati još neke svjedoke.
Sud je, međutim, zaključio da ODT u Podgorici nije izvršilo nalog koji mu je dat, te je obavezao Vladu da izvrši njegovu odluku, na šta ima zakonsku i Ustavnu mogućnost.
Ustav Crne Gore i Zakon o Ustavnom sudu propisuju da ”izvršenje odluke Ustavnog suda, kada je to potrebno, obezbjeđuje Vlada”. Sud je tu mogućnost rijetko koristio, sem u slučaju “majki” kada je tadašnja Vlada premijera Duška Markovića ukinula naknade majkama sa troje i više djece nakon što je taj zakon u Skupštini usvojen na inicijativu tadašnje opozicije. Ili dijela radnika “Radoja Dakića”, kada je obavezao Vladu da im isplati naknade od po 2.000 eura.
Dok s jedne strane nije dobio zadovoljenje za torturu, funkcioner PzP-a je 2016. pravosnažno osuđen i odslužio je kaznu od tri mjeseca zatvora zbog pokušaja da spriječi policiju da ukloni šatore ispred Skupštine 17. oktobra 2015. godine. On će danas, kako je najavljeno, održati pres-konferenciju povodom rješenja Ustavnog suda.
Prebijanje Bajčetića samo je jedan u nizu slučajeva koji su povezani s protestima Demokratskog fronta iz 2015. godine u kojima nije sprovedena efikasna istraga.
Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da nadležni državni organi, prvenstveno tužilaštvo i policija, nisu sproveli efikasnu i djelotvornu istragu kako bi otkrili i adekvatno kaznili počinioce zlostavljanja Podgoričana Branimira Vukčevića i Momčila Baranina u Zlatarskoj ulici u Podgorici. Taj sud je donio odluku da im se na ime pravičnog zadovoljenja isplati po 7.500 eura odštete zbog kršenja člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, odnosno zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.
U slučaju brutalnog prebijanja Milorada Mija Martinovića iste godine procesuirana su samo dvojica pripadnika tadašnje Specijalne antiterorističke jedinice Uprave policije, koji su se prijavili i priznali zločin, kao i njihov komandant zbog prikrivanja svih izvršilaca krivičnog djela torture.
Uslovi pod kojima je on odslužio kaznu javno su osporavani, kao i tvrdnja da nije znao ko su bile kolege koji su tada tukli Martinovića.
U vrijeme ovih dešavanja na čelu Uprave policije nalazio se Slavko Stojanović, dok je ministar unutrašnjih poslova bio Raško Konjević.
Bajčetića je u ovom slučaju zastupala advokatica Andrijana Razić iz advokatske kancelarije Gorana Rodića.
Vlada prvi put obavezana, očekuje se da ispoštuje Ustav
U rješenju Ustavnog suda piše da je Ustavom propisano da je „odluka Ustavnog suda obavezna i izvršna, a da izvršenje odluke Ustavnog suda, kad je to potrebno, obezbjeđuje Vlada“.
„Očigledno je da je ustavotvorac pošao od premise da će se odluke Ustavnog suda izvršavati... po sili Ustava, te otuda i formulacija da će, ’kad je to potrebno’ (znači samo izuzetno) izvršenje odluke Ustavnog suda obezbjeđivati Vlada“, navodi se.
„Vijestima“ je iz Ustavnog suda nezvanično rečeno da je ovo prvi put da je Vlada obavezana da obezbijedi izvršenje odluke suda po ustavnoj žalbi.
Ona u rješenju nije oročena, ali se očekuje da ispoštuje ustavnu obavezu, objasnio je sagovornik.
Bonus video:
