Ustavni sud ignoriše Ustav

Iz Ustavnog suda objasnili da će sudija Dragoljub Drašković ispuniti uslove za starosnu penziju ako osporene odredbe Zakona o radu ostanu na snazi i budu primjenjivane od 1. januara 2022.

23331 pregleda 40 reakcija 2 komentar(a)
Ispunio zakonom propisane uslove da 1. januara ode u starosnu penziju: Drašković, Foto: djuric zoran
Ispunio zakonom propisane uslove da 1. januara ode u starosnu penziju: Drašković, Foto: djuric zoran

Ako Ustavni sud smatra da Dragoljub Drašković ima pravo da nastavi da radi kao sudija do 67. godine, kada na osnovu Zakona o radu “po sili zakona” mora da mu prestane svaki radni odnos i da ode u penziju, onda time namjerno ignoriše “silu Ustava”, kojom je jasno propisano kada mora da prestane sudijska funkcija, ocijenila je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.

“Ovdje se radi o prestanku funkcije sudije Ustavnog suda, a ne o prestanku radnog odnosa. Drugim riječima, gospodin Drašković do 67. rođendana može da radi na nekom drugom poslu, ali otkako je navršio 66 godina života i 15 godina staža, on više ne može da bude sudija Ustavnog suda”, kazala je Gorjanc Prelević.

Dodala je daje na osnovu biografije Draškovića, dostupne na internet stranici Univerziteta Mediteran, on 1. oktobra navršio 66 godina života i ima više od 15 godina radnog staža, pa je tako ispunio uslove za starosnu penziju propisane članom 17 stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).

Na osnovu Ustava, člana 154 stav 1, sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija “kad ispuni uslove za starosnu penziju”.

Gorjanc Prelević
Gorjanc Prelevićfoto: Vijesti

Iz Kabineta predsjednika Ustavnog suda su “Vijestima” kazali da će Drašković ispuniti uslove za starosnu penziju ako osporene odredbe Zakona o radu, koje se tiču prestanka radnog odnosa, ostanu na snazi i budu primjenjivane od 1. januara 2022. godine.

Objašnjavaju da su odredbom člana 164 stav 1 tačka 1 Zakona o radu izmijenjeni uslovi za prestanak radnog odnosa po sili zakona, u pogledu godina života, pa radni odnos prestaje kad zaposleni navrši 66 godina života (umjesto ranijih 67) i najmanje 15 godina staža osiguranja.

”Primjena ove odredbe odložena je do 1. januara 2022. godine, s tim da se, kako je najavljeno, održi dijalog između socijalnih partnera u vezi sa izmjenama Zakona o radu”, kazali su iz Ustavnog suda.

Navode da je Ustavnom sudu Crne Gore podnijeto više inicijativa i predloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti više odredbi zakona o radu i o penzijskom i invalidskom osiguranju, među kojima su i one kojima se uređuje prestanak radnog odnosa po sili zakona i uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju, o kojima Ustavni sud tek treba da odluči.

”Ukoliko osporene odredbe zakona ostanu na snazi i budu u primjeni od 1. januara 2022. godine, sudija Dragoljub Drašković će danom početka primjene Zakona ispuniti uslove za starosnu penziju”, odgovoreno je iz Ustavnog suda.

Gorjanc Prelević smatra da sudije Ustavnog suda, bez opravdanja, već više od godinu odlaže odlučivanje o inicijativi za ocjenu ustavnosti člana 17 stav 1 i 2 Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO), čija je primjena dovela do toga da funkcija prestane znatnom broju sudija redovnih sudova, dok se sa druge strane prema sebi ponašaju kao da su taj član već ukinuli.

”Takvo postupanje je suštinski nepravedno, pristrasno i neprimjereno sudijama Ustavnog suda, čija je obaveza da čuvaju ustavnost i zakonitost”, rekla je Gorjanc Prelević.

Dodaje da je Ustavni sud bio dužan da konstatuje činjenicu da je Drašković stekao uslov za penziju i da o tome blagovremeno, tj. prije više od šest mjeseci, upozna Skupštinu, što nije učinio.

Iz Skupštine su “Vijestima” potvrdili da nijesu dobili obavještenje od Ustavnog suda.

Iz Kabineta predsjednika Ustavnog suda su saopštili da su u julu 2020. godine blagovremeno obavijestili Skupštinu o ispunjenju uslova za starosnu penziju dvoje sudija Ustavnog suda - Hamdije Šarkinovića i Mevlide Muratović.

”Šest, odnosno sedam mjeseci kasnije, nakon ispunjenja uslova za prestanak radnog odnosa po sili zakona (67 godina života) i nakon konstatacija od Skupštine Crne Gore, tim sudijama je prestala funkcija. Iako je od obavještenja upućenog Skupštini Crne Gore proteklo skoro 15 mjeseci, svjedoci smo činjenice da još uvijek nije realizovana procedura izbora dvoje nedostajućih sudija Ustavnog suda”, podsjećaju iz Suda.

Skupštinski Ustavni odbor raspisao je 1. septembra novi konkurs za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, pošto na sjednici u julu nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu.

Ustavni odbor raspisao je 1. septembra novi konkurs za sudije Ustavnog suda: sa ranije sjednice
Ustavni odbor raspisao je 1. septembra novi konkurs za sudije Ustavnog suda: sa ranije sjednicefoto: Biljana Matijašević

Nekadašnja poslanica Snežana Jonica je prije dva dana “Vijestima” potvrdila da je predala prijavu na javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, 30. septembra, ali smatra da je poziv morao biti za troje jer je Drašković 1. oktobra navršio 66 godina života i time ispunio zakonom propisane uslove da 1. januara ode u starosnu penziju.

”Dakle, javni poziv na koji sam se prijavila je morao biti javni poziv za troje, a ne dvoje sudija. I bio bi to da Ustavni sud nije odlučio da prekrši Zakon o Ustavnom sudu. Član 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu obavezivao je taj sud da šest mjeseci prije nego što sudija ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju obavijesti Skupštinu, odnosno Ustavni odbor”, rekla je Jonica.

Za sudiju Ustavnog suda može da konkuriše ugledni pravnik, koji ima najmanje 40 godina i 15 godina radnog staža u pravnoj struci.

Za izbor sudija Ustavnog suda u Skupštini je potrebna dvotrećinska većina.

U Ustavnom sudu sada je petoro sudija, jer je Skupština konstatovala prestanak funkcije Šarkinoviću i Muratovićevoj.

Odbor treba da utvrdi listu kandidata

Sjednica Ustavnog odbora na kojoj će se utvrditi lista kandidata za dvoje sudija Ustavnog suda, zakazana je za danas.

Planirano je i formiranje komisije koja će utvrditi da li su prijave kandidata podnijete u skladu sa Javnim pozivom.

Na dnevnom redu Odbora je, osim toga, razmatranje Inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Bonus video: