"vlada nema podršku većine, ali joj ne prijeti pad"

Abazović: Volio bih da CG i Srbija dignu saradnju na veći nivo i pošalju poruku da nisu plodno tlo za kriminalne grupe

Istakao da u vladajućoj koaliciji nema hrabrosti za borbu protiv kriminala, već se čini da ne žele da se bave stvarima koje nose određene rizike i koje su komplikovane. Smatra da je svaki vid zaštite Svetozara Marovića, pa i taj da se on komotno osjeća u drugoj državi, obezvrjeđuje državne organe Crne Gore

20136 pregleda 1624 reakcija 68 komentar(a)
Abazović, Foto: Savo Prelević
Abazović, Foto: Savo Prelević

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović u intervjuu za „Novu" rekao je da i dalje ima utisak da ne postoji dovoljno hrabrosti unutar parlamentarne većine kad je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala ali da ne vidi da je Vlada Crne Gore ugrožena neslaganjima unutar koalicije.

Govreći o odnosima sa Srbijom, Abazović je rekao da su se stvorili određeni problemi, jer su neki događaji u Crnoj Gori neopravdano izazvali veliku pažnju u susjednoj zemlji. Prema njegovim riječima, odbijanjem da izruči bivšeg predsjednika Srbije i Crne Gore, Svetozara Marovića, zvanični Beograd šalje lošu poruku.

„Svaki vid zaštite, pa i taj da se on komotno oseća u drugoj državi, obezvrjeđuje državne organe Crne Gore“, rekao je Abazović za "Novu".

Kad ćete doći u zvaničnu posjetu Srbiji? Više puta ste izražavali spremnost, jednom čak i najavili posjetu, međutim to se još uvijek nije desilo.

Ne možemo da dođemo nepozvani. U suštini, zbog situacije sa kovidom mislim da su te aktivnosti bile malo ograničene. Bio sam nedavno u posjeti Bosni i Hercegovini i Albaniji i nadam se da ću uskoro doći i u zvaničnu posjetu Srbiji. To ću učiniti sa velikim zadovoljstvom. Kolege iz Srbije su svakako više nego dobrodošle u Crnu Goru.

U prethodna dva mjeseca bilo je mnogo tenzija na relaciji Beograd – Podgorica i stiče se utisak da su odnosi čak i gori nego što su bili za vrijeme vlasti Mila Đukanovića. Zbog čega je to tako?

Stvorili su se određeni problemi i meni je žao zbog toga. Mislio sam da će od onog trenutka, kad je Srbija pomogla sa vakcinama Crnoj Gori, doći do prekretnice u pozitivnom smislu. Međutim, to se nije desilo. Neki politički događaji koji su bili u Crnoj Gori su izazvali mnogo veću pažnju u Srbiji iz neopravdanih razloga. Govorim i o smjeni ministra pravde, usvajanju Rezolucije u Srebrenici, o Temeljnom ugovoru. Bespotrebno se stvorila negativna energija. Mi smo tu da razvijamo svaku vrstu saradnje i da damo jedan novi impuls ukupnim regionalnim prilikama.

Koliko na to mogu da utiču i izjave poput one o stvaranju "srpskog sveta“ koju je nedavno dao srpski ministar policije, Aleksandar Vulin?

Ja sam više puta kritikovao takve vrste izjava. Bojim se da im dajemo previše značaja, iako one zaista djeluju opasno. Kad damo nečem neozbiljnom veliki značaj, to onda zaista dobija obrise mnogo veće nego što bi trebalo. Ne treba nama „srpski svet“ već „evropski svet“.

Izjavili ste u više navrata da bi isporučivanje Svetozara Marovića bio dobar signal za odnose dveju zemalja, a isticali ste da vam nije jasno zbog čega Srbija odbija da ga isporuči. Ima li kakvih pomaka po tom pitanju?

I dalje mi nije jasno. U međuvremenu se desila jedna stvar, a to je da njemu ističe taj rok u kom je mogao da odgovara. Sad sve dobija jednu novu dimenziju. Možda je zbog toga trebalo i da ostane tamo. U svakom slučaju, ja i dalje stojim na stanovištu da bi bilo jako dobro za pravdu i borbu protiv organizovanog kriminala da se Svetozar Marović izruči Crnoj Gori. On je ovdje pravio enormnu štetu i kao takav treba da odgovara. Svaki vid zaštite, pa i taj da se on komotno osjeća u drugoj državi, obezvrjeđuje državne organe Crne Gore. Ne želimo da se i mi prema nekom vašem državljaninu, koji je vama napravio veliku štetu, ponašamo na sličan način. Mislim da je to loša poruka i dalje smatram da ona nema uporište u logici.

Već nekoliko nedjelja u Srbiji je glavna tema Veljko Belivuk i njegov kriminalni klan. Da li je crnogorska strana imala operativne informacije o djelovanju njegove grupe?

Borba protiv organizovanog kriminala mora da se odvija u koordinaciji više službi i to se dešava. Moram reći da, kako u Srbiji, tako i u Crnoj Gori postoje neki značajni rezultati po tom pitanju. Konkretno u Crnoj Gori je uhapšen jedan od dvojice vođa Kavačkog klana, kojem je pripadao Belivuk. On je trenutno u zatvoru u Spužu. Mislim da je ta grupa sad značajno desetkovana. Pratim dešavanja vezana za Belivuka i cijenim napore vaše policije u suzbijanju organizovanih kriminalnih grupa. Volio bih da nivo saradnje povećamo na još veći nivo kako bi zaista svi imali samo jednu zajedničku poruku – da naše države nisu plodno tlo za organizovane kriminalne grupe.

Kako gledate na ocijene da je mafijaški obračun na teritoriji Srbije uvezen iz Crne Gore?

Ne bih na to gledao negativno. Tačno je da su ta dva klana potekla iz Crne Gore i da su zaista došla do nekih razmjera koje nisu baš bile zamislive prije 15 godina. To je istina. Kad kažete da su uvezeni iz Crne Gore, ipak djeluje politički nekorektno, jer ispada kao da smo mi to namjerno uradili. Možda njihove vođe vode porijeklo iz Crne Gore, ali njihovi članovi su u velikoj mjeri ljudi koji nemaju veze sa Crnom Gorom. Moj kabinet najviše radi upravo na promjeni imidža zemlje s ciljem da nas niko više ne bi doživljavao kao švercersku državu i koja izvozi organizovane kriminalne grupe.

Da li imate informaciju o tome da je za Belivuka bio spreman helikopter iz Kotora za Beograd tokom prethodnog boravka u Srbiji? Navodi se da je srpska policija spriječila taj let?

To nije priča koja je zaslužila da se tretira na javan način. Znam da je Belivuk boravio u Crnoj Gori više puta i da je skinut sa liste ljudi kojima je zabranjen ulazak u Crnu Goru. Nova vlada i nove službe koje se bave sektorom bezbjednosti ne kriju da su te grupacije imale veliku podršku institucija sistema, odnosno ljudi koji su ovdje bili na najvišim pozicijama u policiji. U suprotnom, mislim da bi oni bili davno sankcionisani. Organizovanog kriminala bez političke podrške nema i borba protiv njega mora da bude čvrsta i odlučna.

Crnogorska policija je uhapsila Kašćelana, međutim, Radoje Zvicer, koji se pominje kao nadređeni Belivuku je još uvijek na slobodi. Zbog čega? Imate li informaciju da li se on nalazi na crnogorskoj teritoriji?

On se ne nalazi na području Crne Gore, već je u bjekstvu. Mislim da se obruč oko njega sužava. Ne mogu da tvrdim da će biti lako privesti ga pravdi. To su ljudi koji imaju toliko veza i toliku finansijsku moć da je ona neuporediva u odnosu na kapacitete institucija sistema. Ukoliko se ukaže i minimalna prilika, ja garantujem da Uprava policije Crne Gore neće imati nijednu sekundu zadrške. Ne možemo da tvrdimo da možemo doći do Zvicera tek tako, ali ako bude minimum šanse, mislim da mi nećemo propustiti priliku kao što je nismo propustili ni u slučaju Kašćelana.

Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, rekao je da između Zvicera i Belivuka postoji još jedan „šef koji je kapa za sve te klanove“? Znate li o kome je riječ?

Pretpostavljam o kome se radi, ali ne mogu da javno bavim time. Cijenim izjave predsjednika Srbije kad je reč o borbi protiv organizovanog kirminala. Uvijek postoji jedan mali politički filing kad se govori o tome, ali nema veze. Klan nije mali i ne treba to gledati kroz to ko je glavni, a ko je manje glavni. Ja mislim da svi ti ljudi treba da odgovaraju, jer su svi opasni. Ne bih ulazio detalje naših saznanja vezano za kriminalne klanove, ali jednu stvar mogu da potvrdim – ta lica nisu izolovana i ta grupa nije mala. Postoje ljudi koji imaju tendenciju da preuzmu ono što neko u ovom trenutku ne može da obavi.

Tokom našeg posljednjeg razgovora isticali ste da imate utisak da ste usamljeni kad je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i da ne postoji sluh kod dobrog dijela vladajuće koalicije da se uhvate u koštac sa tim. Da li se u međuvremenu nešto promijenilo?

Nije se ništa promijenilo od toga. Možda je to grubo reći, ali nema hrabrosti. Često imam osjećaj da ljudi žele da idu linijom manjeg otpora i ne žele da se bave stvarima koje nose određene rizike i koje su komplikovane. To je i u drugim sektorima tako. Linija manjeg otpora i većeg komfora mnogima odgovara. Ja smatram da ne možemo nikako da iskoračimo u demokratskom smislu ako se ne budemo izborili sa ljudima koji su oteli državu i institucije. To ne važi samo za Crnu Goru, već i za druge zemlje koje kroz slične stvari prolaze. Moj apel kolegama je da, ukoliko nisu spremni za takvu borbu, najmanje što treba da rade jeste da smetaju. Ako neko ne može da pomogne ovaj proces, onda ne bi trebalo ni da ga opstruira. Moj apel svima, naročito onima koji čine parlamentarnu većinu, a koji bi trebalo da promijene Tužilački savjet i osvoje Zakon o porijeklu imovine je da što prije krenu u te procese.

Kakvi su danas vaši odnosi sa ostalim predstavnicima vladajuće koalicije?

Moji odnosi sa njima su veoma dobri, ali nisam siguran da su njihovi međusobni odnosi dobri.

Svjedoci smo sve oštrijeg sukoba između Demokratskog fronta s jedne strane i Demokrata i premijera Zdravka Krivokapića, s druge strane. Kako vi vidite te događaje unutar parlamentarne većine?

Kao veoma neozbiljne. Da bi ostvarivali rezultate u određenim sferama, nama je potrebna politička stabilnost. Ako emitujemo političku nestabilnost, onda će naši ciljevi biti teže ostvarivi. Ja sam za to da se pronađu kompromisi, iako razumijem političke borbe i pozicioniranja. Prepucavanja i teške riječi ipak treba da sačekaju neku izbornu kampanju.

Ima li Vlada Crne Gore podršku većine u Skupštini? Prijeti li joj pad?

Ja mislim da je situacija malo paradoksalna – ona nema podršku većine, ali joj ne prijeti pad. Čudna je situacija, ali poslije 30 godina nije moglo da se očekuje da stvari budu jednostavne. Ne mislim da je neko spreman da sruši vladu u ovom trenutku. To bi bilo političko samoubistvo za onoga ko se usudi na taj korak. S druge strane, vlada mora naći zajednički jezik sa parlamentarnom većinom kako bi ovi ciljevi o kojima sam govorio mogli da ostvare.

Često apostrofirate da je Đukanovićev režim bio kriminalnog karaktera. Dobar dio glasača na izborima prošle godine je pružio podršku vladajućoj većini nadajući se da će doći trenutak da visoki funkcioneri DPS, uključujući i Đukanovića, odgovarati. Zašto još uvek niko od tih visokih funkcionera nije odgovarao?

Hvala vam na tom pitanju. Razlog je to što nema promjena u državnom tužilaštvu. U ovom trenutku te promene opstruira dii parlamentarne većine, verovali ili ne. Do sad su kukali zašto se ne hapse ljudi, a valjda misle da vlada može da ode i uhapsi nekoga. To je jedini razlog. Mogu da kažem da se protiv nekih bivših ministara vode postupci. Mi imamo postupak protiv bivšeg ministra poljoprivrede Petra Ivanovića, koji je bio napravio milionsku štetu državnom budžetu i sad se čeka da mu se skine imunitet. I to Skupština Crne Gore na neki način otaljava i ne može da uradi. Nakon toga, on bi trebalo da bude uhapšen i procesuiran. Ja se nadam da će to biti tako, da ne prejudiciram.

Postupci se vode protiv još nekih lica koja su obavljala značajne državne funkcije, a ima i nekih radnji koje su pokrenute, a koje ja ne želim da otkrivam. Jedino što mogu da vam kažem jeste da one mogu da u potpunosti promijene sliku svih odnosa u narednom periodu u Crnoj Gori.

Da li istraga tih radnji vodi ka predsjedniku Crne Gore, Milu Đukanoviću?

To ne mogu da otkrivam. Mogu samo da kažem jednu stvar iz koje ćete izvući zaključak – dok budemo u situaciji da o nečemu odlučujemo privilegovanih neće biti. Uopšte nas ne interesuje kako se neko zove i preziva, koju funkciju trenutno obavlja ili koju je obavljao u prethodnom periodu. Da ne bude zabune, to ne važi samo za predsjednika države, već i za članove ove vlade. Dakle, važi za sve. Oni za koje postoji mogućnost da budu tretirani na zakonski način, oni će biti i tretirani tako i to je to.

Preporučujemo za Vas