Ustavni odbor nije usvojio mišljenje da bude odbijena inicijativa koalicije Crno na bijelo za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Mišljenje nije usvojeno glasovima sedam poslanika GP URA, DPS-a i Liberalne partije. Šest poslanika DF-a i Demokrata su glasali protiv inicijative.
To znači da će se o inicijativi izjasniti poslanici na sjednici Skupštine Crne Gore.
Poslanici koalicije Crno na bijelo podnijeli su 4.marta Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbe člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti jer, kako su tada saopštili, "nemaju problem da se zakonsko rješenje za koje su glasali u parlamentu ispita na najvišem institucionalnom nivou, posebno imajući u vidu da je taj Zakon izazvao brojne polemike u javnosti".
U članu 12 se navodi da “U slučajevima premještanja, iznošenja iz države ili otuđenja dobara koja predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore, a na kojima pravo svojine ima vjerska zajednica, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje zaštita kulturnih dobara”.
Vlada Crne Gore je u mišljenju koje je dostavila Ustavnom sudu navela da je ta inicijativa neosnovana, jer se odredbom člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ne narušava ni jedno od Ustavom utvrđenih načela.
Poslanica koalicije Crno na bijelo Božena Jelušić (URA) je kazala da su smatrali da član 12 Zakona treba provjeriti i “držati na radaru javnosti”, navodeći da “imaju posla i sa kulturnom raznolikošću, postoje prakse mijenjanja prvobitnog izgleda kulturnih spomenika i da postoji mogućnost bespravnog prenošenja kulturnog dobra.”
“Bio nam je cilj da se i kroz ustavnu normu provjeri ovaj član zakona”, kazala je Jelušić.
Istakla je da URI nije stalo do političkog profitiranja:
“Sve su vjerske zajednice evidentirane i registrovane. Sve su u pravnom poretku Crne Gore. Svaki zakon ako se pokaže nedostatnim, može i treba da bude provjeren, promijenjen, dopunjen. U ovom slučaju smatram da je stanje kulturne baštine i kulturnih dobara alarmantno, da mu se ne pristupa sa dovoljnim obzirom i više je ovdje bila borba za zemljište, nego što je zaista bilo pitanje zaštite kulturoloških i istorijskih interesa Crne Gore”, kazala je Jelušić.
Poslanik Liberalne partije (LP) Andrija Popović rekao je da će podržati inicijativu URE.
On je kazao da je otuđena crnogorska imovina vrijednosti više milijardi eura, oko 50 kilometara kvadratnih zemljišta i 650 pravoslavnih vjerskih objekata.
Predrag Sekulić (DPS) je pitao na koji način će država znati da li je nešto otuđeno, jer se govori o pokretnoj kulturnoj baštini.
On je kazao da kulturno-istorijske vrijednosti treba da štiti država, ali da je teško obezbijediti tu zaštitu “ako imate nesavjesnog vlasnika iz druge države”.
Poslanik Demokrata Vladimir Martinović je kazao da se krenulo u zamjenu teza kako je parlamentarna većina nekoj drugoj državi prepisala nešto što je imovina države Crne Gore.
On je kazao da bi volio da oni koji tvrde da je nešto upisano na Beogradsku patrijaršiju sada dostave dokaze - listove nepokretnosti, koji je to vjerski objekat u Crnoj Gori upisan na Beogradsku patrijaršiju.
“Ja tvrdim da nije nijedan i nemojte obmanjivati javnost”, rekao je Martinović.
Sekulić je odgovorio da su protiv Martinovića istorijske činjenice, Ustav Srpske pravoslavne crkve, zakoni države Srbije i Ustav Crne Gore. On je rekao da je sporan način osnivanja Demokratske Crne Gore.
Martinović je pozvao sve poslanike koji imaju bilo šta sporno za osnivanje Demokratske Crne Gore, da to i dostave, navodeći da nikad nisu zavisili od bilo kog centra moći.
Poslanica DF-a Branka Bošnjak kazala je da je incijativa URE trebalo da bude podnesena nakon što se kompletira Ustavni sud:
“Nakon što zaista vidimo da tamo nisu svi oni koji su dobijali razne stanove i kredite i koji su nečim ucijenjeni”, kazala je Bošnjak, navodeći da neće podržati inicijativu.
Dragan Bojović (DF) je rekao da je inicijativa nepotrebna i suvišna i da se više ne treba baviti pitanjima na koje je stavljena tačka i koja su jasno i nedvosmisleno riješena.
Bonus video:
